Zaljubljenicima u svemirske tehnologije Algebra daruje 3.000 eura za pobjedu na šestom CASSINI Hackathonu

U Zagrebu će od 3. do 5. studenog 2023. godine na Visokom učilištu Algebra biti održan šesti po redu CASSINI Hackathon koji ima za cilj sudionike potaknuti na razvoj novih proizvoda i usluga koristeći EU svemirske tehnologije. Hackathonom će se nastojati podržati ciljevi održivog međunarodnog razvoja te pomoći ljudima u potrebi u osiguranju osnovnih životnih potreba.

Visoko učilište Algebra je jedan od 10 organizatora šestog hackathona u EU koji se održava pod krovnom temom „Svemir za međunarodni razvoj i humanitarnu pomoć“. CASSINI Hackathons su niz polugodišnjih hackathona koji se bave globalnim izazovima uz pomoć europskih svemirskih tehnologija. Svaki hackathon je hibridni događaj koji se istovremeno održava na deset različitih lokacija diljem Europe. Svrha je okupiti mlade poduzetnike, tehnologe i istraživače iz cijele Europe te im pružiti privlačno okruženje za razvoj inovativnih aplikacija i upoznavanje s europskim svemirskim programima. Sudionici će dobiti potrebna znanja o tome kako pristupiti svemirskim podacima i uslugama te kako javno predstaviti svoja rješenja.

Hrvatski fizičar, Slobodan Danko Bosanac jedan je od mentora Cassini Hackathona koji smatra da mu je interes i obaveza kao znanstveniku svoje iskustvo i znanje u kreativnom radu prenijeti na mlađe naraštaje: „Smatram da je poticaj kreativnosti mašta, što je bila ideja vodilja u mom znanstvenom radu. To mi je i temelj u mentoriranju, potaknuti kreativnost iz mašte. Najšire područje djelovanja, ne samo u tehnologiji već i znanosti, je svemir. U tom segmentu opažanja Zemlje  iz svemira je od velike važnosti kao informacija koja omogućuje održivi razvoj života. Ta informacija nije samodostatna mora se povezati s informacijama o mogućim ugrozama koje dolaze iz svemira.“

Troje pobjednika svakog hackathona dobiva pristup CASSINI Mentoring programu, prilagođenom mentorskom i coaching sustavu.


CASSINI Hackathon & Mentoring dio je nove inicijative Europske komisije koja podržava inovativne poduzetnike, startupe i male i srednje poduzetnike u svemirskoj industriji, tijekom razdoblja od 2021. do 2027 godine: „Na hackathon su pozvani svi ljudi koji imaju interesa za svemirske tehnologije i tehnička znanja o korištenju svemirskim podacima koji su nastali promatranjem satelita, a koje je europska svemirska agencija izbacila u proteklih 10 godina. Algebra je odlučila najboljeg kandidata CASSINI Hackathona nagraditi iznosom od 3.000 eura. Za taj iznos, tražit ćemo od tima da osmisli novo rješenje i novi pogled na korištenje svih tih podataka i da napravi business case i da onda temeljem tog business casea pokaže kako se korištenjem podataka koji su nastali promatranjem Zemlje iz svemire može riješiti neki problem na Zemlji. Konkretno to može biti problem promatranja kvalitete vode, bilo čega vezanog za klimatske promjene, s obzirom da sateliti sakupljaju velik broj podataka vezanih uz temperaturu, vlažnost, broj sunčanih dana i sl.“ – istaknula je dr.sc. Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja Algebra LAB-a.

Jedan od mentora je i dr.sc. Ivan Tomljenović, stručnjak na području daljinskih istraživanja OIKON-a koji je kao ljubitelj Star Treka oduvijek  bio fasciniran svemirom i tehnologijama koje nam omogućuju njegovo istraživanje: „Istraživanje i razvoj svemirskih tehnologija su od ključne važnosti za budućnost čovječanstva. One nam omogućuju da bolje razumijemo svemir i naš položaj u njemu, ali i da lakše promatramo svijet oko nas. Uz pomoć svemirskih tehnologija na brz i efikasan način možemo doći do velikih količina podataka  uz minimalnu potrošnju vremena i resursa i to putem  uređaja koji su svima dostupni (pametni telefon, računalo, tablet). Prvi tvorci vozila su znali svaki dio vozila i njegove funkcije u najmanje detalje. To je bio početni stadiji. Danas korisnici sjedaju u vozila i upravljaju njima, a da ne razumiju ili nisu upoznati s onim što se događa u pozadini. Mi moramo dovesti tehnologije sutrašnjice u krajnje ruke korisnika sadašnjice bez potrebe za kompliciranim i naprednim razumijevanjem onoga što se događa u pozadini.“

Unatoč napretku ostvarenom u proteklim godinama, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje nemaju pristup osnovnim životnim potrebama. Bolja infrastruktura, pristup čistoj vodi i sigurnim zalihama hrane, kao i pomoć u vremenima izvanrednih situacija, važni su kako bi se osiguralo da ranjive zajednice imaju priliku napredovati i rasti. Dublje razumijevanje učinaka klimatskih promjena također će doprinijeti otpornijoj budućnosti, koja je u skladu s ciljevima koje si je EU zadala do 2030. godine. VERHAERT New Products & Services i SpaceTec Partners čine jezgru tima koji provodi CASSINI Hackathons & Mentoring u ime Europske agencije za svemirski program (EUSPA).

Cilj je privući predane sudionike s tehnološkim iskustvom i poduzetničkim duhom te okupiti nove timove oko ideja koje imaju potencijal trajati i nakon hackathona. Sudionici mogu biti: studenti, poduzetnici, startupi, stručnjaci iz industrije, istraživači iz akademske zajednice, neprofitne organizacije, itd. (Događaj nije namijenjen kao prilika za postojeće startupe da prezentiraju svoj proizvod. Hackathon ima pravilo da kod mora biti napisan tijekom hackathona ili javno dostupan).

Prijaviti se možete do 26. listopada na sljedećem linku.  

