Stabilni rezultati Ericsson Nikola Tesla Grupe u 2025. godini 

• Ukupni prihodi od prodaje ENT Grupe u 2025. godini iznosili su 238,6 milijuna eura.
• Predložena dividenda u iznosu 13,52 eura po dionici. 

„Unatoč zahtjevnim tržišnim okolnostima, Ericsson Nikola Tesla Grupa je u 2025. godini ostvarila stabilne rezultate i bila usmjerena na realizaciju ključnih strateških ciljeva“, rekao je Siniša Krajnović, predsjednik uprave ENT Grupe te nastavio: “Ukupni prihodi od prodaje iznosili su 238,6 milijuna eura, što je 4,4% manje u odnosu na prethodnu godinu, ponajprije zbog niže razine aktivnosti na izvoznim tržištima te nešto slabije potražnje na domaćem tržištu. Istodobno, rast prihoda u segmentu Usluga za Ericsson te daljnje jačanje naše uloge unutar globalne organizacije ublažili su kratkoročne negativne trendove i pridonijeli stabilnosti ukupnog poslovanja.

Strateški fokus bio je usmjeren na tri ključna područja: jačanje vodeće pozicije u mobilnim mrežama, rast i diversifikaciju poslovanja u segmentu Digitalnog društva te izvrsnost u području usluga za Ericsson (Istraživanje i razvoj te usluge i rješenja za kupce). U godini obilježenoj nastavkom ulaganja u 5G, rastom potražnje za digitalnim rješenjima i potrebom za većom operativnom učinkovitošću, Ericsson Nikola Tesla Grupa potvrdila je  poziciju ključnog tehnološkog partnera domaćim i regionalnim operatorima te institucionalnim kupcima.

Izvor: Ericsson Nikola Tesla 

Na domaćem tržištu u telekom segmentu ostvareni su značajni projekti modernizacije i proširenja mrežnih kapaciteta. S Hrvatskim Telekomom nastavili smo višegodišnje partnerstvo kroz implementaciju 4G/5G jezgrene mreže, modernizaciju radijske pristupne mreže te uvođenje naprednih rješenja poput Ericsson Live RAN Insights. Potpisan je i novi petogodišnji ekskluzivni ugovor u području mikrovalnih tehnologija, čime je dodatno potvrđeno povjerenje i dugoročna suradnja dviju kompanija. Suradnja s A1 Hrvatska također je uspješno nastavljena kroz modernizaciju konvergentne jezgrene mreže te proširenje pokrivanja i kapaciteta radijske 5G mreže, uz snažan fokus na optimizaciju mrežnih resursa i povećanje operativne učinkovitosti. 

Segment Digitalnog društva u 2025. godini obilježila je provedba ključnih projekata za naše kupce u javnom sektoru. Novi ugovori s Ministarstvom unutarnjih poslova, Državnom geodetskom upravom, Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstvom turizma i sporta te Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje  potvrdili su visoku razinu stručnosti i kvalitete koju ENT ima u razvoju i implementaciji složenih ICT sustava koji doprinose digitalnoj transformaciji javnih servisa. U narednom razdoblju očekujemo rast ovog segmenta, ponajprije kroz investicijske cikluse vezane uz nastavak projekta nadzora vanjskih granica Europske unije te digitalnu transformaciju javnog i privatnog sektora. 

Na izvoznim tržištima nastavljena je uspješna suradnja s operatorima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu. Aktivnosti su bile usmjerene na proširenja 4G/5G radijske infrastrukture, modernizaciju transportnih i jezgrenih mreža te implementaciju naprednih rješenja za nadzor kvalitete i optimizaciju mrežnih performansi. Pad prihoda u odnosu na prethodnu godinu rezultat je završetka velikog projekta modernizacije mobilne mreže Telekom Kosova krajem 2024. godine. 

Prihodi od prodaje u segmentu usluga za Ericsson bilježe rast, potvrđujući stratešku važnost ENT R&D centra u Ericssonovom globalnom ekosustavu te važnost našeg Centra za usluge i rješenja. ENT R&D je tijekom 2025. ostvario kvalitetne rezultate u razvoju naprednih RAN funkcionalnosti, dodatno osnažujući Ericssonov globalni tehnološki portfelj. Ponovno je među najbolje ocjenjenim Ericssonovim dobavljačima za R&D softverski razvoj te je odabran među preferirane partnere za razvoj 5G/6G RAN softvera. U skladu s tim dodatno smo ojačali razvojne kapacitete i privukli nove stručnjake. Uz aktivnosti za naše kupce, stručnjaci Centra za usluge i rješenja, radili su i na brojnim projektima za Ericssonove kupce diljem Europe i svijeta, pružajući profesionalne usluge za rješenja u telekom segmentu. 

