Weekend.19 završio rekordno izdanje obilježeno velikim temama i svadbom za pamćenje 

Trump, Rimac, Malkovich, umjetna inteligencija, digitalne valute i investicijske tajne: teško je zamisliti mjesto na kojem bi se sve te teme susrele, osim Weekenda.19. Ovogodišnje izdanje u Rovinj je privuklo rekordnih 7500 posjetitelja i kroz osam festivalskih programa povezalo ljude iz svijeta medija, biznisa, tehnologije i kreativnih industrija. Tri dana razgovora koji su se nastavljali i izvan dvorana, novih ideja, glazbe i susreta još su jednom pokazala zašto Weekend završava u Rovinju, ali ondje ne prestaje. 

Tko zarađuje na nesigurnosti mladih muškaraca?

Foto: Mario Pavlović 

Zašto dio mladih muškaraca odgovore na usamljenost i nesigurnost traži kod internetskih gurua? Britanski novinar i pisac James Bloodworth govorio je o tome iz vlastitog iskustva sa zajednicom u kojoj se muškarcima prodaju savjeti i tečajevi zavođenja. Upozorio je da takvi sadržaji ne nude samo upute kako prići ženi. Oni često iskorištavaju osjećaj da nisi dovoljno dobar i nude čitav pogled na odnose, muškarce i žene.

„Shvatio sam da nisam kupovao savjete za zavođenje. Kupovao sam cijeli pogled na svijet“, rekao je Bloodworth. Kao odgovor na taj utjecaj istaknuo je važnost zajednica u kojima mladi mogu pronaći pripadnost: „Izgubljeni dječaci nisu izgubljeni zauvijek. Oni čekaju da izgradimo svijet u kojem mogu u potpunosti sudjelovati.“

Foto: Mario Pavlović 

Gerard Baker otvorio je pitanje koje za medije postaje sve važnije: kako zadržati povjerenje publike dok umjetna inteligencija mijenja način na koji nastaju i šire se informacije? Bivši glavni urednik i današnji Editor at Large The Wall Street Journala istaknuo je da AI može obraditi goleme količine podataka, ali ne može zamijeniti novinara koji otkriva ono što još nije javno. U medijskom prostoru u kojem je publika sve podijeljenija, upravo istraživanje i provjera činjenica daju novinarstvu njegovu vrijednost.

Od pitanja komu vjerujemo, Weekend je otvorio i pitanje kako dolazimo do novih ideja. „U svijetu koji se brzo mijenja, kreativnost je kraljica ili kralj“, poručio je Fredrik Härén, međunarodni predavač o kreativnosti i jedan od glavnih govornika Weekenda.19. No, upozorio je, kompanije ne mogu od svojih ljudi tražiti inovacije, a istodobno kažnjavati svaki pokušaj koji ne uspije. Za kreativnost nisu dovoljne dobre ideje; ljudima treba prostor da ih iskušaju, promjene i ponekad pogriješe. Svoju je misao zaokružio pričom o fotografu koji je svakoga jutra tražio drukčiji pogled na isti izlazak sunca: „Ako sunce svakoga jutra može izaći na nov način, onda mogu i ja.“ 

Tko oblikuje javni govor: političari, mediji ili klikovi?

Foto: Mario Pavlović 

Na panelu „Trumpovi svuda oko nas“ razgovaralo se o tome kako politička retorika i društvene mreže mijenjaju rad medija. Slobodan Georgiev, direktor vijesti TV Nove u Srbiji, upozorio je da iskustvo koje drugi tek prepoznaju ondje traje već godinama: „Dolazim iz budućnosti. Ovo što sada vidim s novinarima i Trumpom mi živimo već 14-15 godina. Mogu reći i kako će završiti.“ Zoran Šprajc, televizijski urednik i voditelj, dio je odgovornosti pripisao samim medijima: „Mediji također sudjeluju u tom trumpizmu. Mene je sram kakve sve glupe naslove i vijesti mediji donose, ali razumijem da to rade kako bi mogli preživjeti. Sve se vrti oko klikova i lajkova, jer to donosi rezultat.“ 