Visoko učilište Algebra novu akademsku godinu započinje s rekordnom brojkom od 2.000 upisanih studenata

Visoko učilište s najbolje ocijenjenim sustavom osiguravanja kvalitete  u Hrvatskoj, u novoj akademskoj godini 23./24. pokrenulo je tri nova inovativna studijska programa, Klub inovatora te Centar za podršku studentima

Novu akademsku godinu Visoko učilište Algebra započinje s rekordnom brojkom od čak 2.000 upisanih studenata, čime je postala jedna od pet najvećih hrvatskih institucija koje izvode stručne studije. Povećanje broja brucoša od čak 15% u odnosu na prošlu akademsku godinu jasan je signal da je Algebra institucija koja vjerojatno uživa najveći porast povjerenja mladih koji streme digitalnim karijerama.

Algebrin Welcome day obilježio je početak akademske godine 2023./2024., a održan je drugu godinu zaredom u prostorima Spark Event Spacea, na zagrebačkom kampusu Algebre - najmodernijoj i najvećoj privatnoj edukacijskoj infrastrukturi u Republici Hrvatskoj, a koje se prostire na više od 12.000 četvornih metara. Na svečanom događanju okupilo se 650 domaćih i stranih brucoša te pedesetak međunarodnih studenata na razmjeni koji su ispunili prostore kampusa i potvrdili da je interes za inovativne obrazovne programe kod novih generacija još intenzivniji.

Studente je uvodno pozdravio dekan Visokog učilišta Algebra, izv. prof. dr. sc. Mislav Balković i zaželio svima uspješan početak nove akademske godine: „Hvala vam što ste odabrali Algebru kao svoj prvi korak u daljnjem razvoju uspješne karijere. Nakon razdoblja srednje škole, ovo je prvi put da ste suočeni s jednom novom vrstom odgovornosti, koja sa sobom nosi modele rada s kakvima se još niste susretali. Pozivam vas da pristupite savjesno svim zadacima koji su pred vama i koji neće uvijek biti jednostavni. Kolegije smo osmislili na način da vam budu korisni, da kroz njih steknete konkurentna znanja, ali i da vam budu zanimljivi. Danas, u sve većoj areni poslova i karijera, zadali smo si ambiciozan cilj neprekidnog unapređenja naših programa i nastave - stoga gotovo svake godine uvodimo neke novitete pa su tako i kolegiji koje ćete slušati ove godine bolji i drugačiji nego ikada do sada. Pri tome uvijek uzimamo u obzir ankete komentare koje dobivamo od studenata te mišljenja poslodavaca s kojima surađujemo i kod kojih studenti realiziraju stručne prakse. Brojka od 2.000 studenata koju smo na današnji dan prešli uistinu je impresivna i ide uz bok s Algebrinom usmjerenosti na inovacije u obrazovnom sustavu. Tako smo ove godine pokrenuli jedini stručni kratki studij u Republici Hrvatskoj iz područja digitalnih tehnologija, jedina smo obrazovna institucija u zemlji koja je pokrenula prijediplomski studij razvoja računalnih igara i prvo smo visoko učilište koji je uspostavio suradnju s University of London s čime smo omogućili svim našim studentima koji studiraju prema programima koje je vrednovala njihova sastavnica Goldsmiths priliku da po završetku studiranja dobiju dvije diplome – našu i britansku.“

Prodekanica za razvoj i kvalitetu Visokog učilišta Algebra, Silvija Grgić osvrnula se na novosti u segmentu podrške studentima: „Od ove godine pokrećemo Centar za akademsku podršku studentima. Cilj nam je obuhvatiti uz akademske aktivnosti i one u profesionalnom razvoju studenata kao budućih akademskih građana. Planiramo organizirati radionice koje će pomoći studentima poboljšati elemente koji im utječu na uspješan akademski razvoj kao što su radionice akademskog pisanja, podrške u komunikacijskim i prezentacijskim vještinama, pristupu učenju, uz neizostavno savjetovanje u vidu razgovora sa stručnim osobama koje su tu za sve prijedloge i podršku studentima u nastavi.“

Predstavljen je i Algebrin Odjel za međunarodnu suradnju, posebno Erasmus+ program u okviru kojeg  Algebra ima preko 100 sklopljenih bilateralnih ugovora s visokim učilištima u EU te preko 40 sporazuma i ugovora o suradnji s visokim učilištima izvan EU. Studenti imaju mogućnost provesti tjedan, nekoliko tjedana, semestar, akademsku godinu, ljetne ili zimske praznike u inozemstvu u nekoj od Algebrinih partnerskih institucija van Hrvatske, a Algebra također organizira vlastitu ljetnu i zimsku školu na kojoj strani studenti mogu slušati module iz područja poput umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i digitalnog marketinga u Hrvatskoj.

Pametne tehnologije, inovacije i intenzivna suradnja s poslodavcima

Da Visoko učilište Algebra posebnu pažnju posvećuje znanstvenim inovacijama, novim tehnologijama te start-up projektima, dokazuju i aktivnosti Algebra LAB-a. Predstavila ih je njegova rukovoditeljica, doc. dr.sc. Maja Brkljačić, istaknuvši da fakultet nije mjesto isključivo namijenjeno studiranju, već da se u okviru Algebra LAB-a, nasljednika najstarijeg i prvog poduzetničkog inkubatora u regiji ZIP-a, koji je do sad inkubirao 15 uspješnih generacija, studenti imaju priliku uključiti u razne tematske hackathone iz područja AI-a, svemirskih tehnologija te pametnih i zelenih industrija.

Studentima se u Algebri pružaju brojne mogućnosti kroz izravnu suradnju s poslodavcima, istaknuo je Domagoj Švigir iz Algebrinog Centra karijera: „Centar karijera središnje je mjesto za pružanje podrške studentima, u obliku savjetovanja, izvannastavnih edukacija, povezivanja s poslodavcima i poduzetnicima te kroz druge oblike intervencija s ciljem ranog razvoja karijere i unaprjeđenja osobnih vještina. U fokusu su nam stručne prakse, ali organiziramo i posjete poslodavcima kod kojih studenti imaju priliku saznati sve što ih zanima o poslovanju kompanija, a nama su ti susreti dodatno korisni jer nam pomažu oplemeniti i naše studijske programe kako bi oni uistinu odgovarali na stvarne potrebe tržišta rada.“

Silvio Papić, voditelj Algebrinog studija sistemskog inženjerstva predstavio je Algebra Klub Inovatora (AKI) koji je pokrenut ove godine, a već bilježi zavidne rezultate svojih studenata koji su odnijeli medalje na nekoliko domaćih i stranih izložba inovacija: „U AKI su dobrodošli svi oni koji žele sudjelovati u procesu definiranja ideja koje će kroz projektni rad u timovima pretvoriti u stvarnost. Misija Algebra kluba inovatora je poticati kreativnost, inovativno razmišljanje, razmjenu znanja i iskustava među studentima Visokog učilišta Algebra kroz edukaciju, radionice i rad na projektima, te pružati podršku studentima u realizaciji njihovih ideja“ – istaknuo je Papić.

