Solidni rezultati, rast na izvoznim tržištima i u području digitalnog društva 

• Prihodi od prodaje iznose 168 milijuna eura, operativna dobit je 18 milijuna eura. 

• Stabilno poslovanje uz rast na izvoznim tržištima te segmentu ICT rješenja za digitalnu transformaciju industrija i javnih servisa i usluga. 

Komentirajući rezultate poslovanja kompanije u trećem kvartalu, Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle je istaknula: „U prvih devet mjeseci 2024. godine u skladu s našom strategijom nastavili smo s realizacijom brojnih projekata na domaćem i izvoznim tržištima te smo ostvarili prihode od prodaje u iznosu od 168,1 milijun eura. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine na smanjenje ukupnih prihoda od prodaje od 18,4% prvenstveno su utjecali manji prihodi na domaćem tržištu u području upravljanih usluga, kao posljedica završetka ugovora s Hrvatskim Telekomom krajem prošle godine. Usporedbe radi, ako izuzmemo prihode od upravljanih usluga s Hrvatskim Telekomom, ukupni prihodi bilježe porast od 6%, što ukazuje na nastavak stabilnog poslovanja. Naša strategija jačanja poslovanja na izvoznim tržištima i novim poslovnim segmentima daje rezultate. Prihodi od prodaje u operatorskom segmentu na izvoznim tržištima i segmentu Digitalno društvo bilježe rast te su zajedno s kontinuirano stabilnim poslovanjem na Ericssonovom tržištu djelomično neutralizirali pad prihoda od prodaje u operatorskom segmentu na domaćem tržištu.

Kada govorimo o financijskim pokazateljima, bruto dobit iznosi 22,3 milijuna eura, što je smanjenje od 22,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zbog manjih prihoda od prodaje na domaćem tržištu u operatorskom segmentu i proizvodnog miksa. Bruto marža iznosi 13,3% (prvih devet mjeseci 2023: 14,0%). Operativna dobit iznosi 17,9 milijuna eura, što je pad od 27,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prije svega kao posljedica manjih prihoda od prodaje i bruto dobiti. Kraj trećeg tromjesečja zaključili smo solidnom bilancom i udjelom vlastitog kapitala u ukupnoj imovini od 39,7%. Novac i novčani ekvivalenti, uključujući kratkotrajnu financijsku imovinu, iznose 54,8 milijuna eura, što čini 33,8% ukupne imovine. Sukladno očekivanjima ostvaren je pozitivan novčani tok od poslovnih aktivnosti u iznosu od 1,2 milijuna eura (prvih devet mjeseci 2023.: -2,4 milijuna eura). 

Tijekom trećeg tromjesečja nastavili smo kvalitetnu suradnju s našim partnerima, vodećim operatorima na domaćem tržištu, na proširenju i modernizaciji telekom mreža. Uspjeh naših kupaca za nas predstavlja potvrdu naše stručnosti i predanosti u kreiranju i implementiranju najnovijih tehnoloških rješenja. Strateško partnerstvo s Hrvatskim Telekomom (HT) u domeni radijskog dijela mobilne mreže, zasigurno je doprinijelo da Hrvatski Telekom još jednom, šestu godinu zaredom, osvoji Ookla® Speedtest Awards™ za najbržu mobilnu mrežu i najbolju mobilnu pokrivenost u Hrvatskoj. Također smo s našim strateškim partnerom A1 Hrvatska, koji ove godine slavi 25 godina uspješnog poslovanja, ostvarili puno značajnih zajedničkih iskoraka u primjeni najnovijih tehnoloških rješenja. Trenutno nastavljamo aktivnosti na proširenju pokrivanja i kapaciteta radijske 5G mreže te modernizaciji i izgradnji konvergentne jezgrene mreže. U segmentu Digitalno društvo na domaćem tržištu izdvojili bismo nove ugovore vezane uz sustav nadzora zelene granice i održavanje Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, kao i ugovor s gradom Osijekom o razvoju i implementaciji jedinstvene i sveobuhvatne Gradske web i mobilne aplikacije, u kojem nam je konzorcijski partner A1 Hrvatska. 