Milena Radulović: „Izgubila sam mladost, ali dobila sam slobodu“

Foto: Dejan Hren 

Jedan od najsnažnijih razgovora Weekenda.19 donijela je Milena Radulović. Govorila je o međunarodnoj glumačkoj karijeri, položaju žena u filmskoj industriji i važnosti povjerenja i podrške u radu. Osvrnula se i na dugogodišnju borbu koja joj je mnogo toga oduzela, ali joj je, kako je rekla, donijela slobodu i samopoštovanje: „Izgubila sam mladost, ali dobila sam slobodu.“ 

Od prvih radijskih hitova do svadbenog buketa

Foto: Mario Pavlović 

Radio je na Weekendu obilježio svoje prvo stoljeće razgovorom o tome kako prihvatiti digitalnu budućnost, a sačuvati bliskost sa slušateljima. Pjevačica Neda Ukraden prisjetila se trenutka kada je prvi put čula svoju pjesmu na radiju, a onda je pred okupljenom publikom u dvorani zapjevala „Zora je“. „Za mene i ljude koji žive od muzike, radio je život. Neka se promijeni sve što se treba promijeniti, samo neka radio nikad ne izgubi dušu“, poručila je.

Foto: Angelo-Virag 

Nakon radijskih uspomena, Weekend je dobio i svadbu. O filmu „Svadba“, koji je u Hrvatskoj i zemljama u okruženju pogledalo 2,4 milijuna ljudi, govorili su redatelj Igor Šeregi, producent Ivan Kelava te glumci Rene Bitorajac i Anđelka Stević Žugić. Put do publike trajao je gotovo desetljeće. „Za film smo se borili gotovo 10 godina, odbijeni smo na četrnaest natječaja, čak je bilo i usporedbe da je hrvatska komedija kao švedski burek. No, znali smo što radimo i odustajanje nije bila opcija“, rekao je Kelava. Za kraj je filmska svadba izašla iz okvira razgovora: poletio je svadbeni buket i Weekend je dobio pravu feštu. 

Vidimo se na dvadesetom Weekendu 

Weekend.19 zatvorio je svoje rekordno izdanje, ali razgovori i poznanstva započeti u Rovinju nastavljaju se i nakon posljednjeg panela. Sljedeće godine festival slavi jubilarno 20. izdanje.

Bez rukavica u energetskoj tranziciji: od AI potrošnje do fleksibilnosti sustava 

Koliko struje traži razvoj umjetne inteligencije, može li električna mreža pratiti rast obnovljivih izvora i gdje se u toj priči otvara prostor za baterijske sustave? Ta su pitanja obilježila drugo izdanje festivala Energy.Weekend poweredUP by E.ON, održano u Grand Park Hotelu u Rovinju. U središtu rasprava bili su pouzdanost opskrbe energijom, troškovi poslovanja i ulaganja potrebna za energetsku tranziciju.

Festival su otvorili Vladimir Sabo, programski direktor Energy.Weekenda i direktor E.ON Energy Infrastructure Solutions (EIS) za Hrvatsku i Sloveniju i Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska. „Energija mora postati tema o kojoj kao društvo otvoreno razgovaramo i educiramo se, osobito u kontekstu globalnih promjena i sve veće važnosti pouzdane opskrbe energijom”, istaknuo je Rörig. 

Može li električna mreža pratiti razvoj umjetne inteligencije?

Foto: Igor Cecelja | Weekend 19.

Rast podatkovnog prometa i umjetne inteligencije povećava potražnju za energijom. Na panelu „AI je gladan. Može li ga električna mreža nahraniti?” govorilo se o tome kako osigurati infrastrukturu za podatkovne centre čiji investitori traže lokacije s dostupnom energijom ili mogućnošću brzog priključka. Mario Valčić, direktor Smart Infrastructurea u Siemensu Hrvatska, naglasio je važnost dijaloga s lokalnim zajednicama. Prema njegovim riječima, pitanje nije samo treba li graditi podatkovni centar, nego gdje ga graditi i zašto. Istaknuo je i da takvi projekti mogu potaknuti razvoj mreže te omogućiti korištenje otpadne topline za grijanje. Marko Dagelić, CEO Datuma, upozorio je na neravnotežu u globalnoj utakmici: Sjedinjene Američke Države imaju dvostruko više podatkovnih centara od Europe, dok američke kompanije drže oko 70 posto europskog tržišta clouda.