Studentima su na raspolaganju i brojne sportske aktivnosti poput stolnog tenisa, badmintona, sportskog penjanja, planinarenja, košarke, futsala u okviru fakultativnog AlgebraFIT programa kojeg vodi Tin Petračić, a za one koji se više vide u e-Sportu aktivna je i Algebrina studentska gaming sekcija koja prihvaća nove članove i čiji je tim pobjednik ovogodišnjeg Student Esports Tournamenta.

U okviru Welcome Day-a održane su i mentorske radionice za sve brucoše u tridesetak manjih grupa kojima su koordinirali voditelji Algebrinih studijskih programa i ostali mentori kako bi time studentima dali dublji uvid u ono što ih očekuje u novoj akademskoj godini i kako bi već prije prvog dana nastave uspostavili osobni odnos studenata i njihovih mentora.

Na Visokom učilištu Algebra održava se ALL DIGITAL 2023 Summit posvećen krovnim temama Europske godine vještina 

Osnaživanje europske radne snage i digitalnih vještina prioriteti politika Europske komisije 

Na dugo iščekivanom ALL DIGITAL 2023 Summitu koji se ove godine održava od 26. do 27. rujna 2023. pod egidom Vještine za digitalnu budućnost na Visokom učilištu Algebra okupilo se dvjestotinjak europskih čelnika te članica udruge ALL DIGITAL iz trideset europskih zemalja, kao i hrvatskih članica Mreže za razvoj digitalne pismenosti, organizacija civilnog društva, škola, IT kompanija, akademske zajednice te hrvatskih i europskih kreatora javnih politika zaduženih za razvoj digitalnog obrazovanja.

Domaćini skupa su ALL DIGITAL, Visoko učilište Algebra i Telecentar. Prateći krovnu tematiku Europske godine vještina, ALL DIGITAL Summit 2023. u središte je pozornosti stavio nužnost osnaživanja europske radne snage i njeno jačanje osnovnim digitalnim vještinama potrebnim za napredovanje u sve dinamičnijem tržištu rada. Govornici su raspravljali o strategijama za premošćivanje digitalnog jaza, podršci marginaliziranim zajednicama i osiguravanju jednakog pristupa digitalnim resursima. Na Summitu je posebno naglašena važnost digitalne uključenosti, koja osigurava da nitko ne bude zapostavljen u digitalnoj transformaciji. 

Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre otvorio je skup tezom da smo nekada bili prepoznati kao zemlja inovatora kao što su Lupis, Vrančić, Tesla, a danas smo kao zemlja više poznati po turizmu nego inovacijama i digitalnim vještinama, a uzrok tomu vidi u nedostatku adekvatnih poreznih politika: „U Strategiji Digitalne Hrvatske do 2032. godine navedeno je da Hrvatska želi imati barem 13% udjela ICT industrije u BDP-u. Uz tu strategiju, postoji i niz drugih dokumenata kojima je za cilj upravo podrška ICT industriji i obrazovanju u segmentu digitalnih tehnologija. Ipak, poticajnih poreznih strategija za privlačenje i zadržavanje ICT stručnjaka i dalje nedostaje. 

U vrijeme globalizacije, nikad većih prilika za migracije po EU županijama, bez značajnog upliva u poreznu politiku prema vrhunskim talentima koji svakodnevno dobivaju desetke ponuda za posao preko LinkedIna i drugih kanala riskiramo održivost čitave domaće ekonomije i vrijeme je da se zapitamo kakvu budućnost želimo ostaviti našoj djeci.“

U govoru Omogućivanje digitalnog obrazovanja i pružanje digitalnih vještina, Georgi Dimitrov, voditelj jedinice za digitalno obrazovanje, DG EAC, Europska komisija, usredotočio se na to zašto Komisija u svoj fokus stavlja upravo program digitalne transformacije u obrazovanju i osposobljavanju te na koji način jačaju potporu širenju pristupa digitalnom obrazovanju: „Digitalna tranzicija nije samo tehnologija, već prije svega ljudi. Naša je uloga kao kreatora politike osigurati da svaka osoba posjeduje digitalne vještine kako bi bila dio uspješne transformacije društva u digitalnom dobu. Vjerujem da je to moguće samo podupiranjem visokokvalitetnog, uključivog i dostupnog digitalnog obrazovanja.''
 

Dekan Visokog učilišta Algebra, doc. dr. sc. Mislav Balković, u svom keynote izlaganju dotaknuo se stanja obrazovanja i digitalnih vještina u zemlji: „Prema zadnjem DESI Indeksu, kojim EK mjeri digitalnu konkretnost zemalja članica, Hrvatska se našla na 21. od 27 ukupnih mjesta na ljestvici, a iako prostora za poboljšanje postoji, zabilježen je značajan pomak u području ulaganja poduzeća u razvoj ICT vještina, što ohrabruje. Ipak, udio hrvatskih građana koji posjeduju osnovne digitalne vještine i dalje je nizak ako ga usporedimo s prosjekom EU, stoga je daljnji rad na digitalnom opismenjivanju nacije ključan. Godinu u kojoj se nalazimo, Europska komisija prepoznala je kao Godinu vještina, s posebnim fokusom na poticanje upravo konkurentnosti, talenata i društvene uključenosti kvalificiranih radnika. Komisija je vještine odabrala kao ključan preduvjet u osnaživanju društva s ciljem što kvalitetnijeg i bržeg izlaska iz krize uzrokovane tektonskim promjenama na tržištima kapitala.  Vještine su ključne u stopi rasta gospodarstva, pokazuje EEC istraživanje u kojem stoji da povećanje obrazovnih postignuća za 50 PISA bodova dugoročno vodi do jednog postotnog boda više stope gospodarskog rasta te da u slučaju poboljšanja prosječnog postignuća učenika za 25 PISA bodova, ekonomska dobit EU ima potencijal rasta na 35 bilijuna eura do 2090. godine. To možemo prevesti kao povećanje BDP-a za 6,2% u istom vremenskom periodu te rast plaća od 12% za sve radnike u zemlji.“ 

Altheo Valentini, predsjednik ALL DIGITAL-a poručio je: "Kao predsjednik ALL DIGITAL-a, ponosan sam što mogu svjedočiti utjecaju ovog sastanka na vrhu u našoj zajedničkoj misiji stvaranja digitalno uključive Europe. Njegujući bitne digitalne vještine, mi postavljamo temelje za svjetliju i pravedniju budućnost za sve građane."

