Bez rukavica u energetskoj tranziciji: od AI potrošnje do fleksibilnosti sustava 

Koliko struje traži razvoj umjetne inteligencije, može li električna mreža pratiti rast obnovljivih izvora i gdje se u toj priči otvara prostor za baterijske sustave? Ta su pitanja obilježila drugo izdanje festivala Energy.Weekend poweredUP by E.ON, održano u Grand Park Hotelu u Rovinju. U središtu rasprava bili su pouzdanost opskrbe energijom, troškovi poslovanja i ulaganja potrebna za energetsku tranziciju.

Festival su otvorili Vladimir Sabo, programski direktor Energy.Weekenda i direktor E.ON Energy Infrastructure Solutions (EIS) za Hrvatsku i Sloveniju i Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska. „Energija mora postati tema o kojoj kao društvo otvoreno razgovaramo i educiramo se, osobito u kontekstu globalnih promjena i sve veće važnosti pouzdane opskrbe energijom”, istaknuo je Rörig. 

Može li električna mreža pratiti razvoj umjetne inteligencije?

Foto: Igor Cecelja | Weekend 19.

Rast podatkovnog prometa i umjetne inteligencije povećava potražnju za energijom. Na panelu „AI je gladan. Može li ga električna mreža nahraniti?” govorilo se o tome kako osigurati infrastrukturu za podatkovne centre čiji investitori traže lokacije s dostupnom energijom ili mogućnošću brzog priključka. Mario Valčić, direktor Smart Infrastructurea u Siemensu Hrvatska, naglasio je važnost dijaloga s lokalnim zajednicama. Prema njegovim riječima, pitanje nije samo treba li graditi podatkovni centar, nego gdje ga graditi i zašto. Istaknuo je i da takvi projekti mogu potaknuti razvoj mreže te omogućiti korištenje otpadne topline za grijanje. Marko Dagelić, CEO Datuma, upozorio je na neravnotežu u globalnoj utakmici: Sjedinjene Američke Države imaju dvostruko više podatkovnih centara od Europe, dok američke kompanije drže oko 70 posto europskog tržišta clouda.

Foto: Božidar Žitnik  

Marijana Bačić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike, navela je da je podatkovni promet na mobilnoj mreži HT-a u prvih osam mjeseci porastao za 40 posto. Upozorila je i da suvremena oprema za umjetnu inteligenciju zahtijeva znatno više snage i napredne sustave hlađenja.

Foto: Igor Cecelja | Weekend 19. 

Kako povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a pritom očuvati pouzdanost mreže i prihvatljive troškove? O tome se raspravljalo na panelu „Električna mreža ili sloboda? Decentralizacija protiv regulacije”, koji je moderirala Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske. Anton Marušić, direktor i predsjednik Uprave HEP ODS-a, upozorio je da mrežu nije ekonomski opravdano graditi prema najvećoj mogućoj proizvodnji. Zato je istaknuo važnost baterijskih sustava i pohrane energije blizu mjesta potrošnje. Darjan Budimir, direktor HROTE-a, naglasio je da decentralizacija i regulacija nisu suprotstavljene te da su jasna pravila ključna za uključivanje novih tehnologija. Podsjetio je pritom na rast udjela obnovljivih izvora u EU s 15,9 posto 2004. na 47,5 posto 2024. godine. Nikola Vištica, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e, pozvao je na suradnju privatnih ulagatelja, operatora i regulatora te na transparentna i predvidiva pravila. 

Baterije postaju poslovni alat

Foto: Igor Cecelja | Weekend 19.  

Baterijski sustavi mogu pomoći u održavanju ravnoteže između proizvodnje i potrošnje energije, ali i vlasnicima otvoriti nove izvore prihoda. O tome su na panelu „Fleksibilnost je nova valuta – BESS i tržišta uravnoteženja” govorili Matija Melnjak, voditelj Odjela za portfelj električne energije u E.ON Energiji, Aleš Koželjnik, direktor KOLEKTOR sETupa, i Dino Mileta, direktor Uprisea. „Cijeli poslovni model je kombinacija prihoda”, istaknuo je Melnjak. Objasnio je da isplativost baterijskog sustava ne ovisi samo o prihodima s tržišta uravnoteženja, nego i o potrebama industrijskog pogona te mogućnostima priključka na mrežu. Koželjnik je naglasio da fleksibilnost ima vrijednost ondje i onda kada je sustavu potrebna. Melnjak je kao primjere brzog razvoja baterijskih sustava izdvojio Bugarsku i Rumunjsku te poručio da prostora za takav razvoj ima i u Hrvatskoj. 

Energetska transformacija nogometnog kluba 

Kako tranzicija izgleda u praksi, pokazao je primjer nogometnog kluba Sparta Rotterdam. Dennis van den Broek, inženjer dizajna u Essentu, i Dave van der Meer, komercijalni direktor kluba Sparta Rotterdam, predstavili su projekt u kojem se sustavi na plin i dizel zamjenjuju pohranom toplinske energije, dizalicama topline i solarnim panelima. Projekt je razvijen kroz dugoročno partnerstvo i financijski model bez subvencija, kao dio šire strategije kluba i njegova odnosa prema zajednici. 

Energetika za upravljačkim stolom

Foto: Igor Cecelja | Weekend 19.  

O tome kako energija utječe na poslovne odluke govorili su Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave INA-e, Neven Vranković, potpredsjednik za korporativne aktivnosti Atlantic Grupe, i Iva Rogović Lekić, izvršna direktorica tvrtke GrECo Specialty, na panelu „Energetika za upravljačkim stolom”. Ortutay je upozorila da dugotrajne državne intervencije mogu oslabiti poticaj za smanjenje potrošnje i učinkovitije korištenje energije. Istaknula je i potrebu za fleksibilnijom regulacijom koja može pratiti promjene na tržištu. 

Od podatkovnih centara i električne mreže do baterijskih sustava i odluka u upravama kompanija, drugo izdanje Energy.Weekenda pokazalo je koliko su energetska pitanja već danas dio svakodnevnih poslovnih odluka.