Kao što smo prethodno komentirali, snažan fokus je na jačanju poslovanja na izvoznim tržištima. Tijekom trećeg tromjesečja nastavili smo intenzivne aktivnosti na modernizaciji i proširenju kapaciteta mreža s kosovskim operatorima IPKO i Telekom Kosova te HT Mostarom (BiH) i Crnogorskim Telekomom (Crna Gora). Raduje nas što su predprodajne aktivnosti  u segmentu Digitalnog društva rezultirale potpisom ugovora s kompanijom Logicom Solutions s Cipra o zamjeni informacijskog sustava zemljišne administracije Zemljišno-knjižnog i katastarskog odjela Republike Cipar. 

Stratešku partnersku suradnju s Ericssonom dodatno smo osnažili dobivanjem novih poslova u područjima R&D-a i servisa. Sukladno najavama naš R&D Centar dobio je nove odgovornosti za razvoj 5G radijske pristupne mreže (RAN). Dobivanje ovih odgovornosti posebno je važno jer će nam omogućiti izgradnju dodatnih kapaciteta za razvoja cjelokupnih rješenja (E2E) unutar mrežnih softvera/modula. Kako bismo to ostvarili, fokus ostaje na učinkovitim isporukama visokokvalitetnog softvera, agilnosti organizacije te kontinuiranom poboljšanju i optimizaciji načina rada. Naši timovi u području servisa također su dobili dodatne odgovornosti za razvoj softverskih alata za upravljanje i optimizaciju mobilnih mreža. 

Proteklih tjedana bilo je dosta govora o sustavu CEZIH s obzirom da je, među ostalim i zbog radova na modernizaciji sustava, dolazilo do poteškoća u korištenju pojedinih funkcionalnosti. Zbog zastarjelosti infrastrukture bilo je nužno migrirati sustav CEZIH s pripadajućim podacima na novu tehnološku infrastrukturu, što je izuzetno zahtjevan tehnički proces zbog različitih hardverskih i softverskih komponenti, brojnih funkcionalnosti te velikog broja uključenih dionika. Kao i na drugim poslovima na kojima su angažirani naši stručnjaci, kako u aktivnostima vezanim uz održavanje tako i modernizaciju CEZIH-a, s naše strane radimo sve kako bismo kvalitetno i na vrijeme realizirali preuzete odgovornosti, sukladno ugovornim obvezama.

Ostajemo usmjereni na profitabilnost, troškovnu i operativnu učinkovitosti, novčani tok od poslovnih aktivnosti te odgovorno upravljanje rizicima. Intenzivno radimo na osiguranju stabilnog poslovanja kroz implementaciju strategije usmjerene na jačanje vodeće pozicije u mobilnim mrežama, rast u segmentu Digitalno društvo kroz pojačane predprodajne aktivnosti te aktivnosti vezane uz proširenja našeg portfolija, diverzifikaciju poslovanja u području usluga i R&D-a te kontinuirano unapređivanje pozicije u segmentima usluga i R&D za Ericsson. Nastavljamo ulagati u nove poslovne segmente i kupce, razvoj informacijsko-komunikacijskih rješenja baziranih na najnovijim tehnologijama, kompetencije naših zaposlenika i digitalnu transformaciju Ericsson Nikola Tesla Grupe. Također radimo na snažnijoj primjeni umjetne inteligencije u kreiranju novih poslovnih prilika i povećanja interne učinkovitosti.

U studenom ćemo obilježiti 75 godina poslovanja Ericssona Nikole Tesle i predstaviti naš novi vizualni identitet. Ponosni smo na našu kompaniju koja se zahvaljujući tehnološkom vodstvu, snažnom inovacijskom kapacitetu i kompetentnim zaposlenicima, tijekom godina uspješno prilagođavala brojnim tržišnim i tehnološkim promjenama.“ zaključila je Gordana Kovačević.