Na panel raspravi o utjecaju umjetne inteligencije na transformaciju obrazovanja, voditelj Mreže za razvoj digitalne pismenosti Žarko Čižmar i njegovi gosti razgovarali su o potrebi razvoja novog europskog okvira digitalnih kompetencija za građane te su se dotaknuli novih velikih jezičnih modela i generativnog AI-a te raspravili izazove i prilike koje umjetna inteligencija pruža profesionalcima u kreativnim i kulturnim industrijama. Na panel raspravi sudionici su se dotaknuli i uloge organizacija civilnog društva u pružanju kvalitetnog digitalnog obrazovanja za sve građane, kao i potrebe razvoja komunikacijskih vještina u doba umjetne inteligencije.
 

Na AD Summitu održane su i interaktivne, praktične radionice s ciljem unaprjeđenja digitalnih kompetencija polaznika, osiguravajući da sudionici mogu aktivno primijeniti stečeno znanje. Putem inovativnih alata istraživali su nove metodologije učenja, ažuriranja politika, gemifikaciju i suradničke online platforme.

Algebra u 25 godina privukla više od 2.000 predavača i stručnjaka te potvrdila status najbolje obrazovne institucije
za digitalna i kreativna zanimanja budućnosti 

Umjetna inteligencija (AI) u obrazovanju i inovativni modeli u obrazovnoj metodologiji bile su krovne teme konferencije na kojoj su nagrađeni Algebrini najbolji predavači za svoje napore u podizanju kvalitete nastave i cjeloživotnih programa obrazovanja 

Algebrini predavači okupili su se danas na petoj po redu, nikad brojnijoj Trainer Talks konferenciji koja na jednom mjestu okuplja stručnjake iz gospodarstva i obrazovanja koji se jednom godišnje u nizu radionica i predavanja posvete temi kvalitete, unaprjeđenja i inovativnih metoda u razvoju nastave. Ove godine, krovne teme bile su umjetna inteligencija (AI) i novi modeli pristupa obrazovnim metodama, a konferencija je održana na Algebrinom novom kampusu, u prostorima Spark Event Spacea. Kroz Algebrine učionice do danas je prošlo više od 2.000 predavača i stručnjaka iz realnog sektora, a svi su oni zaslužni za podizanje kvalitete nastave i konkurentnosti obrazovnog sustava iz područja digitalnih i kreativnih zanimanja u segmentu visokoškolskog i cjeloživotnog obrazovanja.

„Punih dvadeset i pet godina Algebra je usmjerena na jačanje i razvoj vještina potrebnih za snalaženje u sve izazovnijoj i konkurentnijoj areni poslova i karijera, a u tome ključnu ulogu igraju upravo naši predavači – stručnjaci s bogatim iskustvom rada u realnom sektoru. Prilika za napredak ili zaokret u karijeri, bolji, plaćeniji posao ili pak novo područje znanstvenog djelovanja, sve su to trenuci na koje izravan utjecaj imaju Algebrini nastavnici i predavači.


U naših 25 godina djelovanja, Algebra je neprestano širila djelokrug poslovanja, iako smo se uvijek držali sfere digitalnog obrazovanja, a upravo iz tog područja bilježimo i najveći interes polaznika, bilo da se radilo o programiranju, bazama podataka, kibernetičkoj sigurnosti, digitalnom marketingu i drugim znanjima koja su brzo primjenjiva u praksi.“ – u uvodnom je govoru rekao doc. dr. sc. Mislav Balković, dekan Algebre.

U akademskoj godini 2018./2019. Algebra je prva u Hrvatskoj uvela inovativni sustav ocjenjivanja nastavnika – ALBON: Algebrin model vrednovanja nastavnika. Kriteriji evaluacije predavača i asistenata transparentno su bodovani i prikazani u realnom vremenu, na razini akademske godine, svakom predavaču i asistentu kroz portal za nastavnike i studente Infoeduku. ALBON se temelji na sljedećim kriterijima: objavljeni radovi, kvaliteta ispita, distribucija ocjena na kolegiju, točnost dolaska na nastavu ili unosa bodova i ocjena, rezultati studentske ankete o kolegiju, dodatne aktivnosti u podršci studentima, mentorstvo završnih i diplomskih radova, sudjelovanje u edukaciji nastavnika ili međunarodnoj razmjeni te drugim kriterijima koji su podložni promjenama, a transparentno su objavljeni na početku svake akademske godine. 

Anja Raić Škarić, rukovoditeljica Odjela za razvoj i kvalitetu cjeloživotnog obrazovanja istaknula je Algebrinu predanost u privlačenju stručnjaka iz gospodarstva: „Jedina smo institucija u Hrvatskoj koja sustavno, zadnjih 25 godina, radi intenzivno sa stručnjacima iz prakse te ih uvodi u svijet obrazovanja – kako na razini cjeloživotnog i obrazovanja odraslih, tako i na razini visokog obrazovanja. Brinemo se da ih detektiramo kao najbolje u svojoj struci i zainteresiramo za prenošenje znanja, a onda ih dodatno pripremamo i školujemo za podučavanje te pratimo i nagrađujemo njihov napredak kroz vrlo precizne procedure i onboardinge. Uz to, svim predavačima pomažemo u stjecanju nastavnih ili pak znanstveno nastavnih zvanja te pratimo i vrednujemo njihov rad kroz sustave poput ALBON-a, a prosječna ocjena naših nastavnika i predavača koji dolaze iz redova gospodarstva te predaju na cjeloživotnom obrazovanju je 5,6 od maksimalnih 6 bodova.“ 

Tema umjetne inteligencije izazvala je pozornost i na današnjoj konferenciji. Pojavom generativnih AI alata poput chat GPT-a dogodila se revolucija u načinu na koji promišljamo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. Mnogi su u brzom razvoju umjetne inteligencije vidjeli i potencijalnu prijetnju, dok nemali broj obrazovnog i nastavnog osoblja zazire od njene upotrebe u nastavi. 

