Horváth: Visoka cijena rada i nedostatak radne snage postaju vodeći izazovi za poslovanje kompanija  

Istraživanje konzultantske kuće Horváth provedeno među top menadžmentom kompanija iz 19 zemalja svijeta pokazalo je da ljudski resursi postaju ključno pitanje za kompanije. Kao najveći izazov ispitani menadžeri navode nedostatak radne snage i porast cijene rada u prosjeku za 7,5 posto. Ispitanici su naveli važnost ulaganja u prepoznatljivost poslodavca na tržištu rada i korporativnu kulturu kao presudne faktore za privlačenje novih zaposlenika i zadržavanje postojećih. 

Nedostatak radne snage i visoka cijena rada ključni su izazovi koje se nalaze pred kompanijama, a rast cijene rada utječe na preseljenje proizvodnje pojedinih industrija primjerice iz zapadne i južne Europe u druge regije u kojima su troškovi rada bitno niži. Pokazalo je to istraživanje konzultantske kuće Horváth provedeno među top menadžmentom kompanija iz 19 zemalja svijeta (većinom stacioniranih u Europi) i 13 različitih industrija, od kojih većina ostvaruje godišnji prihod od milijardu eura ili više, te zapošljava više od 1000 ljudi. Ispitanici predviđaju rast cijene rada u prosjeku za 7,5 posto.

Pred kompanijama je transformacija potaknuta ubrzanom digitalizacijom, postizanjem  održivosti i u konačnici profitabilnosti poslovanja, no ispitani menadžeri se slažu da dugoročno uspješno poslovanje kompanija ovisi primarno o upravljanju ljudskim resursima. Ispitanici su prepoznali važnost ulaganja u prepoznatljivost poslodavca na tržištu rada, ali i korporativnu kulturu kao presudne faktore za privlačenje novih zaposlenika i zadržavanje postojećih.

izvor: Horváth 

“Sve će se više kompanije suočavati s nedostatkom kvalificirane radne snage, što je rezultat implementacije novih tehnoloških rješenja u poslovne procese s jedne strane i odlaska “baby boomer” generacije s tržišta rada s druge strane. S obzirom na visoku cijenu rada, istraživanje je pokazalo da trećina kompanija koja se bavi proizvodnjom, zbog visoke cijene rada planira smanjiti broj radnika u Zapadnoj i Južnoj Europi, a povećati ga u regijama gdje je cijena rada niža. Također, poslodavci su kao vodeće teme naveli i uvođenje novih modela suradnje unutar poslovnih procesa, fleksibilnost u radu i učenje novih vještina”, objasnila je Maria Boldor iz konzultantske kuće Horváth. 

Očekuje se da će kompanije nastaviti jačati lokalizaciju svoje proizvodnje zbog geopolitičkih napetosti, a posebno se lokalizacija proizvodnje očekuje u automobilskoj industriji, koja još uvijek osjeća posljedice pandemije. 

Svi ispitanici su izdvojili digitalizaciju i kibernetičku sigurnost kao važne teme, no vidljivo je da njihov značaj opada, s obzirom da su većim dijelom kompanije posljednjih godina značajno ulagale u kibernetičku sigurnost, pa je i broj uspješno prevedenih cyber-napada, tvrde ispitani, u padu.

Kibernetička sigurnost je investicija, a ne trošak 

Algebra u mjesecu kibernetičke sigurnosti organizirala sveobuhvatno događanje na temu nove NIS2 direktive koja će zahvatiti tvrtke iz svih sfera gospodarstva u Hrvatskoj čime će one biti primorane ulagati značajno veća sredstva u ICT sigurnost 

Na konferenciji su se okupili stručnjaci i predstavnici industrije koji su zajednički razmijenili iskustva, znanja i perspektive o novim zakonskim okvirima koji reguliraju kibernetičku sigurnost. U digitalnom dobu, cyber napada je sve više, porast je broja incidenata, samo lani je u svijetu bilo preko 1.000 velikih incidenata. Porastao je i broj ransomware napada koji sa sobom donose i značajnije financijske posljedice. U prosjeku je potrebno 270 dana da se napad otkrije – od trenutka provale u sustav do njegove detekcije, a za smanjenje svih tih rizika potrebna su puno veća ulaganja u kibernetičku sigurnost. 

