HAKOM i Dan novih tehnologija: bez sigurnosti teško do razvoja digitalnih sustava
Srijeda, 22 Travanj 2026 00:00
HAKOM i Dan novih tehnologija: bez sigurnosti teško do razvoja digitalnih sustava
U fokusu konferencije: kibernetička sigurnost i privatne 5G mreže, predstavljeni su i primjeri primjene dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi.
U organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu održana je sedma konferencija Dan novih tehnologija. Konferencija je i ove godine okupila stručnjake iz područja elektroničkih komunikacija, digitalnih tehnologija i kibernetičke sigurnosti, a sudjelovali su i učenici XV. gimnazije (MIOC) te studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva, sa ciljem popularizacije STEM područja među mladima.
U fokusu ovogodišnjeg izdanja bili su kibernetička sigurnost i privatne 5G mreže, a kroz šest tematskih izlaganja obrađene su i teme primjene dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi.
Foto: Božidar Žitnik
Konferenciju je otvorio predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, istaknuvši važnost susreta regulatora, poduzetnika i akademske zajednice, kao i uključivanja učenika i studenata u raspravu o razvoju novih tehnologija.
„HAKOM u okviru zakonom propisanih ovlasti provodi i obveze koje proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama, a u narednom razdoblju očekujemo i preuzimanje zadaća povezanih s drugim europskim zakonodavnim okvirom u digitalnom području“, rekao je Obuljen te pozvao sudionike na razmjenu iskustava i daljnju suradnju.
Uvodno izlaganje o hrvatskoj kvantnoj komunikacijskoj mreži održali su Bojan Schmidt iz CARNET-a i Martin Lončarić iz Instituta Ruđer Bošković. Predstavili su projekt CROQCI, koji je dio europske inicijative za razvoj kvantnih komunikacijskih infrastruktura, te projekt QuGNOPs, usmjeren na daljnji razvoj nacionalne mreže i njezino povezivanje s budućim europskim sustavima.
Foto: Božidar Žitnik
Istaknuto je kako je u Zagrebu već izgrađena eksperimentalna kvantna komunikacijska mreža i pripadajuća optička infrastruktura, što predstavlja temelj za njezino daljnje širenje i nadogradnju te pridonosi jačanju nacionalnih kapaciteta u području kibernetičke sigurnosti.
O sigurnosnim izazovima kvantnih komunikacija govorio je Zlatan Morić, voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost na Sveučilištu Algebra Bernays. U izlaganju je upozorio na razliku između teorijske sigurnosti kvantnih komunikacija i sigurnosti stvarnih sustava, koji ovise o načinu implementacije, uređajima i integraciji s postojećom infrastrukturom.
„Kvantna tehnologija ne uklanja potrebu za kibernetičkom sigurnošću. Ona rješava jedan specifičan problem, dok pitanja autentifikacije, upravljanja sustavima, zaštite krajnjih uređaja i korisnika ostaju jednako važna kao i prije. Sigurnost nije svojstvo same tehnologije, nego cijelog sustava“, istaknuo je Morić.
Foto: Božidar Žitnik
O temi sigurnosti svemirskih misija govorila je Daniela Jović, stručnjakinja u svemirskoj industriji i voditeljica misije prvoga hrvatskog satelita CroCube. U izlaganju je upozorila na suvremene prijetnje poput kibernetičkih napada, ometanja i lažiranja signala te naglasila da sigurnost danas mora biti sastavni dio planiranja i razvoja svake misije.
„Sigurnost se više ne može promatrati kao nešto što se dodaje na kraju. Ona mora biti uključena od samoga početka, već u fazi projektiranja misije, jer satelit nije izoliran objekt, nego dio šireg sustava koji uključuje proizvodnju, transport, integraciju, zemaljske stanice i operacije“, rekla je Jović.