Financijski pokazatelji potvrđuju stabilnost poslovanja. Bruto dobit iznosi 28,3 milijuna eura i gotovo je na razini prethodne godine, uz rast bruto marže na 11,9%, što je rezultat povoljnog prodajnog miksa te aktivnosti usmjerenih na optimizaciju poslovanja i troškovnu učinkovitost. Operativna dobit iznosi 20,9 milijuna eura uz operativnu maržu od 8,8%, dok je neto dobit porasla na 17,7 milijuna eura zahvaljujući nižem poreznom opterećenju. Novčani tok od poslovnih aktivnosti ostvaren je u iznosu od 17,5 milijuna eura, a bilanca ostaje stabilna, s udjelom vlastitog kapitala od 41% u ukupnoj imovini.

Nastavljena je intenzivna suradnja s akademskom zajednicom, ključna za razvoj industrije i osiguravanje budućih ICT stručnjaka. Inventorium Day 2025, održan u studenom, još je jednom potvrdio dugogodišnje partnerstvo Ericssona Nikole Tesle i Fakulteta elektrotehnike i računarstva i snažno opredjeljenje za zajedničko istraživanje i inovacije. U laboratoriju koji okuplja stručnjake, profesore i studente, razvijaju se projekti iz područja 5G-a, IoT a, XR a, podatkovne znanosti i umjetne inteligencije te konkretni prototipovi koji proizlaze iz interdisciplinarne suradnje. 

Ulazeći u novu fazu razvoja, Ericsson Nikola Tesla Grupa još će se snažnije usmjeriti na jačanje tehnološkog vodstva i poslovne izvrsnosti. Naglasak je na povećanju inovacijskog kapaciteta, produbljivanju suradnje s kupcima, partnerima, akademskom zajednicom i relevantnim institucijama te kontinuiranom razvoju talenata i organizacijske kulture. U tom kontekstu radimo na pripremi nove dugoročne strategije ENT 2030, koja će definirati smjer rasta i transformacije Grupe u nadolazećem razdoblju. Kao najveća ICT kompanija u Hrvatskoj, želimo dodatno doprinijeti jačanju gospodarske, tehnološke i znanstvene konkurentnosti. 

Uvjeren sam da će inicijative koje provodimo, kao i one koje planiramo u okviru strategije do 2030. godine, zajedno s ugovorenim poslovima i novim tržišnim prilikama, osigurati daljnji rast i dodatno učvrstiti tržišnu poziciju kompanije u godinama koje dolaze“, zaključio je Siniša Krajnović. 

Uprava i Nadzorni odbor predložit će Glavnoj skupštini Društva isplatu dividende u iznosu od 13,52 eura po dionici, kao potvrdu odgovornog pristupa prema dioničarima.

Objavljen program Konferencije Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026

Napredne tehnologije za novu viziju znanosti i visokog obrazovanja 

Objavljen je program i otvorene su prijave za konferenciju Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026 koju organizira Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu. Konferencija će se održati 28. i 29. travnja 2026. godine u zgradi Sveučilišta u Zagrebu, Radoslava Cimermana 88. Pokrovitelji ovogodišnje konferencije su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Rektorski zbor Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

„Ovogodišnje izdanje konferencije Srce DEI posebno je za nas, jer ćemo u okviru nje svečano obilježiti 55 godina djelovanja Srca. Tijekom dva dana bogatog programa predstavit ćemo novosti na uslugama, projektima i inicijativama Srca za akademsku i znanstvenu zajednicu ali i sa zajednicom pogledati u budućnosti i raspravljati o izazovima koji nas u njoj očekuju te razmjenjivati znanja i iskustva kako bismo što spremnije na njih odgovorili. Veselimo se ponovnom okupljanju korisnika naših brojnih usluga i sustava, istraživača, nastavnika, studenata, knjižničara, IT stručnjaka, čelnika ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja i svih zainteresiranih za daljnje unapređenje i digitalnu transformaciju znanosti i visokog obrazovanja“, istaknuo je Ivan Marić, ravnatelj Srca. 

Program konferencije Srce DEI 2026 sadrži više od četrdeset izlaganja podijeljenih u osam tematskih blokova, trinaest radionica, jedanaest poster-prezentacija i dva pozvana predavanja. 