„Kad govorimo o novom zakonu on ima dva ključna aspekta: jedan je da ćemo morati upravljati sigurnosnim rizicima, što je nešto što gotovo svaka tvrtka već sad radi, a druga stvar je obveza izvješćivanja o cyber napadima, u slučaju potrebe za zaštitom kompanije. Kibernetička sigurnost je investicija, prilika svake kompanije da poveća svoju poslovno otpornost, a ne trošak. U narednom periodu implementacije direktive u hrvatsko zakonodavstvo trebat će nam puno veći broj cyber stručnjaka koje neće biti moguće pronaći bez dodatne edukacije, prekvalifikacije, upskillinga i reskillinga postojećih kadrova“ – istaknuo je uvodno Zlatan Morić, voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost Visokog učilišta Algebra.
 

izvor: Algebra

U svom predavanju dr.sc. Aleksandar Klaić, iz Centra za kibernetičku sigurnost Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) pojasnio je kako se NIS2 razlikuje od NIS1 direktive te koje su njene posljedice za gospodarstvo: „Kroz NIS2 plan je uvesti i nacionalno tijelo za kibernetičku sigurnost. U siječnju ove godine direktiva je stupila na snagu i imamo kao zemlja dvije godine za provedbu i početak njene primjene. Za razliku od NIS1, NIS2 donosi centralizirani način upravljanja sigurnosti te će se broj obveznika povećati čak tri do četiri puta. Prijašnja direktiva bila je usko fokusirana te se moglo dogoditi da poslovni sustavi pojedinih tvrtki zahvaćeni ransomwareom, dok će sada sigurnost morati obuhvatiti sve aspekte poslovanja kompanija.“ 

Vlatka Jajetić, voditeljica službe za obradu incidenata u Nacionalnom CERT pojasnila je ulogu Pixi platforme preko koje će se prijavljivati incidenti te istaknula da je CERT do danas evidentirao 1085 incidenata te čak 200 lažnih web trgovina u Hrvatskoj. S NIS2 direktivom otvara se mogućnost integracije s platformama na EU razini te kvalitetnija komunikacija među državama članicama. 

Europski parlament i vijeće usvojili su Uredbu (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (Dora), koja se počinje primjenjivati 17.1.2025. godine na financijski sektor, ali i na treće strane pružatelje IKT usluga. U usporedbi s NIS 2 direktivom koja propisuje mjere za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom EU za ključne i važne subjekte, Dora predstavlja lex specialis za obveznike njezine primjene i posebno će obuhvatiti financijske subjekte (banke i ostale financijske institucije). 

Dražen Ljubić, pomoćnik ravnatelja Zavoda za sigurnost informacijskih sustava govorio je o sustavu kibernetičke sigurnosne certifikacije: „Tri su glavne certifikacijske sheme koje se donose na razini EU-a. Prva je Common Criteria shema  (CC schema) koja predstavlja zapravo transpoziciju SOGIS certifikacijskog okvira i ne sadrži posebne zahtjeve. Njeno donošenje se očekuje u prvom kvartalu 2024. Izdavanje certifikata od strane proizvođača vjerojatno će se dogoditi u 2024. Druga je shema za računalstvo u oblaku  (Cloud schema). Nacrt sheme za računalstvo u oblaku je završen, no još uvijek se ne može ocijeniti kad će biti upućen u postupak donošenja. U tijeku je niz konzultacija o sadržaju na EU razini (ENISA, pravna služba Komisije, Služba za unutarnje tržište, trgovinske organizacije, države članice…). Neke države članice traže da se u shemu ugrade posebni zahtjevi, odnosno da se za visoku jamstvenu razinu sheme za računalstvo u oblaku kao sigurnosni uvjet uvede imunitet od primjene prava trećih država te da se propiše obveza fizičke vezanosti poslužitelja za teritorij EU-a  dok druge članice smatraju da takvi zahtjevi nisu potrebni i da se tržište u tom segmentu treba što je to moguće više liberalizirati. Treća je shema za 5G  tehnologiju (5G schema) čije se donošenje planira vjerojatno u 2024.“
 

izvor: Algebra

Na panel raspravi na temu utjecaja novih Zakona o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije sudjelovali su dr.sc. Aleksandar Klaić, Centar za kibernetičku sigurnost, SOA; Marko Gulan, Cyber Security Consultant, South East Europe, Schneider Electric; Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a; Dario Rajn, Chief Information Security Officer, Podravka; Stjepan Jambrak, Koordinator informacijske i kibernetičke sigurnosti, JANAF i Boris Bajtl, član Izvršnog odbora HUP-ICT-a. 