Umjetna inteligencija za Algebrine profesore i predavače nije bauk, već alat koji poboljšava kvalitetu njihovog učenja i svakodnevnog rada na projektima. Studente se ohrabruje da koriste generativne AI alate na način koji poboljšava kvalitetu njihovog učenja i svakodnevnog rada na projektima. Vedran Dakić, voditelj katedre za operacijske sustave kaže da studentima ne brane korištenje AI alata u nastavi, čak ni na ispitima jer je poznavanje materije ono što je ključno: „Kritičko i racionalno promišljanje ključno je pri korištenju svih alata u nastavi pa je tako slučaj i s generativnim AI alatima kakav je npr. ChatGPT. Oni ne smiju biti sami sebi svrha, na nama je da ih utiliziramo na način koji je optimalan za korištenje u nastavi, a to znanje onda prenesemo i na naše studente, koji moraju provjeravati činjenice do kojih dolaze korištenjem umjetne inteligencije. Za tu provjeru važno je imati temeljno znanje o materiji i sposobnost brzog prepoznavanja pogreški, kako su dokazali i primjeri koje smo danas predstavili, a upravo iz tog razloga studentima čak niti na ispitu AI ne može puno pomoći bez prethodnog učenja i visoke doze osobne odgovornosti prema gradivu kojeg polažu.“

 
S njime se slaže i Zlatan Morić, voditelj Algebrine katedre za kibernetičku sigurnost: „Umjetna inteligencija obrazovanje će transformirati na najradikalniji, ali vjerojatno i najpozitivniji način do sada koji će pružiti svakom učeniku i učitelju na planetu osobnog asistenta u učenju i podučavanju. Mogućnosti koje AI već danas nudi omogućavaju značajnu uštedu vremena u aspektu asistencije u nastavi, a profesorima olakšavaju pripremu i „fine tuning“ nastavnih materijala. Ipak, ne smijemo zanemariti ni opasnosti koje svaka nova tehnologija nosi, pa tako i ova, a one se očituju kroz korištenje AI-a u negativne svrhe kroz manipulativne tehnike kao što su deepfake i slične.“ 

Algebra svoje stručnjake pronalazi u nekim od najboljih domaćih i inozemnih kompanija kao što su Infobip, IN2, Ericsson Nikola Tesla, Atlantic Grupa, JGL, Q agency, FOREO, HT, Combis, Repsly i brojne druge. Jedan od njih je i Darko Radišić, dugogodišnji član Uprave najvećeg hrvatskog konditora Kraša i vlasnik tvrtke DRIMAL d.o.o. koji je na Visokom učilištu Algebra nositelj kolegija Međunarodni marketing: „Algebra me privukla kao mjesto koje povezuje teoriju i praksu. Pristalica sam proaktivnog pristupa s jasnom tržišnom orijentacijom koja ne dozvoljava da se "gledamo u ogledalo", već kako je to marketinški guru Philip Kotler pojasnio "gledajmo kroz prozor" i uvijek ćemo nešto novo vidjeti. Algebra je inovativna, s novim kampusom stvoreni su izvrsni uvjeti za rad i razvoj i ako se tome pridodaju svake godine sve brojnije grupe domaćih i stranih studenata, sve to za mene predstavlja "novi prozor" i priliku da učim i da se razvijam. Koristim svoje poslovne kontakte i odlazim sa studentima u posjete različitim kompanijama, nastojim osim stručnim podučiti ih i običnim svakodnevnim stvarima koje su vrlo bitne u formativnim godinama, a veseli me feedback sa zahvalom nakon završetka studija. Zapravo taj social networking možda je i najveća vrijednost ovog posla, bogatiji smo za mnoga poznanstva i prijateljstva s ljudima sa svih strana svijeta.“ 

Matko Čeme, predavač na programu Razvojni programer mobilnih aplikacija (android developer), ujedno Voditelj podrške i implementacije za "healthcare" rješenja u IN2 grupi osvrnuo se na iskustvo rada u Algebri koje mu je, kako sam tvrdi, proširilo vidike i kompetencije:  „Rad u Algebri obogatio me u više segmenata, proširio moje vidike i kompetencije, kao i doprinio zadovoljstvu s onim što radim. Posebno mi je drago kada nekim polaznicima promijenimo život, kao na primjer kada dugotrajno nezaposlene osobe educiramo za programiranje te ih priredimo za tržište rada na kojemu mogu zaraditi iznadprosječnu plaću, kao i kada najmlađe polaznike kroz igru učimo programirati i logički razmišljati kako bi im olakšali rješavanje situacija u budućem životu, a pritom i oni nas predavače obogate svojom svježinom i zanimljivim razmišljanjima.“ 

Na ovogodišnjoj Trainer Talks konferenciji nagrađeni su i nastavnici koji su na inovativne načine doprinijeli nastavnim procesima i vannastavnim aktivnostima Visokog učilišta Algebra, a među njima su za posebne projekte nagradu dobili Nada Kaurin Knežević s Algebrine Katedre za ekonomiju za provedbu kolegija “Karijera: Timski rad”, zatim Jasmin Redžepagić i Vedran Dakić, s Katedre za operacijske sustave za uspješno lansiranje i vođenje podcasta ThatITShow te Siniša Bogdanović, s Katedre za dizajn za osmišljavanje i provedbu više sezona međunarodnog studentskog natjecanja “International Creative Design Challenge (ICDC)“ koje redovito privlači i pažnju medija.