Foto: Božidar Žitnik  

Marijana Bačić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike, navela je da je podatkovni promet na mobilnoj mreži HT-a u prvih osam mjeseci porastao za 40 posto. Upozorila je i da suvremena oprema za umjetnu inteligenciju zahtijeva znatno više snage i napredne sustave hlađenja.

Foto: Igor Cecelja | Weekend 19. 

Kako povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a pritom očuvati pouzdanost mreže i prihvatljive troškove? O tome se raspravljalo na panelu „Električna mreža ili sloboda? Decentralizacija protiv regulacije”, koji je moderirala Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske. Anton Marušić, direktor i predsjednik Uprave HEP ODS-a, upozorio je da mrežu nije ekonomski opravdano graditi prema najvećoj mogućoj proizvodnji. Zato je istaknuo važnost baterijskih sustava i pohrane energije blizu mjesta potrošnje. Darjan Budimir, direktor HROTE-a, naglasio je da decentralizacija i regulacija nisu suprotstavljene te da su jasna pravila ključna za uključivanje novih tehnologija. Podsjetio je pritom na rast udjela obnovljivih izvora u EU s 15,9 posto 2004. na 47,5 posto 2024. godine. Nikola Vištica, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e, pozvao je na suradnju privatnih ulagatelja, operatora i regulatora te na transparentna i predvidiva pravila. 

Baterije postaju poslovni alat

Foto: Igor Cecelja | Weekend 19.  

Baterijski sustavi mogu pomoći u održavanju ravnoteže između proizvodnje i potrošnje energije, ali i vlasnicima otvoriti nove izvore prihoda. O tome su na panelu „Fleksibilnost je nova valuta – BESS i tržišta uravnoteženja” govorili Matija Melnjak, voditelj Odjela za portfelj električne energije u E.ON Energiji, Aleš Koželjnik, direktor KOLEKTOR sETupa, i Dino Mileta, direktor Uprisea. „Cijeli poslovni model je kombinacija prihoda”, istaknuo je Melnjak. Objasnio je da isplativost baterijskog sustava ne ovisi samo o prihodima s tržišta uravnoteženja, nego i o potrebama industrijskog pogona te mogućnostima priključka na mrežu. Koželjnik je naglasio da fleksibilnost ima vrijednost ondje i onda kada je sustavu potrebna. Melnjak je kao primjere brzog razvoja baterijskih sustava izdvojio Bugarsku i Rumunjsku te poručio da prostora za takav razvoj ima i u Hrvatskoj. 

Energetska transformacija nogometnog kluba 

Kako tranzicija izgleda u praksi, pokazao je primjer nogometnog kluba Sparta Rotterdam. Dennis van den Broek, inženjer dizajna u Essentu, i Dave van der Meer, komercijalni direktor kluba Sparta Rotterdam, predstavili su projekt u kojem se sustavi na plin i dizel zamjenjuju pohranom toplinske energije, dizalicama topline i solarnim panelima. Projekt je razvijen kroz dugoročno partnerstvo i financijski model bez subvencija, kao dio šire strategije kluba i njegova odnosa prema zajednici. 

Energetika za upravljačkim stolom

Foto: Igor Cecelja | Weekend 19.  

O tome kako energija utječe na poslovne odluke govorili su Zsuzsanna Ortutay, predsjednica Uprave INA-e, Neven Vranković, potpredsjednik za korporativne aktivnosti Atlantic Grupe, i Iva Rogović Lekić, izvršna direktorica tvrtke GrECo Specialty, na panelu „Energetika za upravljačkim stolom”. Ortutay je upozorila da dugotrajne državne intervencije mogu oslabiti poticaj za smanjenje potrošnje i učinkovitije korištenje energije. Istaknula je i potrebu za fleksibilnijom regulacijom koja može pratiti promjene na tržištu. 

Od podatkovnih centara i električne mreže do baterijskih sustava i odluka u upravama kompanija, drugo izdanje Energy.Weekenda pokazalo je koliko su energetska pitanja već danas dio svakodnevnih poslovnih odluka.