„Kontinuirana komunikacija s javnošću o novim zakonima i podzakonskim aktima u području kibernetičke sigurnosti pridonosi podizanju opće svijesti o važnosti adekvatne zaštite od kibernetičkih prijetnji. U novom zakonu sektori visoke kritičnosti uključuju energetiku, promet, bankarstvo, infrastrukturu financijskog tržišta, zdravstvo, vodoopskrbu, upravljanje otpadnim vodama, digitalnu infrastrukturu, upravljanje IKT uslugama, javni sektor i svemir. Međutim, Zakon će se također primjenjivati na mnoge druge male i srednje poduzetnike, što će na njih imati značajan utjecaj. Članove smo uključili u komentiranje novog Zakona. Izrazili smo i želju da se uključimo u formiranje podzakonskih akata kako bi znali točne obveze. Ovo je svakako pozitivan razvoj, s obzirom na to da trenutno stanje kibernetičke sigurnosti u Republici Hrvatskoj ukazuje na značajan prostor za unaprjeđenje, kako u zakonodavnim okvirima, tako i u implementaciji najnovijih sigurnosnih tehnologija“ – istaknuo je Bajtl iz HUP-ICT-a. 

U zadnjih par godina ulaganja u kibernetičku sigurnost u hrvatskim kompanijama su se višestruko povećala, međutim ako uzmemo u obzir rizike kojima smo svakodnevno izloženi to je još uvijek nedovoljno da bi mogli mirnije spavati, smatra Dario Rajn, Chief Information Security Officer Podravke: „Imamo donekle olakšavajuću okolnost da Hrvatska nije u grupi zemalja koje su najviše izložene globalnim kibernetičkim izazovima. U korporativnom svijetu najveći rizik je svakako ransomware napad, a zaposlenici najčešće ne znaju da neodgovornim ponašanjem mogu omogućiti neovlašten upad u informacijski sustav koji posljedično može završiti upravo ransomware napadom i prekidom poslovanja kompanije. Kontinuiranom edukacijom podizanja svijesti kod zaposlenika osiguravamo kontinuitet poslovanja kompanije.“ 

„Do kraja 2024. direktiva će biti implementirana u domaće zakonodavstvo, rok je 17. listopada 2024., potom do 2026. slijede analize i dopune, a tek početkom 2027. slijedi nadzor implementacije. Tvrtke će imati dovoljno vremena za prilagodbu prije početka nadziranja“ – kazao je Aleksandar Raić iz Sigurnosno obavještajne agencije (SOA). 

„Jako je važno odvojeno držati voditelje IT sigurnosti od voditelja IT odjela s obzirom na fokus internih ulaganja kompanija. Elektronički novac vidim kao dobru priliku, a ne prijetnju. Banke su već sada vrlo digitalizirane pa nam neće donijeti velike promjene, za nas će to biti jedan u nizu novih proizvoda. Banke u cijeloj Europskoj uniji pa tako i u Hrvatskoj već dugi niz godina ulažu značajna sredstva u digitalizaciju svojih proizvoda i usluga istovremeno vodeći računa o najvišim sigurnosnim standardima. Sigurnost digitalne imovine nužan je uvjet daljnjeg razvoja jer je to ipak glavna usluga koju potrošači trebaju imati“ – smatra Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a. 

„Apsolutna sigurnost ne postoje – pitanje je samo kad će i vaš sustav biti meta napada, zato je važno implementirati smjernice NIS2 direktive koje će pomoći kompanijama podići nivo sigurnosti na bolju razinu i tako spriječiti ugroze“ – naglasio je Stjepan Jambrak, Koordinator informacijske i kibernetičke sigurnosti JANAF-a. 

Leon Lozančić, voditelj Odjela za kibernetičku sigurnost pri HP-Hrvatska pošta d.d. izjavio je: „Kibernetička sigurnost neizostavan je aspekt poslovanja i nacionalne sigurnosti, a njena važnost samo će rasti s razvojem novih tehnologija poput umjetne inteligencije. Hrvatska pošta pridaje veliku pažnju kibernetičkoj sigurnosti.“ 

Svi se slažu da je kibernetička sigurnost jedan od glavnih elemenata nacionalne sigurnosti. Na koji način ćemo kao zemlja u nju ulagati postaje pitanje dugoročne otpornosti domaćeg gospodarstva i infrastrukture. Cyber napada je sve više, a da bi se oni spriječili, nije dovoljno samo ulaganje u tehnologiju, već i u ljude koji će tu tehnologiju koristiti te s obzirom na značajan manjak IT stručnjaka u zemlji, rješenje koje će polučiti najviše rezultata je u dodatnoj edukaciji postojećih IT specijalista te njihovoj prekvalifikaciji u područje cyber sigurnosti – zaključeno je na konferenciji.