Hrvatska gejming industrija: rekordni rast zaposlenosti i svjetska popularnost domaćih igara 

Rekordan broj zaposlenih, decentralizacija prihoda te iznimna popularnost hrvatskih igara na globalnoj sceni trendovi su koji su obilježili hrvatsku industriju videoigara u 2023. godini. Najnovije istraživanje Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, provedeno u suradnji s A1 Hrvatska, pokazalo je kako je protekle godine u realizaciji popularnih gejming naslova sudjelovalo čak 532 zaposlenih, najviše do sada.

Osim toga, u usporedbi s 2019. udvostručio se broj poduzeća s više od deset zaposlenika, a po prvi puta deset najvećih gejming tvrtki nije generiralo većinu prihoda nacionalne industrije.

Istraživanje je otkrilo i kako hrvatske igre uživaju iznimnu popularnost na globalnoj razini. Naime, one su među igračima koji koriste platformu Steam bile čak tri puta zastupljenije nego naslovi proizvođača iz drugih zemalja. Pored toga, zanimljiv je i podatak kako je 68 posto nacionalnih proizvođača u procesu razvoja videoigara koristilo umjetnu inteligenciju, što upućuje na činjenicu kako se sve više studija za ubrzanje razvoja, poboljšanje kreativnih procesa te optimizaciju produkcije igara oslanja na ovu tehnologiju.

Foto: Božidar Žitnik 

„Podaci pokazuju kako je hrvatska gejming industrija u protekloj godini doživjela procvat i postala prepoznatljiva na svjetskoj sceni. Trenutno se u Hrvatskoj razvija preko 150 videoigara što je rezultat kreativnosti profesionalaca, ali i kontinuiranog rada i ulaganja u tehnološke inovacije. Posebno nas raduje činjenica da se tržište ravnomjerno razvija i raspodjeljuje među većim brojem gejming studija, jer to doprinosi dugoročno održivom rastu industrije. Osim toga, ključan je podatak da je čak 23 posto studija odustalo od financijskih prilika koje bi imale potencijalno štetan utjecaj na igrače, kao što su kockarski mehanizmi i nepošteno reklamiranje. Znak je to visoke razine profesionalnosti i etičnosti koji su iznimno važni preduvjeti kvalitetnog razvoja i budućnosti nacionalne industrije proizvodnje videoigara“, istaknuo je Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara i direktor Gamechuck studija.
 

Foto: Božidar Žitnik

U rastu nacionalne industrije videoigara iznimno je važna i podrška institucija. Zakonom o audiovizualnim djelatnostima iz 2018. godine proizvodnja videoigara definirana je kao audiovizualna djelatnost čime je stvoren pravni okvir za njen daljnji razvoj. Ministarstvo kulture i HAVC od tada su pružili preko milijun eura poticaja hrvatskoj gejming industriji, a preko milijun eura investicija stiglo je iz fonda Kreativne Europe.

Foto: Božidar Žitnik

„Kada smo u A1 Hrvatska prije osam godina krenuli razvijati projekte i pružati podršku domaćoj gejming sceni, radilo se o industriji koja je bila u svojevrsnim začecima. Iznimno smo ponosni što smo prepoznali njen potencijal i pridonijeli njenom razvoju u globalnog igrača. Biti dio te priče predstavlja nam više od poslovnog uspjeha, jer smo od samog početka težili postizanju idealne sinergije između inovacije i sigurnosti u gejmingu. Zato naši prepoznatljivi projekti poput A1 Adria League, A1 Student eChallengea i platforme #BoljiOnline nisu samo središta inovacije, zabave i edukacije, već su postali ključni u izgradnji sigurnijeg i kreativnijeg online svijeta. O njihovoj iznimnoj popularnosti svjedoči i činjenica da se za sudjelovanje u 14. sezoni A1 Adria League prijavio rekordan broj natjecatelja, njih više od 3500. Stoga, nastavljamo i dalje osnaživati domaću gejming industriju i zajednicu te zajedno graditi budućnost koja nadilazi granice zabave i pridonosi stvaranju digitalnog svijeta koji inspirira, povezuje i osnažuje“, poručila je Diana Svalina, viša specijalistica za marketinške komunikacije i evente, A1 Hrvatska. 