Kreće prvi stručni kratki studij iz područja internetskih komunikacija 

Studenti koji završe dvogodišnji stručni kratki studij stječu titulu stručnog pristupnika/ce Internetskog marketinga te imaju priliku obrazovanje nastaviti na prijediplomskom studiju Digitalnog marketinga. Donošenjem novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te afirmacijom ove razine studija, otvorena je jedinstvena mogućnost onima koji su završili bilo koju strukovnu školu i nisu polagali državnu maturu, da ipak krenu prema pristupničkoj razini, a kasnije potencijalno i prema prvostupničkoj ili magistarskoj diplomi.

 Algebra pokreće prvi dvogodišnji stručni kratki studij iz područja digitalnih tehnologija, konkretno studij Internetski marketing koji će biti otvoren za upise maturantima i učenicima strukovnih škola, uključujući i učenicima sa završenim trogodišnjim srednjim obrazovanjem. 

Iako je novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. godine osnažio ulogu državne mature u procesu upisa studijskih programa te dokinuo mogućnost upisa maturanata isključivo putem prijemnih ispita, uvedena je potpuno nova mogućnost upisa studija za one koji nisu polagali državnu maturu ili su je polagali i nisu je položili da ipak krenu prema pristupničkoj razini, a kasnije potencijalno i prema prvostupničkoj ili magistarskoj diplomi. Pokretanjem novog studija otvaraju se tako prilike svima onima koji žele dalje razvijati svoju karijeru u području marketinških komunikacija s naglaskom na internetske komunikacijske kanale ili se prekvalificirati iz nekog drugog područja u polje suvremenih komunikacija, marketinga i oglašavanja. 

Studenti će završetkom stručnog kratkog studija steći 120 ECTS bodova i svjedodžbu pete HKO razine, čime mogu ostvariti kvalitetnu karijeru ili uspješno nastaviti svoje visoko obrazovanje na prijediplomskim programima stručnih studija, kaže doc. dr. sc. Mislav Balković, dekan Algebre i dodaje: „U Hrvatskoj ne koristimo dovoljno potencijal forme kratkog stručnog studija budući da danas postoje samo dva takva studija u segmentima politehnike i metalurgije, a potencijal je ogroman. Francuska, Austrija, Danska, Irska, Nizozemska, Belgija i niz drugih uspješnih EU država imaju značajan broj studenata pa kasnije i pristupnika takvih studija zaposlenih unutar svojih gospodarstava. Za mnoge učenike koji završe srednje strukovne škole uvelike je otežano upravljanje karijerom, pa je reafirmacija ove studijske razine u Hrvatskoj otvorilo sasvim nove mogućnosti. Ovime idemo u korak sa razvojem visokog obrazovanja u Europi. Stručni kratki studij Internetskog marketinga prvi je takav studij u Hrvatskoj, a uzor ovoj formi i samom studiju pronašli smo u iznimno razvijenim zemljama sjevera Europe, posebno u Belgiji i Nizozemskoj. Naime, u razvoju ovog studija surađivali smo s partnerskim visokim učilištima iz navedenih država koje provode upravo ovakav studij i koji su nam predstavili svoja iskustva.“ 

 „Algebrin studij buduće će stručne pristupnike opremiti znanjima iz polja marketinških procesa i kampanja te tržišnih i poslovnih komunikacija koja će im pomoći suvereno upravljati komunikacijama u digitalnom okruženju. To je dobra ulazna točka svima koji žele dublje zaroniti u kompleksan svijet digitalnog marketinga i naprednih algoritama ili odmah pronaći svoje mjesto u gospodarstvu.“ – zaključuje Vanja Šebek, voditelj studija i marketinški stručnjak s višegodišnjim iskustvom.

Prijave za kratki stručni studij Internetskog marketinga otvorene su na web stranicama Algebre, a uskoro će biti dostupan i na središnjem prijavnom portalu www.postani-student.hr.

Gaming brend White Shark punom stipendijom nagradio mladog game developera iz Petrinje 

Luka Djak (18) prvi je tehničar razvoja videoigara koji je nakon završene Tehničke škole u Sisku upisao novi Algebrin studij game developmenta i time nastavio svoj razvojni put u brzorastućoj industriji razvoja video i računalnih igara 

Obzirom na razvoj gaming industrije, bilo je pitanje dana kada će i Algebra pokrenuti svoj novi prijediplomski studij razvoja računalnih igara.  Naravno, nije se dugo čekalo i nakon osmišljavanja sa ciljem pružanja suvremenih i tržišno konkurentnih znanja i vještina potrebnih za razvoj računalnih igara, isti je pokrenut u lipnju ove godine. Kako bi se što bolje prilagodili, tu je i partnerstvo s domaćim gaming brandom White Shark. Tako je pokrenut i natječaj za dodjelu pune stipendije za sve četiri godine prijediplomskog studija razvoja računalnih igara na Algebri. Kriteriji za osvajanje stipendije bili su, između ostalog i prosjek ocjena, minimalno 4.2, te predaja samostalnog projekta iz područja razvoja računalnih igara.

Finale HT-ovog Telekom eSports Championshipa: Od 907 registriranih u završnici igraju oni najbolji 

• Finale Telekom eSports Championship održat će se 10. lipnja na Visokom učilištu Algebra u Zagrebu. 

• Na ovogodišnje izdanje prijavilo se 30 posto više semi-pro i pro igrača i timova u usporedbi s prošlom godinom. 

Bliži se finale regionalnog gaming natjecanja Telekom eSports Championship koje se ove godine održava po drugi put u organizaciji Hrvatskog Telekoma. Završna natjecanja održat će se 10. lipnja na Visokom učilištu Algebra u Zagrebu s početkom u 10:00 sati. Kampus koji se nalazi u Gradišćanskoj ulici 24 jedan je od najmodernijih kampusa u Hrvatskoj, a ulaz za ovo događanje je besplatan.

Hrvatski start-upovi uz podršku investitora i Algebrinog inkubatora unatoč krizi bilježe stalan rast 

Algebra LAB, jedan od najstarijih startup inkubatora u Hrvatskoj, mladim inovatorima pruža simbiotski ekosustav u kojem poslovne ideje neprekinuto stasaju već 11. godinu zaredom 

Za start-upove nema zime, a unatoč oprezu investitora prema rizičnim ulaganjima, samo u prva tri kvartala prošle godine u domaće je start-upe investirano čak 958,3 milijuna dolara, zaključeno je na Algebra startup meetupu, koje je održano na zagrebačkom kampusu Algebre, u Algebra Spark Event Space prostorijama.