„Odabirom raznovrsnih tema i sadržaja povećali smo dinamičnost konferencije u želji da, uz što više konkretnih primjera korištenja usluga i sustava Srca te praktični rad sa sudionicima, približimo Srce zajednici i omogućimo dublji uvid u naše usluge i sustave. Pozvana predavanja jasno pokazuju kako moderna znanost ne može bez resursa koje joj Srce stavlja na raspolaganje, te otvaraju prostor za daljnje rasprave o prednostima i posljedicama koje uzrokuje primjena naprednih digitalnih tehnologija u znanosti i visokom obrazovanju. Pored toga raspravljat ćemo o najnovijim trendovima i izazovima u područjima kao što su razvoj informacijskih sustava, primjene tehnologija naprednog računanja i umjetne inteligencije, digitalnih kompetencija nastavnika i istraživača, implementaciji otvorene znanosti i Europskom oblaku za otvorenu znanost, kibernetičkoj sigurnosti te mnogim drugim temama“, izdvojio je dr. sc. Slaven Mihaljević, predsjednik Programskog odbora konferencije Srce DEI 2026.

Program konferencije je ove godine drugačiji od prethodnih godina i počinje u utorak 28. travnja paralelnim odvijanjem dva tematska bloka i tri radionice, a radni dio završit će pozvanim predavanjem „Od mikroskopa do superračunala: uloga infrastrukture u liječenju raka“ u kojem će prof. dr. sc. Iva Tolić predstaviti put od temeljnih bioloških procesa u stanici do suvremenih istraživačkih infrastruktura koje omogućuju njihovo razumijevanje i primjenu u medicini.

U tematskom bloku „Novosti u informacijskom krajobrazu znanosti i visokog obrazovanja“ sudionici će dobiti pregled najvažnijih iskoraka u infrastrukturi visokog obrazovanja i znanosti ostvarenih tijekom 2025. godine te planova za 2026. godinu. 

Tematski blok „Napredno računanje i umjetna inteligencija u službi znanosti“ donosi prezentacije slučajeva korištenja resursa za napredno računanje Srca u različitim područjima znanosti. Blok je podijeljen u dvije vremenske cjeline, a bit će predstavljeni primjeri korištenja superračunala „Supek“, resursa za napredno računanje u oblaku „Vrančić“, klastera Padobran i platformi Jupyter i Galaksy u meteorologiji, otkrivanju lijekova ili novih materijala, akvakulturi i stočarstvu te primjeri izgradnje jezičnih modela i primjene alata otvorenog koda za umjetnu inteligenciju. 

Upravljanje visokim učilištima u kontekstu ubrzanih promjena koje donosi digitalna transformacija postaje sve kompleksnije, a digitalne tehnologije predstavljaju ključan alat za unapređenje obrazovnih sustava, jer omogućuju transformaciju tradicionalnih praksi učenja i poučavanja. Tijekom bloka „Agilno upravljanje visokim učilištima u digitalnoj transformaciji“ raspravljat ćemo sa sudionicima koji su ključni elementi agilnog upravljanja u procesu digitalne transformacije te kako visoka učilišta prilagoditi potrebama postdigitalnog doba.

Nakon radnog dijela, prvog dana u poslijepodnevnim satima, započet će svečanost obilježavanja 55 godina Srca tijekom koje će se održati i panel na temu „Vizije budućnosti: kako tehnologija mijenja način na koji učimo i istražujemo“ tijekom kojeg će predstavnici iz akademske zajednice i gospodarstva razgovarati o budućim potrebama korisnika, načinima na koje će koristiti napredne tehnologije u svakodnevnom radu te kako svi zajedno vide daljnji napredak znanosti i visokog obrazovanja.  

Drugi radni dan konferencije započet će pozvanim predavanjem „The business of educational and research technology: who owns it and why it matters“ tijekom kojeg će dr. sc. Janja Komljenovič, sa sveučilišta u Edinburghu govoriti o posljedicama ulaska tehnoloških i UI tvrtki te izdavača u visoko obrazovanje i istraživanje, kao i o njihovom nastojanju da monetiziraju goleme količine podataka koje stvaraju članovi akademske i znanstvene zajednice. 

Kako primjena disruptivnih tehnologija u obrazovanju potiče kreativno razmišljanje, inovativnost i suradničko učenje kod studenata, uz prezentaciju praktičnih primjera i pedagoških pristupa bit će tema tematskog bloka „Disruptivne tehnologije u obrazovanju: podrška studentima u kreativnosti“.

Tijekom tematskog bloka „Digitalni mozaik – izabrane teme“ bit će predstavljena izlaganja koja prikazuju spektar primjena digitalnih tehnologija u znanosti i visokom obrazovanju, od infrastrukturnih pitanja do konkretnih nastavnih i izdavačkih praksi.