Grupna faza 14. sezone A1 Adria League i 4. sezone A1 Student eChallengea u punom je jeku. Igrači se natječu u popularnim naslovima poput CS2 i FC25, a najvještiji od njih izborit će finale koje će se odigrati na spektakularnoj A1 pozornici u programu festivala Reboot InfoGamer powered by A1.
 

Foto: Božidar Žitnik

„Za jubilarno 10. izdanje Reboot InfoGamera powered by A1 pripremili smo program koji će biti bogatiji nego ikada prije. Na više od 10.000m2, u četiri paviljona – 8a, 9, 11a, 10a, od 14. do 17. studenoga, posjetitelje će dočekati preko 100 raznih zanimljivih izlagača. Naglasak će biti na finalima esport natjecanja, predstavljanju najnovijih gejming trendova i upoznavanju posjetitelja s popularnim videoigrama. U suradnji s našim partnerima iz A1, pružit ćemo vrhunski doživljaj i iskustvo koje će oduševiti sve ljubitelje videoigara, neovisno o tome jesu li strastveni igrači ili samo žele djelomično uroniti u svijet gejminga“, zaključio je Damir Đurović, suosnivač i direktor tvrtke Reboot te organizator Reboot InfoGamer powered by A1 sajma.

Cijelu analizu gejming industrije za 2023. godinu možete pronaći na linku: https://cgda.eu/analiza2023/.

HAKOM-ov 11. Dan tržišta: Tržište elektroničkih komunikacija je u protekloj godini zabilježilo veliki napredak 

Konferencija je okupila lidere hrvatskih telekomunikacijskih kompanija koji su govorili o budućnosti telekomunikacijske industrije, ključnim izazovima te strateškim planovima za daljnji razvoj i unapređenje tržišta.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) održala je svoj tradicionalni 11. Dan tržišta elektroničkih komunikacija, konferenciju na kojoj su predstavljene najvažnije aktivnosti na uvijek dinamičnom tržištu, s naglaskom na perspektivama industrije i razvoju, učincima deregulacije, budućoj uporabi RF spektra kao ograničenog nacionalnog dobra, ali i promjenama koje će donijeti nove mogućnosti korisnicima univerzalne usluge.

Konferencija je kroz četiri panela pružila prigodu regulatoru, ali i dionicima da iznesu svoja mišljenja, iskustva i primjere pozitivne prakse te da kroz otvoreni dijalog doprinesu promjenama na ovom izazovnom tržištu. Konferenciju je otvorio Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, koji je istaknuo kako se Dan tržišta prometnuo u središnji događaj za telekomunikacijsku industriju te je postao dobra platforma za raspravu o izazovima i prilikama. Govoreći o razvoju tržišta istaknuo je implementaciju 5G mreže i nastavak u ulaganja u mreže velikog kapaciteta koja su ključna za razvoj digitalne ekonomije te je dodao kako postoji potreba za daljnjim ulaganjima za dostizanje ciljeva Digitalne agende.

Foto: Božidar Žitnik

Zapreke i dalje postoje, no HAKOM će i dalje činiti sve da se one uklone. U usporedbi s drugim članicama EU-a tržište elektroničkih komunikacija je u protekloj godini zabilježilo veliki napredak, ali prostor za dosegnuti najrazvijenije zemlje još uvijek postoji. Cilj i svrha regulatora je podržati daljnji razvoj tržišta uz istovremeno osiguranje prava korisnika koji moraju ostati zaštićeni. - Izazovi s kibernetičkom sigurnošću sve su veći i rastu s povećanom digitalizacijom. Nova digitalna ekonomija traži od nas stalna unaprjeđenja i povećanu sigurnost. Cijeli svijet suočava se s ciljevima održivog razvoja, a naš sektor ima ključnu ulogu. - naveo je Obuljen, koji je moderirao panel raspravu koja je okupila lidere hrvatskih telekomunikacijskih kompanija.