Algebra LAB, kao jedan od najstarijih startup inkubatora u Hrvatskoj, još od 2012. godine ima neprekinut niz inkubatorskih generacija, zahvaljujući sustavnoj podršci koja im je na raspolaganju u inovacijskom ekosustavu koji spaja visoko obrazovanje s poduzetništvom:

„U Algebra LAB-u trudimo se da obje strane simbiotski profitiraju u razvoju - naši studenti od činjenice da im se inkubator nalazi u zgradi u kojoj svakodnevno uče i slušaju predavanja te da se u kratkom roku mogu naći u svijetu poduzetništva, a naši start-upovi od toga da im dio mentora i predavača radi u sustavu visokog obrazovanja, što znači da su konstantno na izvoru novih znanja i informacija. U takvom kolaboracijskom sustavu koji spaja vrhunske inovacije i znanost s poduzetništvom vidimo ključ izlaska iz svake krize, kojih u posljednjih desetak godina nije manjkalo. Iz Algebra LAB-a proizašle su mnoge danas uspješne poduzetničke priče – Farseer, Velebit AI, Sport React. Svi one koji razmišljaju o pokretanju vlastitog poslovanja i potrebna im je podrška na putu do realizacije inovativne ideje, pozivamo da se priključe novoj inkubatorskoj generaciji za koju ciklus upisa kreće krajem godine.„ – izjavila je Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a. 

Na hrvatsko tržište dolaze četiri nova venture capital fonda (fondovi rizičnog kapitala). U sljedećih pet godina količina novca koja će biti raspoloživa za start-upe bit će 10 puta veća nego je bila u proteklom razdoblju – oko 300 milijuna eura. Puno novaca znači i velike probleme za fondove koji se moraju početi natjecati za start-upe što čini cijeli ekosustav dosta dinamičnim i kompetitivnim, posebno u okruženju krize i gospodarske neizvjesnosti.

Utjecaj gospodarske krize te krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu na investicijsku klimu nije zanemariv, o čemu su na panel raspravi, uz Maju Brkljačić govorili i Matija Nakić, osnivačica hrvatskog fintecha Farseera, koji je stasao upravo u Algebra LAB-u; Miryana Joksović, suosnivačica Arcion Labsa i članica Uprave ACAP-a te veteran hrvatske startup investicijske zajednice Vedran Blagus, principal najstarijeg hrvatskog VC fonda South Central Venturesa.  Predstavnici start-up scene imali su tako prilike iz prve ruke čuti korisne savjete za preživljavanje turbulentnog društvenog i ekonomskog okruženja, ali i važnosti leadershipa od iskusnih start-upaša:

„U krizi je važno da uvijek vodimo primjerom i na to se voditelji svakog start-upa trebaju fokusirati. Investitori očekuju da će ovo razdoblje trajati 24 do 36 mjeseci. Najteže je seed stage startupima koji nisu u portfoliu jer su za njih rizici najveći, kao i ovisnost o investitorima. Upravo zato najvažniji je dobar networking s potencijalnim investitorima – moj savjet je ne gledati samo njih, nego i njihove portfolio kompanije te tvrtke s kojima su oni povezani jer je u izgradnji te mreže poznanstava ključ budućeg uspjeha.“ – izjavila je Miryana Joksović iz Arcion Labs te se osvrnula na nedavna otpuštanja u tech zajednici: „Većina onih koji su bili ranije zaposleni u velikim tvrtkama teško se mogu prilagoditi start-up kulturi tako da je pitanje kako spojiti te talente u start-up ekosustav jer su oni navikli na drugačije standarde rada netipične za dinamiku malih poduzetnika koji tek kreću graditi svoje tvrtke. 

To da svaka kriza, pa tako i ova, može biti prilika uvidjela je Matija Nakić, osnivačica Farseera na svom primjeru: „Naš proces dobivanja investicije nije bio dramatičan i brzo smo se snašli. Investicije su ipak usporile gledamo li okruženje, dok je u prošle dvije godine kapitala bilo mnogo i dogodio se značajan skok u zapošljavanjima te ulaganjima u IT firme. Ja volim krize i mislim da su one dobra prilika za preispitati sebe i svoj biznis model. Ljudi koji su otišli iz velikih IT firmi poput Googlea će zasigurno brzo naći posao jer imaju vrhunska znanja i vratit će se u ekosustav i donijeti to novo znanje mladim kompanijama. Vjerujem da nas čeka zanimljivih par godina, posebno uz sve veći utjecaj AI-a.“ 

„U 2021. i 2022. kapital je bio jeftin ne samo za start-upe nego i za fondove. U zadnjem kvartalu 2022. dogodio se značajan pad investicija. Novca ima, investicije su poljuljane, no nisu prestale“ – naglasio je Vedran Blagus iz South Central Ventures. 

Unatoč podatcima o smanjenom investicijskom valu koji je posljedica globalnih ekonomskih zbivanja, panelisti su se složili kako je pred domaćom, ali i globalnom start-up scenom izazovan period samo uvod u nastavak prosperitetnog razdoblja. Naime, pred start-upašima su sada novi izazovi u vidu ulaganja u istraživanja i razvoj, kao temelja novih inovacija koje mogu pomoći prebroditi krizu: 

„Što se aktivnosti i interesa start-upa tiče – nije došlo do smanjenja, dapače ima ih više nego ikada prije. Velik je broj prijavljenih i zainteresiranih za naš Lab, a tzv. zamor scene ili materijala ne postoji, po onome što mi vidimo – a to je reakcija na evente i same prijave, vidi se živost scene. U Hrvatskoj je sve više investicijskih fondova koji liječe ranu nedostatka ranog kapitala poput Fil Rouge Capitala i South Central Ventures, koji omogućavaju start-upima da ne razmišljaju o novcu, već o svom proizvodu ili usluzi koju razvijaju. Ne vidim razloga za zabrinutost za hrvatsku start-up scenu, osim opreza potrebnog pri novim zapošljavanjima – posebno kod promjene kulture i prelaska na scale-up“ – kazala je Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a te dodala kako se brojka od 500 – 600 startupa s početka prošle godine prema nekim procjenama popela na čak 900 koliko je procijenjeno krajem 2022. godine, time poručivši kako start-up scena raste unatoč nepovoljnim okolnostima. 

