Microsoft obilježio 30 godina u Hrvatskoj: Stvarna, pouzdana i široka primjena umjetne inteligencije ključna je za sljedeću fazu gospodarskog rasta 

Hrvatska ima dobre temelje za stvarnu, pouzdanu i široku primjenu umjetne inteligencije (AI), koja je ključna za sljedeću fazu gospodarskog razvoja. No, ključni izazov danas više nije dostupnost umjetne inteligencije, već brzina i opseg njezine primjene u gospodarstvu i javnom sektoru. To je bila središnja poruka obilježavanja 30 godina Microsoftova poslovanja u Hrvatskoj.

Iako se Hrvatska nalazi u sredini europskih zemalja prema razini primjene umjetne inteligencije, razlika između organizacija koje su AI integrirale u svakodnevni rad i onih koje su još u fazi eksperimenta brzo se povećava – i upravo će taj jaz definirati buduću konkurentnost gospodarstva.

„Pitanje više nije trebamo li koristiti umjetnu inteligenciju, nego koliko brzo i odgovorno možemo kroz njezinu primjenu stvoriti stvarnu poslovnu i društvenu vrijednost. Učeći od zrelijih tržišta, Hrvatska ima priliku preskočiti pojedine faze razvoja i ubrzati svoj napredak“, izjavio je Kalin Dimtchev, direktor za Adriatic regiju, Microsoft.

Foto: Božidar Žitnik

Događanje je okupilo predstavnike Vlade Republike Hrvatske te vodećih domaćih kompanija i institucija. Predstavnici tvrtki Orbico, Infobip, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Končar istaknuli su kako se vrijednost ulaganja u umjetnu inteligenciju već vidi kroz konkretnu optimizaciju procesa, povećanje produktivnosti zaposlenika, inovacije i bolje korisničko iskustvo. 

Hrvatska: od potencijala do implementacije 

Hrvatska je u posljednjem desetljeću napravila značajan iskorak u digitalizaciji, no podatci pokazuju da potencijal još uvijek nije potpuno iskorišten. Osnovne digitalne vještine ima 59% građana, oko 45% tvrtki koristi računalni oblak, dok se razina primjene umjetne inteligencije procjenjuje na oko 23,7%, Upravo taj jaz između postojeće infrastrukture i stvarne primjene predstavlja najveći prostor za daljnji napredak Hrvatske.

Foto: Božidar Žitnik

„Najveći iskorak ne dolazi iz same tehnologije, nego iz sposobnosti organizacija i institucija da rade s vlastitim podacima, razvijaju kompetencije i AI ugrade u svakodnevni rad. Upravo tu vidimo najveću razliku između onih koji stvaraju mjerljivu vrijednost i onih koji ostaju u fazi testiranja“, istaknula je Kristina Tikhonova, direktorica višedržavnog klastera Južne Europe, Microsoft. 

Lokalni ekosustav: temelj za ubrzanje 

Foto: Božidar Žitnik

Microsoft je tijekom tri desetljeća izgradio snažan lokalni ekosustav te danas u Hrvatskoj zapošljava više od 50 stručnjaka i surađuje s više od 100 partnerskih organizacija. U suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, CARNET-om i SRCE-om, više od 500.000 učenika, nastavnika, profesora i studenata ima pristup alatima Microsoft 365, čime se sustavno razvijaju digitalne i AI kompetencije. Istodobno, kroz programe podrške startupima, gotovo 80 inovativnih hrvatskih tvrtki u posljednje četiri godine iskoristilo je oko 5 milijuna dolara Azure kredita. Kroz paneuropske inicijative dostupni su besplatni programi edukacije putem platformi LinkedIn, Microsoft i GitHub Learn za razvoj digitalnih vještina. Daljnji razvoj umjetne inteligencije u Hrvatskoj ovisit će o snažnoj suradnji između države, gospodarstva i obrazovnog sustava. 

Pouzdana europska AI infrastruktura

 Foto: Božidar Žitnik

Kako bi podržao rast primjene umjetne inteligencije, Microsoft značajno ulaže u razvoj europske podatkovne infrastrukture. U posljednje dvije godine kapaciteti podatkovnih centara povećani su za 40%, a do 2027. planira se više od 200 podatkovnih centara u 16 europskih zemalja i regija.

Kroz Microsoft EU Data Boundary organizacijama se omogućuje pohrana i obrada podataka unutar Europske unije, uz visoku razinu transparentnosti i usklađenosti s regulatornim okvirom.

Za hrvatske organizacije to znači pristup infrastrukturi koja omogućuje sigurno i skalabilno uvođenje AI rješenja, uz potpunu kontrolu nad podacima i usklađenost s europskim standardima poput GDPR-a i EU AI Acta. 

Digitalni suverenitet i kibernetička sigurnost – temelji povjerenja 

S rastom primjene umjetne inteligencije digitalni suverenitet i kibernetička sigurnost postaju sve važnije teme za europske institucije i kompanije.

Foto: Božidar Žitnik 

„Digitalni suverenitet nije moguć bez snažne kibernetičke sigurnosti, ona je temelj povjerenja, kontrole i otpornosti u digitalnom svijetu. Pri tome, umjetna inteligencija podiže sigurnost na novu razinu, od napredne detekcije prijetnji do proaktivne obrane. U takvom okruženju, organizacije koje kontinuirano ulažu u sigurnost ne samo da upravljaju rizicima, već stvaraju temelje povjerenja i otpornosti u digitalnom gospodarstvu“, dodao je Tomislav Vračić, regionalni direktor za tehnologiju, višedržavni klaster Južne Europe, Microsoft.

Pogled unaprijed 

Gledajući unaprijed, Microsoft nastavlja doprinositi razvoju digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj kroz partnerstva i podršku oblikovanju nacionalnih inicijativa i strategija, oslanjajući se na napredne tehnologije, ekspertizu te snažan partnerski ekosustav. U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena, organizacije koje prijeđu put od eksperimentiranja do široke i sustavne primjene umjetne inteligencije imat će ključnu ulogu u oblikovanju budućeg razvoja hrvatskog gospodarstva.

Foto: Božidar Žitnik 

„Digitalni suverenitet danas je bitna odrednica organizacijske kontrole, i znači mogucnost organizacije da u potpusnoti upravljaju svojim podacima, te razumiju kako se oni koriste bez obzira gdje se nalaze ili koji procesi i pojedinci im pristupaju. Upravo ta razina kontrole postaje temelj povjerenja u digitalnoj ekonomiji'', istaknuo je Ratko Mutavdžić, globalni voditelj savjetovanja za javni sektor, Microsoft. "