Lideri o perspektivama industrije i razvoju tržišta

Foto: Božidar Žitnik 

Tema uvodnog panela bila je budućnosti telekomunikacijske industrije, ključni izazovi te strateški planovi za daljnji razvoj i unapređenje tržišta, a u raspravi su sudjelovali Dejan Turk (A1 Hrvatska), Nataša Rapaić (Hrvatski Telekom), Marijan Rengel (Pro-ping Telekom) i Adrian Josip Ježina (Telemach Hrvatska). U fokusu rasprave bile su teme vezane za ulogu novih tehnologija poput 6G mreža i digitalnih usluga te prilagodba regulatornog okvira kako bi se omogućio održivi rast i konkurentnost. Sudionici su raspravljali o inovacijama i ključnim trendovima koji oblikuju smjer industrije, kao i o načinima na koje operatori odgovaraju na promjene potreba korisnika. U fokusu rasprave bila je Bijela knjiga koju je Europska komisija objavila u veljači ove godine, a koja će donijeti i izmjene nekih propisa. Razgovaralo se o gašenju bakrene mreže, ulaganjima u izgradnju optičke insfrastrukture, vaučerizaciji koja bi trebala doprinijeti prelasku korisnika na optičku infrastrukturu, održivosti i naporima operatora da ozelene svoje poslovanje, kao i klaudifikaciji mreža. Operatori su izrazili zabrinutost i nezadovoljstvo zbog nereguliranog položaja OTT igrača.

Foto: Božidar Žitnik

-  Nije logično da veliki OTT igrači nisu uopće regulirani. Ako je HT samo lani uložio 320 milijuna eura u network, nije logično da OTT igrači, koji su naš konkurent, ne plaćaju. Nama je ključno ponudit najbolju uslugu našim korisnicima, ali s druge strane nije logično da netko koristi tu mrežu i u nju ne ulaže. Mislim da to nije održivo. Pozdravljam Bijelu knjigu i mislim da će nam pomoći u sudskim procesima u situaciji kad imamo gotovo rat s OTT igračima. - istaknula je Nataša Rapaić.

Foto: Božidar Žitnik

-Razvoj interneta koji je otišao u flat je dozvolio da se pojave OTT igrači na globalnom nivou koji sada imaju dominantni položaj. Ono što je bitno je da 70 posto podatka na mreži dolazi od velikih globalnih igrača koji plaćaju porez negdje drugdje, a trošak ulaganja u mreže pada na telekom operatore. Suživot je potrebno pronaći u podjeli tog kolača jer je dugoročno stanje neodrživo. Ključna stvar koja se nije, a mogla bi se dogoditi je tkz. RCS (Rich Communication Services). Trenutno je ideja Applea i Androida, koji imaju sto posto softvera na mobilnim telefonima, da žele jednostavno preuzeti sustav i zaobići operatore. To narušava kompletno tržišno natjecanje, a korisnici neće imati izbora. Zauzimanje tog prostora bit će dodatna dominacija dva globalna operatora koji nisu pod nikakvom europskom kontrolom, uzimanje cijele jedne grane telekom industriji.  Europska regulatorna tijela bi, barem što se EU tiče, trebala to zaustavit i to po mogućnosti prije nego se dogodi. - upozorio je Ježina.

Foto: Božidar Žitnik

-Jedinstveni stav svih operatora je da svi ulažemo u razvoj mreža, a drugi ih jako koriste. Kroz sustav AI to opterećenje će biti značajno veće i doći će do situacija gdje ćemo morati pronaći rješenja oko nadzora i tarifiranja sadržaja. Mi smo u A1 već počeli raditi neka partnerstva, primjerice s Netflixom, WhatsAppom i Facebookom. Sigurno i provideri nas smatraju smetnjom u nekom njihovom procesu. Poznati su planovi Elona Muska o stvaranju satelitskog mobitela.- ukazao je Turk.