Na događanju su i dva start-upa proizašla iz Algebrinog LAB-a (EcoWashers i TablePop) kroz petominutne pitcheve predstavila svoje inovativne ideje pred publikom. EcoWashers u nekoliko poteza omogućava korisniku da na pametnom telefonu naruči pranje vozila, a kroz sustav suhog eco pranja koriste jedinstvenu nano-tehnologiju koja je sigurna za okoliš i koja koristi minimalnu količinu vode. TablePop je platforma koja omogućava gostima beskontaktno naručivanje i plaćanje u ugostiteljskim objektima sa jednostavnim skeniranjem QR koda. Uz njih, svoje je inovacije predstavio i start-up IoTaaP, a iskusni član start-up i tech zajednice Ivo Spigel nazočnima je prezentirao svoj novi fintech projekt Pontyx. 

Algebra Spark Event Space i Algebra Spark Coworking, inovativan i jedinstven prostor na zapadnom dijelu grada publici je približio Hrvoje Josip Balen, član Uprave: „Za razliku od ostalih sličnih suradničkih prostora, Algebrine su prostorije posebno dizajnirane i usmjerene na razvoj poslovanja i stvaranje poduzetničke mikroklime prikladne za ozbiljne tvrtke koje fokus stavljaju na poslovni rast. Algebrin inovativni prostor tvrtkama omogućuje organizaciju većih ili manjih poslovnih događanja, predavanja, radionica, ali i niz drugih privatnih ili komercijalnih evenata uz svu potrebnu infrastrukturu. Zainteresiranim tvrtkama i fizičkim osobama u okviru Algebra Rent Spacea omogućen je i najam dodatnih prostora na preko 12.000 m2 koji uključuje vrhunsku opremu i tehnologiju s ciljem postizanja maksimalne razine funkcionalnosti – kroz sinergiju uredskih prostora s Algebra LAB-om, kao znanstveno-istraživačkim centrom namijenjenim malim i start-up tvrtkama.“ 

Algebrin Spark Coworking Space koristi i Matija Matija, mladi start-upovac koji je osmislio web stranicu Lankea koja na jednom mjestu prikazuje sve dostupne projekte novogradnje nekretnina. Matija se osvrnuo na svoj boravak u Algebrinim uredima: „Najviše me se dojmila lokacija koja mi odgovara jer se i sam nalazim na zapadnom dijelu grada te s druge strane kvaliteta i opremljenost ureda koji sadrži sve što trebam na jednom mjestu. Na kraju, ali ne manje važno – cijenim mir kojeg uredski prostor nudi, a koji mi je potreban za fokusiranje na posao, za kojeg nisam siguran da bi ga pronašao u drugim sličnim coworking prostorima u Zagrebu.“ 

Start-upovi su zbog svoje fokusiranosti na inovativnost u poslovanju jedan od segmenata gospodarstva koji će značajno utjecati na budući razvoj cijelog društva, a i njihova uloga nije samo u vlastitom napretku, već imaju potencijal i značajno ubrzati rast ostalih gospodarskih grana. Danas start-upi nisu ograničeni samo na IT sektor, već se pojavljuju i u poljoprivredi, ugostiteljstvu, bankarstvu, u kojima pomažu akcelerirati rast čitavih ekosustava, a njihova pojavnost u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, čemu uz privatne investitore najviše doprinose inkubatori poput Algebra LAB-a, koji im pružaju podršku u ranim fazama i začecima poslovnih ideja.

04. listopada, 2022. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik 

09. svibnja, 2021. | Zagreb 
Uredio: Božidar Žitnik  

Studenti druge i treće godine preddiplomskog studija dizajna dobili su zadatak osmišljavanja kreativnog koncepta izgleda trofeja u sklopu kolegija „Vizualno oblikovanje“, pod mentorstvom doc.art.dr.sc. Siniše Bogdanovića, voditelja studija dizajna. Osim pobjedničkog rješenja Lovre Bjegovića, 15 studenata napravilo je ukupno 25 idejnih prijedloga rješenja, među kojima su se još istaknula rješenja u finalnom izboru čiji su autori bili Stella Kralj i Dominik Gadže.

„Zadatak koji smo dali studentima bio je zahtjevan jer je bilo potrebno objediniti samu srž natjecanja, koje se ove godine u Hrvatskoj ne odvija samo u Zadru već po cijeloj zemlji, a da se pritom zadrži i jasno komunicira lokalni dodir izvorne utrke. Studenti su sam izazov da se osmisli i izvede originalno rješenje prihvatili s velikom dozom motiva te su kroz mentorske radionice stvorili veliku količinu kreativnih ideja. Pobjedničko rješenje odabrano je 'za dlaku' u odnosu na ostala koja su bila predložena pa sve studentice i studenti koji su radili na projektu trofeja za utrku 'Wings for Life World Run' zaslužuju iskrene čestitke“, naglasio je doc.art.dr.sc. Siniša Bogdanović, voditelj studija dizajna na Visokom učilištu Algebra.

„Kao dizajner želio sam da idejno rješenje trofeja komunicira čvrstoću i snagu, poput ljudi koji se odluče sudjelovati u utrci i boriti se za onima kojima treba pomoć, za one koji se svakodnevno bore s ozljedama leđne moždine ili paraplegijom. Ideja trofeja dolazi iz svrhe utrke i komunicira pronalazak lijeka i borbu za liječenje leđne moždine. Prilikom razrade smjernica važan mi je bio upravo lokalni aspekt, motiv vezan za Hrvatsku. Ideja samog trofeja dolazi iz ljudske kralježnice i 'hrvatskih kockica', a inspiracija mi je svakako bio Boris Ljubičić sa svojim 'kockicama'“, kaže Lovro Bjegović, student dizajna u Algebri, autor nagrađenog i odabranog idejnog rješenja trofeja za „Wings for Life World Run“.

Lovro Bjegović nagrađen je novčanom nagradom u iznosu od 2000 kuna, a svi studenti čija su rješenja došla do finala primili su poklon-pakete Red Bulla.