Detaljan pregled svih evidencija u okviru Informacijskog sustava evidencija u visokom obrazovanju (ISeVO) te povezanost tog sustava s državnom digitalnom infrastrukturom i drugim informacijskim sustavima iz područja visokog obrazovanja i znanosti bit će dan tijekom tematskog bloka „ISeVO – evidencije u visokom obrazovanju“. 

Tematski blok „Reakreditacija i praćenje programskih ugovora u znanosti i visokom obrazovanju“ bavit će se digitalnom podrškom procesima osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju kroz predstavljanje ISPiK-a nacionalnog sustava za učinkovitije prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u postupcima reakreditacije i praćenja programskih ugovora te predstavljanje korisničke perspektive na provedbu reakreditacije uz isticanje izazova koordinacije, obrade podataka i razumijevanja zahtjeva izvještavanja i sve važniju ulogu digitalnih alata poput ISPiK-a. 

Europska digitalna lisnica (EUDI lisnica) donosi novi model u kojem građani više nisu samo korisnici digitalnih usluga, već aktivni upravitelji vlastitih podataka. Tijekom tematskog bloka „ Europska digitalna lisnica i provjerljive vjerodajnice – revolucija digitalnog identiteta pod kontrolom korisnika“ sudionici će dobiti cjelovit i praktičan pregled EUDI lisnice i ekosustava provjerljivih vjerodajnica. Objasnit će im se temeljni koncepti, tehnologije i scenariji uporabe koji će obilježiti budućnost digitalnog identiteta u Europskoj uniji.

„Sva lica otvorene znanosti“ naslov je dvodijelnog tematskog bloka koji je usmjeren na jačanje implementacije Europskog oblaka otvorene znanosti (EOSC) i općenito otvorene znanosti u Hrvatskoj. U prvom dijelu predstavnici Europske komisije, Udruženja EOSC-a, EOSC Upravljačkog odbora, Ministarstva, znanosti obrazovanja i mladih te Vijeća Inicijative HR-OOZ-a govorit će o temama bitnim za razvoj otvorene znanosti u EU i Hrvatskoj, o planovima Europske komisije za daljnji razvoj EOSC-a i uspostavu Udruženja EOSC. U drugom dijelu će se pružit uvid u složenost otvorene znanosti i njen potencijal za transformaciju istraživačke zajednice, ali i cijelog društva. Raspravljat će se o tome kako otvorena znanost mijenja način na koji se znanje stvara, dijeli i vrednuje, kako se otvoreni podaci mogu koristiti za rješavanje širih društvenih problema, ali i o svim preprekama koje prate njezinu primjenu.

Organizaciju ovogodišnje konferencije podržali su Axians Hrvatska d.o.o. i Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium d.o.o. kao dijamantni sponzor, AKD d.o.o. i VMware by Broadcom kao zlatni sponzori, STORM Grupa d.o.o. kao srebrni sponzor i MEP d.o.o. kao sponzor.

„Poster prezentacije bit će izložene u konferencijskom prostoru, a autori će imati priliku predstaviti se trominutnim prezentacijama postera u zasebnim blokovima tijekom redovnog programa konferencije. Značajan dio programa posvetili smo i usvajanju praktičnih znanja i unapređenju vještina tijekom deset radionica koje će voditi stručnjaci Srca. Pozivamo sve da nam se pridruže na konferenciji Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026 kako bismo zajedno nastavili digitalno transformirati sustav znanosti i visokog obrazovanja“, zaključio je dr. sc. Slaven Mihaljević, predsjednik Programskog odbora konferencije.

Sudjelovanje na konferenciji Srce DEI 2026 moguće je uz uplatu kotizacije ovisno o kategoriji kojoj sudionik pripada. Sve detaljne informacije o kotizacijama nalaze se na web stranicama konferencije.

Konferencija „Zajedno za bolji internet“: institucije i djeca zajedno o sigurnosti u digitalnom okruženju

Konferencijom „Zajedno za bolji internet“, u organizaciji Centra za sigurniji internet, HAKOM-a i CARNET-ovog CERT-a 10. Veljače je u Zagrebu obilježen Dan sigurnijeg interneta. U ime organizatora, prisutne su pozdravili Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT, Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.