Foto: Božidar Žitnik

Operatori podržavaju Bijelu knjigu i smatraju kako ima smisla u tome što EK danas predlaže. Nema smisla, smatraju, propisati fiksni datum gašenja bakrene mreže koji će biti isti za sve EU zemlje. Za gašenje moraju postojati preduvjeti, izgrađena optička infrastruktura u svakom kutku zemlje. Optika je dugoročno jedina održiva. RH ima jako puno korisnika na bakrenoj mreži, koju u jednom trenutku treba ugasiti, ali planirano, uz vaučerizirane potpore s jasnim uvjetima, bez monopoliziranja tržišta. Operatori još uvijek ne koriste dovoljno tuđe mreže, nego paralelno gradi svatko svoju. To nije dobro, smatra Marijan Rengel, koji se nalazi na čelu male tvrtke koja gradi mrežu na području Slavonije i Podravine. 

-  Puno je ruralnog područja neizgrađeno i nadam se da ćemo ići u smjeru zakonske regulative da se pokuša postojeća infrastruktura koristiti. Razvijali smo ruralne krajeve, gradili smo, a sad se borimo za opstanak.- naveo je i pozvao veće igrače na suradnju.

Rasprave oko budućeg RF spektra

Na prethodnoj Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji, na kojoj se oblikuje budućnost radiokomunikacija na globalnoj razini, pojas 470-694 MHz na sekundarnoj osnovi namijenjen je za pokretnu službu, a pojas 6425-7125 MHz za IMT, ali Europa o sudbini tih pojaseva tek odlučuje. Dvije su teme koje trenutno iskaču, a to je treba li DTV-u UHF spektar do 2030. i koja treba biti dinamika prelaska na nove tehnologije. Također, treba li se U6 GHz razdijeliti na RLAN i IMT dio ili postoji način njihovog suživota i ima li još uopće mjesta za nove IMT pojaseve? Ta su pitanja aktualna na radnim tijelima EU-a i predstavljaju “hot topic” u strategiji korištenja RF resursa, a o njima je govorio Krunoslav Bejuk, glavni stručnjak za upravljanje RF spektrom u HAKOM-u.

Bejuk je upoznao nazočne s rezultatima prethodnog WRC-a te dokumentima i rezolucijama koje su donijete, ali i onima o kojima će se razgovarati na sljedećoj konferenciji koja će se održati 2027. godine. 

-Ne polazi EU iz jednakih početnih pozicija, a potrebno je odrediti zajednički cilj. Postoji cijeli niz različitog korištenja spektra od stane europskih država. Neke države ovise više o radiodifuziji, a neke manje i one su spremne taj prelazak napraviti ranije. Isto tako neke države vide potrebu otvaranja novih pojaseva za buduće generacije pokretnih mreža dok druge istovremeno smatraju da je "usko grlo" širokopojasnih mreža kod kućnih bežičnih mreža. U svakom slučaju, Europa se o korištenju pojaseva treba dogovoriti do 2027., do sljedećeg WRC-a. - naveo je. 

Internet za sve

˝Internet za sve - prilike i izazovi u skladu s novim regulatornim okvirom¨ tema je panela na kojemu su sudjelovali Vesna Gašpar iz HAKOM-a, Senka Erslan (A1 Hrvatska), Dijana Kladar (Društvo Potrošač), Marko Čavlović (Hrvatski Telekom) i Petra Nakić (Telemach Hrvatska).

U raspravu je uveo Igor Prokurica (HAKOM), koji je nazočne upoznao s obvezama pružanja univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama i onim što će uslijediti nakon što HAKOM donese odluku o proglašenju USO operatora. - Kad smo krenuli s projektom određivanja USO operatora napravili smo Analizu kakvoće i zaključili da je potrebno osigurati pristup dostupnoj usluzi po pristupačnoj cijeni, postavljanje javnih telefonskih govornica te ponudu pristupačnih tarifnih opcija ili paketa prilagođenih socijalno ugroženim skupinama korisnika na području čitave RH. Paralelno smo radili s izradom Pravilnika i pokrenuli tijekom ljeta javni natječaj za odabir operatora. Kako nam se nijedan operator nije javio od njih smo tražili očitovanje, a potom pripremili i prijedlog odluke koja je bila na javnom savjetovanju, a sada smo u fazi donošenja konačne odluke. - istaknuo je Prokurica te je naveo kako slijedi odobravanje maloprodajnih cijena. Ono što se kontinuirano radi je podrška operatorima USO usluga.    

