Zagreb, 29. kolovoza 2017. 

Briefing: „Obavezna informatika“

U Zagrebu je 29. kolovoza 2017. godine u prostorijama Ministarstva znanosti i obrazovanja održan brifing za medije na kojem su izložene ključne informacije o uvođenju nastave informatike kao obaveznog predmeta u osnovne škole. Prema novom kurikulumu učenici bi bili kvalitetnije pripremani za učenje, život i rad u društvu koje se uslijed razvoja digitalnih tehnologija mijenja brže nego ikad u dosadašnjoj povijesti čovječanstva. 

Kako bi se učenici potaknuli na stvaranje sadržaja, pronalaženje rješenja, kreativnost i inovativnost, postavljene su domene. To su:

1. Informacije i digitalna tehnologija.
2. Računalno razmišljanje i programiranje.
3. Digitalna pismenost i komunikacije.
4. e-društvo.

Na taj način, očekuje se da učenici postanu aktivni korisnici umjesto samo obični korisnici tehnologije kako takve.

a)      informacije i digitalne tehnologije

Najveća snaga računala krije se upravo u njihovoj sposobnosti brze i sigurne pohrane te obrade velikih količina podataka. Traženje, dohvaćanje te kritičko vrednovanje informacija iz različitih izvora i zbirki podataka temelj su današnje uporabe digitalne tehnologije. Stoga je važno razumjeti obrasce digitalnoga prikazivanja različitih vrsta podataka kao što su brojevi, tekst, zvuk, slike i video. Razvijanjem strategija za uočavanje, opisivanje te objašnjavanje uzoraka i odnosa među podatcima omogućava se modeliranje novih struktura podataka. Primjenom vizualizacije i simulacije za prikazivanje pojednostavljenih modela rada računala doprinosi se razvoju apstraktnoga mišljenja. Važno je poznavati temeljne koncepte rada računala i pojedinih uređaja, obrasce pohrane podataka te obilježja i načine prijenosa digitalnih informacija kako bi se razvile sposobnosti odabira i uporabe primjerene digitalne tehnologije i programa za obradu i predstavljanje podataka.

b)      računalno razmišljanje i programiranje

Razvijanje računalnoga razmišljanja njeguje pristup rješavanju problema koji je primjenjiv na računalu. Takvim pristupom učenici nisu samo korisnici različitih računalnih alata nego postaju i njihovi stvaratelji. Razvijaju se vještine logičkoga zaključivanja, modeliranja, apstrahiranja te rješavanja problema. Računalno razmišljanje univerzalna je vještina koja potiče preciznost i sustavnost, a može se primijeniti u različitim područjima i u svakodnevnome životu. Apstrakcija kao temeljni koncept računalnoga razmišljanja potiče uporabu metakognitivnih vještina te omogućuje rad na složenim problemima razdvajajući ih u više jednostavnih problema. Kvalitetnim informatičkim obrazovanjem koje se temelji na računalnom razmišljanju i kreativnosti omogućuje se razumijevanje i mijenjanje svijeta koji nas okružuje. Rješavanje nekog problema izradom računalnoga programa uključuje standardne postupke razvoja programa, ali i inovativnost, poduzetnost te preuzimanje inicijative pri izradi dizajna i razvoja novih modela i proizvoda primjenom računalne tehnologije. Programiranje razvija samopouzdanje, upornost i preciznost u ispravljanju pogrešaka, sposobnost komunikacije i zajedničkoga rada usmjerenoga prema postizanju određenoga cilja.

c)      digitalna pismenost i komunikacija

Digitalna pismenost i komunikacija obuhvaća poznavanje mogućnosti hardverskih i softverskih rješenja te razvijanje vještina suradnje i komunikacije u online okruženju. Poznavanje mogućnosti aktualne tehnologije i računalnih programa preduvjet je za pravilan odabir te njihovu učinkovitu i inovativnu primjenu u raznim područjima. Digitalnu pismenost nužno je razvijati od najranije dobi i tijekom cijeloga školovanja kako bi učenici bili pripremljeni za život i rad u digitalnome društvu. Različiti programi za komunikaciju i suradnju omogućuju učenicima razvijanje komunikacijskih i društvenih vještina, razmjenu gledišta i iskustava razvijajući pritom toleranciju, poštovanje različitosti i uvažavanje tuđih stavova. Stalnim usavršavanjem te kompetentnom, kritičkom i kreativnom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije učenici preuzimaju aktivnu ulogu u stvaranju svojih pozitivnih digitalnih tragova. Radeći samostalno ili u timu, oni odabiru prikladne digitalne sadržaje i programe, stvaraju i objavljuju svoje digitalne sadržaje. Pozitivan stav i otvorenost prema novim tehnološkim dostignućima omogućit će jednostavniju prilagodbu budućoj tehnologiji.

d)      e-društvo

Pristup digitalnomu društvu pravo je svakog pojedinca, a ujedno i izvor mogućnosti za uporabu raznovrsnih e-usluga koje mu to društvo pruža. Digitalna tehnologija olakšava pristup obrazovanju, razonodi, kulturi i mnogim drugim uslugama te potiče aktivno sudjelovanje u demokraciji. Osim toga mijenja metode, vrijeme i mjesto rada te nam omogućuje da budemo kreativniji i učinkovitiji u obavljanju posla.

Sudionici e-društva trebaju odgovorno, sigurno i učinkovito upotrebljavati internet, od praćenja novosti do korištenja javnim uslugama poput e-dnevnika, e-građana ili e-zdravstva. Svaki e-građanin treba razumjeti što su osobni podatci i kako ih zaštititi, znati se zaštititi od prijevara, prijetnji i elektroničkoga nasilja, reagirati na neprikladne oblike ponašanja, poštovati tuđu privatnost te znati gdje potražiti pomoć zbog neželjenih sadržaja ili kontakata. Visokokvalitetno, moderno i inovativno obrazovanje koje se temelji na IKT-u, omogućit će učenicima da postanu obrazovani građani e-društva koji brinu o svojemu zdravlju, digitalnome ugledu, sigurnosti i okolišu.

Definitivno, radi se o hvalevrijednom programu koji će zasigurno nailaziti i na određene poteškoće. Jedan od glavnih prioriteta će biti osposobiti nastavno osoblje za ovaj program koji je temelj suvremene civilizacije.  Također, zanimljivo je vidjeti i kako će se program financirati kao i samu dinamiku.

IZVORI FINANCIRANJA AKTIVNOSTI:

Projekt e-škole:

pilot projekt 2016. - 2018. :  307 milijuna kuna (iskorišteno)

veliki projekt: više od milijardu kuna 2019 - 2022. godine

ESF sredstva: 

300 milijuna kuna 2014. - 2020. (osigurano za obrazovnu reformu i edukaciju učitelja)

Državni proračun:

2017.: osigurano 8 milijuna kuna (opremanje, priprema plana i programa)

2018.: plan: 20 milijuna kuna (oprema, zapošljavanje, obrazovni materijal)