Foto: Božidar Žitnik
Robert Manenica iz Hrvatskog Telekoma održao je predavanje o primjeni privatnih 5G mreža u poslovno kritičnim okruženjima. Predstavio je primjere implementacije u Luci Rijeka i zračnim lukama te istaknuo važnost pouzdane, upravljive i predvidljive komunikacijske infrastrukture za automatizaciju, sigurnost i daljnji razvoj.
Foto: Božidar Žitnik
O ulozi privatnih 5G mreža u industriji govorio je i Josip Dulj iz tvrtke Markoja, koji se osvrnuo na primjere njihove primjene u lučkom sustavu te na okolnosti u kojima 5G mreže predstavljaju opravdano i učinkovito rješenje, osobito kada su ključni pokrivenost, mobilnost i sigurnost.
Foto: Božidar Žitnik
Posljednje izlaganje, o primjeni dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi, održala je Ivana Rendulić Jelušić iz tvrtke ALTI AGRO d.o.o. U izlaganju je pokazano kako se podaci prikupljeni senzorima, dronovima i analitičkim alatima mogu koristiti za preciznije upravljanje proizvodnjom, osobito u vinogradarstvu.
Naglašeno je da takve tehnologije ne zamjenjuju stručnjake, nego im omogućuju kvalitetniji uvid u stanje nasada, brže donošenje odluka i učinkovitije upravljanje resursima.
Foto: Božidar Žitnik
Nakon pojedinačnih izlaganja održana je panel-rasprava pod nazivom „Sigurna budućnost“, u kojoj su sudjelovali svi predavači. U raspravi je još jednom istaknuta važnost sigurne, pouzdane i neovisne povezanosti kao jednog od temelja digitalne sigurnosti i gospodarskog razvoja.
DiscussIT: Pametnim tvornicama do kvalitetnijih proizvoda i čišćeg okoliša
Petak, 12 Studeni 2021 00:00
11. studenog, 2021.| Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik
DiscussIT: Pametnim tvornicama do kvalitetnijih proizvoda i čišćeg okoliša
Kako tehnologija može unaprijediti proizvodnju, a samim time i gotov proizvod, raspravljali su vodeći ljudi prehrambene industrije i IT-a na panelu Combisa.
Vrijeme je za pametne tvornice i digitalnu preobrazbu industrije hrane - bez obzira pričamo li o podizanju kvalitete proizvoda, smanjenju nepovoljnog utjecaja na okoliš ili pozitivnom utjecaju na bilancu prehrambenih kompanija. Osnovna je to poruka drugog izdanja online panela DiscussIT koji organizira Combis.
U kratkom uvodu glavni direktor Combisa Goran Car istaknuo je "kako tehnologija može doprinijeti svakom segmentu života, naravno, ako je pravilno i optimalno koristimo. 
Svaka tvornica ima svoju viziju uspjeha i poruku koju šalje kupcima, no one s najvećim potencijalom rasta su one koje poduzimaju korake da svoje poslovanje učine tehnološki pametnim, odnosno da budu dio industrije 4.0", navodi Car.
"Zahvaljujući konstantnom ulaganju u razvoj novih tehnologija i proizvoda Kraš se kroz 110 godina razvio u jednog od najvećih konditorskih lidera i industrija na ovim područjima čiju kvalitetu prepoznaju potrošači svih generacija. Poznato nam je da se moderna tehnologija razvija izrazito brzo i utječe na tržište i gospodarstvo i vjerujem da će i Kraš uspješno pratiti tijek razvoja prepoznajući prilike i diktirajući trendove s ciljem odgovaranja na potrebe potrošača i jačanja liderske pozicije", rekao je Damir Bulić, član uprave za financije Kraš Grupe.
Prema riječima Ivane Rendulić Jelušić, konzultantice za pametnu poljoprivredu, korak prije pametnih tvornica je pametna poljoprivreda, a ona omogućuje da u proizvodnji hrane donosimo odluke temeljene na prikupljenim podacima uz pomoć novih dostupnih tehnologija, a s ciljem povećanja kvalitete proizvoda i održivosti poljoprivredne proizvodnje.