Do kraja 2024., prema podacima iz Analize, više od 80 posto korisnika koristit će brzine od minimalno 20 mb/s odnosno 14 mb/s u dolaznom smjeru. Stoga je HAKOM odlučio dosadašnju brzinu od 7 mb/s povećati u 14 mb/s u dolaznom smjeru. Pravo na uslugu imali bi svi korisnici koji na svom teritoriju življenja nemaju izgrađenu infrastrukturu koja bi im osiguravala odgovarajuću uslugu pristupa internetu i govorne komunikacije, a ova usluga proširena je na mikropoduzetnike i neprofitne organizacije. Korisnici bi imali pravo na cijene usluge, a mjesečna naknada socijalnog paketa ne bi smjela prelaziti iznos od 6,77 eura s PDV-om.  HT od 1. siječnja 2025. neće biti jedini operator univerzalnih usluga već će se ta obveza proširiti i na ostale operatore. Što se tiče dostupnosti HT će biti USO operator u svim geografskim jedinicama, A1 u njih 19, a Telemach u pet geografskih jedinica. Što se pak cjenovne pristupačnosti tiče sva tri operatora bit će proglašeni na cijelom državnom teritoriju RH.

- HAKOM je pred nas postavio veliki izazov jer je brzina povećana duplo, a rok za implementaciju je samo šest mjeseci. Kad pogledamo ostale EU zemlje Hrvatska će nakon ovoga ući u pet vodećih zemalja, što pokazuje da naš zahtjev za prijelaznom brzinom od 10 mb/s nije bio nerazuman. No, prilagodit ćemo se, radimo na tomu i bit ćemo spremni. - kazao je Čavlović te je podsjetio da postoje područja gdje je nemoguće bez znatnih ulaganja omogućiti brzinu od 14 mb/s. EU fondovi mogu pomoći kod rješavanja dijela problema. 

- Spremni smo pružati znatno veće brzine tamo gdje imamo vlastitu mrežu, a to je posljedica kontinuiranih ulaganja. Imamo problem sa propisima i provedbom propisa o gradnji i ponegdje s JLS-ovima. Očekujemo da ćemo imati obvezu realizacije u 19 zemljopisnih područja, a upitna je u nekim jedinicama realizacija usluge, jer znamo da su često procesi dugotrajni i da jako teško dolazimo do pojedinih dozvola. Mi uvijek želimo nove korisnike, želimo im dati najbolju uslugu, ali svjesni smo poteškoća koje se mogu javiti i s kojima se svi možemo susresti. - istaknula je Senka Erslan.

​- Možemo pružiti i bržu uslugu na našoj infrastrukturi. Mi smo spremni, a izazove s kojima ćemo se susretati ćemo  i rješavati uz podršku regulatora. - kazala je Petra Nakić.

Foto: Božidar Žitnik
 
​- Pravo na dostupnost interneta danas je poput prava na vodu jer sve se događa preko interneta. Svi trebaju imati pristup, pogotovo socijalno ugroženi građani koje je potrebno educirati s obzirom na brojne prevare. Bez pristupa internetu zakinuti smo za mnoge sadržaje, navela je Dijana Kladar.

Operatori su istakli kako im je vrijeme za prilagodbu kratko, dva operatora (A1 i Telemach) nemaju iskustva s uslugom pa su im potrebne pripreme na kojima rade. Za sada nisu u mogućnosti procijeniti opseg obveze kao ni njen značaj, ali intenzivno se pripremaju uz podršku stručne službe HAKOM-a čiju pomoć i dalje očekuju. HT iskustvo ima, u praksi ne očekuju veće izmjene. Međutim u HT-u smatraju da sva tri operatora trebaju ravnopravno sudjelovati na cijelom teritoriju putem pokretnih mreža jer mreže A1 i Telemacha su također dostupne i kvalitetne, a to bi pridonijelo određenoj ravnopravnosti. 