Samsung Galaxy Tab S9 Ultra - snažan tablet zapanjujućeg zaslona i mogućnosti 

Svima u svijetu premium tableta već je poznato kako je Samsung u potpunosti predan razvoju i inovacijama. Od prvih početaka S serije, 2010. godine pa sve do danas, bilježimo nevjerojatan tehnološki razvoj koji sada kulminira triom iz serije Galaxy Tab S9. Stoga smo se tako proteklih tjedana družili s onim najvećim i najopakijim modelom, Samsung Galaxy Tab S9 Ultra.

Uređaj svojim dimenzijama pokazuje kako se radi o sasvim nečim nesvakidašnjem. Uz dimenzije od 32,64cm X 20,86cm X 0,55cm bilježimo impozantnu veličinu i isto tako izuzetno malu debljinu koja dodatno naglašava eleganciju i moderan dizajn, a tome doprinose i korišteni materijali, prednje staklo, aluminijski okvir i aluminijska pozadine tableta.

foto: Božidar Žitnik  

Tu je i gotovo neprimjetna težina za tako velik tablet, svega 732 grama.

foto: Božidar Žitnik  

Zahvaljujući veličini zaslona od 14.6 inča, Ultra mnogo više nalikuje prijenosnom računalu nego prijenosnom tabletu, a to potvrđuju i hardverske mogućnosti. Rezolucija je definitivno neuobičajena, 1848 x 2960 pixela. Svakako, moram i naglasiti osobno oduševljenje tabletom još od prvog susreta upravo zbog svega navedenog.

foto: Božidar Žitnik  

Poznato je da mnogi od nas nose naočale i oči su nam obzirom na način života prilično opterećene, tako je svaki tehnološki iskorak za ugodnije gledanje veliki benefit. Praznik za oči započinje uključivanjem uređaja. Nakon osnovnog podešavanja primjećujem benefite Dynamic AMOLED zaslona. Ukoliko pojednostavim, tu je HDR10+ certifikat koji pokazuje upravo ono što se vidi, odlična svjetlina, prirodne i jasne boje kao i odličan kontrast. Na taj način može se raditi duže i koncentriranije bez zamora očiju i glavobolja, a k tome, tu je i kvalitetnije i mirnije spavanje.

foto: Božidar Žitnik 

Obzirom da često i sam volim često raditi vani, potencijalni problem velike količine svjetla je riješen uz tehnologiju Vision Booster. Mapiranje tonova boja pruža bolju vidljivost u okruženjima jake rasvjete. Definitivno, osobno smatram kako je uz fluidan rad bilo kojeg uređaja na prvom mjestu važna kvaliteta zaslona, a i ovdje Samsung Galaxy S9 Ultra opravdava naziv Ultra u svom imenu.
 

foto: Božidar Žitnik 

Kada se uopće usudim usporediti jedan tablet s prijenosnim računalima onda je to odličan argument funkcionalnosti. Uz velik zaslon, impresivnu izradu, tu su i izuzetne komponente. Mogućnosti procesorske snage Snapdragon 8 Gen 2 već svi znaju, a korisnici mogu birati verzije s 256GB, 512GB, ili 1TB interne memorije. Oni kojima možda treba više, cijeniti će i utor za dodatne memorijske kartice.
 izvor: Samsung

Kako bi se zadovoljili veliki gamerski ili pak poslovni zahtjevi, tablet ima i više nego dovoljno RAM memorije (12 ili 16GB), a tu je i Adreno 740 GPU jedinica. Gejmanje je ugodno i fluidno, a isto tako i rad na zahtjevnim bazama podataka, tablicama ili čak pri programiranju. Zbog svoje prenosivosti (težina i baterija kapaciteta 11,200mAh), Samsung Galaxy Tab S9 Ultra predstavlja ponajbolji uređaj za rad u pokretu.
 

foto: Božidar Žitnik 

S Pen olovka je odličan alat u mnogim scenarijima, a umjetnici s nestrpljenjem iščekuju najavljeni The S Pen Creator Edition. Nova olovka dizajnirana je  s teksturiranim materijalom za udobnije držanje i širim kutom nagiba za intuitivnije stvaralaštvo.

foto: Božidar Žitnik 

Kako Samsung Galaxy Tab S9 Ultra možemo koristiti u najrazličitijim situacijama i na otvorenom, tako apsolutno cijenimo IP68 ocjenu otpornosti na prašinu i vodu, i za tablet, i za S Pen.

foto: Božidar Žitnik 

I na kraju, definitivno, Samsung Galaxy Tab S9 je figurativni tour de force u svijetu tableta, zahvaljujući vrhunskim performansama, sjajnim zaslonom i svestranim S Penom.