- Dan sigurnijeg interneta podsjeća nas koliko je važno da internet bude mjesto na kojem se osjećamo sigurno, ugodno i slobodno, mjesto za učenje, druženje i istraživanje, a ne za strah ili nelagodu. To je posebno važno za djecu i mlade.Sigurnost djece na internetu nije odgovornost samo jedne institucije, to je zajednički zadatak nas svih: roditelja, učitelja, stručnjaka, institucija, ali i samih mladih korisnika. Upravo zato su ovakvi događaji važni, jer nas povezuju i potiču na suradnju - rekao je Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.

Foto: Božidar Žitnik

Uvodni panel moderirala je šesnaestogodišnja učenica Ena, a o svojim navikama na internetu kao i o tome što institucije koje predstavljaju mogu učiniti za zaštitu djece na internetu govorili su: državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak te državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Nevenka Lastrić Đurić.

Foto: Božidar Žitnik

Aktivnim uključivanjem djece u sadržaj konferencije naglašena je uloga djece i mladih kao ravnopravnih sudionika dijaloga o sigurnosti na internetu.

- Važno je da se djeca znaju zaštititi na internetu, donositi dobre odluke o tome komu mogu vjerovati. Tehnologija je prekrasna i jako brzo napreduje, ali prekrasna je kada služi čovjeku u dobre svrhe jer može služiti i u loše svrhe. Mi smo razvili jedan alat koji se zove „Kalkulator privatnosti“ koji pomaže razumjeti što radimo s našim podacima - istaknuo je Tonko Obuljen koji je imao posebnu poruku i za brojnu djecu koji su također bili sudionici ove konferencije.

Foto: Božidar Žitnik

- Nije cilj da se bojimo; cilj je da budemo oprezni i pažljivi. Pravila su lijepa, ali nijedno pravilo nije dovoljno samo po sebi nego nam treba suradnja prvenstveno s vašim roditeljima. Budite iskreni s roditeljima, povjerite im se. Niste tužibaba ako prijavite neku lošu stvar na internetu ili ako prijavite zlostavljanje nego ste heroj jer ste nekomu pomogli. Možda ste taj put pomogli sebi, možda nekom drugom, ali će drugi put netko pomoći vama - zaključio je Obuljen.

Foto: Božidar Žitnik

U nastavku programa održan je niz stručnih predavanja. Rezultate nacionalnog istraživanja deSHAME 3 predstavila je izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, a o Politikama osiguravanja zdravog internetskog okruženja u RH govorio je Željko Petković iz HZJZ-a ističući javnozdravstveni pristup digitalnoj dobrobiti djece. Kodeks za zaštitu i unapređenje dječjih prava u digitalnom okruženju pojasnila je Lidija Gamulin iz UNICEF-a Hrvatska predstavivši zajedničke standarde koje su potpisali telekom operatori. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj otvorio je pitanja odnosa, povjerenja i komunikacijskih navika u digitalnom dobu u predavanju pod nazivom Izazovi komunikacije u svijetu društvenih mreža i umjetne inteligencije, a o upotrebi generativne umjetne inteligencije među djecom i mladima govorila je Katarina Blažina Mukavec.

Foto: Božidar Žitnik

- 46,1% roditelja nikad ili gotovo nikad ne razgovara  s djecom o pogreškama koje rade na internetu, a 51,3% nikad ili gotovo nikad ne određuje pravila za korištenje interneta. Naš je zadatak prije svega osnaživati roditelje te i njih i djecu učiti o komunikacijskim vještinama i digitalnoj pismenosti - rekao je Kanižaj. 
Poseban dio programa bio je posvećen djeci kroz radionice, kao i zajedničku radionicu „Naučimo odrasle“, koja je dodatno naglasila važnost međugeneracijskog dijaloga i razumijevanja digitalnih izazova.

Foto: Božidar Žitnik

- Centar za sigurniji internet svakodnevno radi s djecom, roditeljima i stručnjacima koji se suočavaju s konkretnim posljedicama online nasilja i zlouporaba. Ovom konferencijom želimo poručiti da sigurnost djece na internetu nije odgovornost pojedinca, već zajednička obveza institucija, sustava i cijelog društva - rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

- Djeca imaju pravo na sigurno, poticajno i dostojanstveno digitalno okruženje. Naša je odgovornost da ih ne promatramo samo kao korisnike interneta koje treba štititi, nego i kao aktivne sudionike koje treba slušati, osnaživati i uključivati u donošenje odluka koje se tiču njihova online života - poručila je Tatjana Katkić Stanić, pravobraniteljica za djecu.

Briga za djecu na internetu trajna je i zajednička odgovornost. Samo kontinuiranom suradnjom institucija, stručnjaka, roditelja i same djece moguće je graditi digitalno okruženje u kojem su djeca sigurna, osnažena i zaštićena.