O učincima deregulacije tržišta velikog kapaciteta u konkurentnim područjima

I završni panel na temu ˝Kakvi su učinci deregulacije tržišta velikog kapaciteta u konkurentnim područjima?˝ okupio je eminentne sugovornike. U raspravi su sudjelovali Mladen Sikirica (HAKOM), Martina Dragičević (A1 Hrvatska), Igor Vujović (Društvo Potrošač), Iva Cibulić Blažević (Hrvatski Telekom)i Morana Čulo Jovičić (Telemach Hrvatska). Podsjetimo, Odlukama o analizama tržišta M1 i M3b od 27. srpnja 2023. HT-u i Iskonu su na određenim područjima ukinute regulatorne obveze za VHCN mreže. Pri tome je potrebno naglasiti da je deregulacija stupila na snagu 1. prosinca 2023. U okviru panel rasprave govorilo se o trenutno vidljivim i potencijalnim učincima deregulacije na operatore i krajnje korisnike u dereguliranim područjima, odnosno na tržište u cjelini. O pokazateljima na tržištu godinu dana nakon deregulacije govorio je Mladen Sikirica koji je istaknuo kako nije bilo dramatičnih negativnih učinaka deregulacije na koje su operatori upozoravali te je naveo kako se rezultati deregulacije neprestano prate i analiziraju.

-Svjesni smo da su naši tržišni udjeli rasli u protekloj godini, ali ne bih ih pripisivali učincima deregulacije.  Ne vidim značajne pozitivne učinke, vidim indikacije nekih negativnih učinaka. Statistika istovremeno otkriva i skriva. Svaki pokazatelj je potrebno dublje analizirati da bi bili vidljivi pravi učinci navela je Morana Čulo Jovičić, koja je podsjetila da su dosta prigovarali dinamici i načinu na koje je tržište podijeljeno.

-Činjenično gledano, s obzirom da je HT svoje komercijalne maloprodajne ponude u dereguliranim područjima smanjio i drugi operatori nisu imali neku alternativu nego slijediti taj maloprodajni trend, sad se konkurencija fokusirala upravo na deregulirana područja. Operatori se međusobno bore u dereguliranim područjima putem cijena pa ne možemo govoriti onda o realnoj marži koja omogućuje daljnje investiranje, osim ako nemate iza sebe neki bogati investicijski fond. Jedan od ciljeva, a to su bile  daljnje investicije, nije ostvaren. Iz javno objavljenih podataka HAKOM-a, iz javne rasprave, vidljiv je porast HT-ovog udjela od 8,5 posto upravo na tržištu velikog kapaciteta, čak i porast tržišnog udjela na tržištu malog kapaciteta. - istaknula je Martina Dragičević.

Iva Cibulić Blažević navela je kako godinu dana nakon deregulacije poremećaja na tržištu nema, ništa se dramatično nije odgodilo. - Svi alternativni operatori posluju vrlo dobro, udjeli im rastu, a to je dokaz teze koju zagovaramo od početka da HT, iako vodeći igrač na tržištu, nema više takvu snagu koja bi opravdavala nastavak regulacije, da je tržište dovoljno zrelo da konkurencija živi sama i da se usluge pružaju na način da se operatori bore za korisnike na ravnopravnoj osnovi. - istaknula je. 

Igor Vujević iz Društva Potrošač kazao je kako je za potrošača najbitnija cijena i mjesečni račun, a znanstvena fantastika im je priča o regulaciji i deregulaciji. Njima je manje bitno imaju li optiku ili bakar, važno im je da imaju brzi internet i da imaju izbor.

Sva razmišljanja važan su doprinos oblikovanja budućnosti tržišta

Foto: Božidar Žitnik

Ravnatelj HAKOM-a mr. sc. Miran Gosta zahvalio je panelistima i moderatorima na odazivu i doprinosu ovoj konstruktivnoj konferenciji, kao i kreatorima sadržaja i organizacije iz stručne službe HAKOM-a.  Također, zahvalio je i na upućenim upitima i primjedbama, kao i razmišljanjima koja će se uzeti u obzir prilikom oblikovanja budućnosti tržišta elektroničkih komunikacija u RH.