"Tehnološki razvoj vidimo kao jednu od glavnih komponenti povećavanja konkurentnosti kompanije pa tako provodimo grupni program digitalne transformacije istovremeno s jakim ulaganjima u modernizaciju odnosno povećanje kapaciteta proizvodnih pogona. Optimizacija poslovnih procesa u sprezi s tehnološkim promjenama na strani IT poslovnih sustava, napredna analitika, robotika i automatika, korištenje potencijala hibridnog oblaka, nove funkcije proizvodnih linija za nove kategorije proizvoda te smanjenje ekološkog otiska kompanije su nam područja u fokusu“, rekao je Mladen Pejković, stariji izvršni direktor za transformaciju i ICT u Atlantic Grupi.
Pametne tvornice podrazumijevaju prožimanje fizičke proizvodnje s digitalnom tehnologijom i senzorikom, skupljanje podataka u realnom vremenu i odlučivanje na osnovi detaljnih predikcija. Ključni tako postaju podaci, no velik faktor je i predanost promjeni, kao i želja da se inovira. "Diskusijom do ideja, idejama do inovacija, a inovacijama do boljeg društva", istaknuo je Goran Car za kraj diskusije svoju i intenciju DiscussIT-a na kojem su sudjelovali vodeći ljudi prehrambene industrije i IT-a.
Među temama panela bila je pametna platforma ComEnergy kao i cyber sigurnost, o kojoj Combis educira širu javnost kroz niz kampanja i medijskih tekstova.
Može li tehnologija na naše stolove staviti kvalitetnije prehrambene proizvode?
Utorak, 09 Studeni 2021 00:00
09. studenog, 2021.| Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik
Najava DiscussIT panela
Može li tehnologija na naše stolove staviti kvalitetnije prehrambene proizvode?
Utjecaj prehrane na zdravlje je nemjerljivo važan, a snaga tehnologije neupitna. Zato će drugo izdanje Combisovog panela DiscussIT biti usmjereno na razmišljanje o tome kako je moguće da danas, kada na raspolaganju imamo najsofisticiraniju tehnologiju, među mnogima vlada uvjerenje da se nikad nismo lošije hranili?
DiscussIT panel 'Što se događa kada se prehrambena industrija susretne s IT-jem?' otkriva što sve tehnologija može učiniti da unaprijedimo proizvodnju, a samim time i gotov proizvod.
Uz to, korona kriza i prvi lockdown pokazali su nam koliko pitanje hrane može biti osjetljivo budući da smo gledali kako s polica trgovina nestaju zalihe brašna, kvasca, maslaca i drugih namirnica. Također, tada su se ljudi masovno počeli okretati vlastitom uzgoju hrane. Hrvatska i dalje više hrane uvozi, nego što je proizvodi, no pokazalo se da to svakako nije poželjna situacija u krizama. Zašto uvozimo hranu koju možemo proizvoditi sami i možemo li po ovom pitanju nešto promijeniti?
I za kraj, mnogo slušamo i čitamo o funkcionalnoj hrani, takozvanoj superhrani i namirnicama koje pomažu u očuvanju zdravlja. Zato DiscussIT promišlja i kako se snaći u novim svjetskim trendovima vezanim uz prehranu. 
Na panelu će razgovarati vodeći ljudi prehrambene industrije i IT-a u Hrvatskoj: Ivana Rendulić Jelušić, konzultantica za pametnu poljoprivredu, Mladen Pejković, stariji izvršni direktor za transformaciju i ICT u Atlantic grupi, Damir Bulić, član uprave za financije Kraš Grupe i Goran Car, član uprave i glavni direktor Combisa. Raspravom moderira Tarik Filipović.
Eventu se možete pridružiti online 11.11. u 11 sati preko YouTube i LinkedIn platformi, bez potrebne prethodne prijave. Live stream DiscussIT-a bit će i na tportalu.
