13. prosinca, 2021.| Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik 

Prilikom otvaranja konferencije predstavnici organizatora Ivan Marković (Unitfly) i Tomislav Tipurić (Nephos) istaknuli su da se na Advanced Technology konferenciji uvijek govorilo o tehnologijama budućnosti i otvaralo nove teme. Konferencija je svoj ugled u IT zajednici zaslužila fokusom na inženjerske teme i pristup bez marketinških i prodajnih predavanja u rasporedu.




Ove godine mnogo se razgovaralo i o trendovima u IT industriji, od kibernetičke sigurnosti do edge computinga.

Prvoga dana sudionici su mogli birati između 27 predavanja koja su se održavala paralelno u 4 dvorane. Dalibor Raičković (100 POSTO – Inovativna IT rješenja) na primjeru razvoja softvera za digitalizaciju poslovanja i upravljanje financijskim podacima istaknuo je najveće izazove, ali i kako su riješeni tijekom procesa razvoja.


Ivan Marković i Bruno Dobrota (Unitfly) predstavili su Process Mining, disciplinu koja donosi set tehnika za podršku unaprjeđenju poslovnih procesa temeljenih na činjenicama. Ana Roje Ivančić i Ognjen Bajić (Agilist IT) kroz niz demoa su prikazali mogućnosti nove generacije GitHub Issues rješenja. Bojan Hadžisejić (Nephos) tijekom svog predavanja dotaknuo se 5G tehnologije te objasnio ključne pojmove i njihov utjecaj na arhitekture budućih rješenja.

Drugog dana održano je 25 predavanja. Omar Kudović (Sys Company) objasnio je kako funkcionira CloudApp sigurnost, kako može pomoći u svakodnevnom radu te kako se postavlja u okruženje Microsoft 365. Dalibor Kofjač i Marijana Presečki (Ekobit) upoznali su publiku s pojmom proširene stvarnosti, gdje se koristi u poslovnom svijetu i kako su naočale proširene stvarnosti pronašle svoje mjesto u poslovnom okruženju.

Na okruglom stolu Iz trenda u svakodnevnicu – od clouda i AI-a do blockchaina Tomislav Tipurić (Nephos) kao moderator s Kristijanom Glibom (Beyondi), Ivanom Markovićem (Unitfly) i Igorom Pavlekovićem (Microsoft) razgovarao je o tehnologijama koje i dalje često nazivamo „trendovima budućnosti“, iako se itekako intenzivno koriste. Zaključili su da cloud postaje standard i da se proces prihvaćanja clouda jako ubrzao u posljednjih godinu i pol, te da zapravo ne postoji problem sigurnosti s cloudom, već s povjerenjem.


Tek nas očekuje šire prihvaćanje zero trusta, koji predstavlja novi način razmišljanja i postavljanja sustava te mijenja paradigmu sigurnosti. Što se robotike tiče, prvi puta imamo tehnologije pomoću kojih možemo analizirati procese – a nakon što se izmjeri proces, moguće je napraviti jako puno pozadinskih automatizacija.


U konačnici su zaključili da je nepobitno da tehnologije imaju ogroman utjecaj na čovječanstvo, a da je na inženjerima odgovornost kakvu nisu imali do sada – da ljudima omoguće kvalitetniji život uz pomoć tehnologije.


Advanced Techology Dayse zajednički su organizirali marketinška agencija MPG te tvrtke Nephos i Unitfly. Na zatvaranju konferencije najavili su Advanced Technology Days 17 u tradicionalnom terminu krajem 2022.

13. prosinca, 2021.| Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik 

Privlačenje kupaca u zasićenom i kompetitivnom okruženju 

Čak i prije krize uzrokovane pandemijom, McKinsey je predvidio da će personalizacija u online trgovini biti veliki okidač za uspjeh maloprodaje u nadolazećim godinama. GLAMI očekuje da će u 2021. godini online segment narasti za 20% (prema istraživanju na tržištima Srednje i Istočne Europe). Smanjivanje offline tržišta u 2020. osjećat će se sve do 2023. godine kada se očekuje da će offline maloprodaja u modnoj industriji na području Srednje i Istočne Europe doseći razinu na kojoj je bila prije pandemije. Tvrtke koje ne obraćaju pozornost na personalizaciju mogle bi izgubiti značajan dio prihoda ili čak bankrotirati. Privlačenje kupaca u zasićenom i kompetitivnom okruženju te istovremeno zadržavanje njegove pažnje je težak zadatak. To zahtijeva sadržaj koji je najrelevantniji i koji pojednostavljuje iskustvo kupovine. GLAMI stručnjaci savjetuju svoje partnere da upoznaju svoje kupce najbolje što mogu kako bi mogli personalizirati sadržaj i povećati svoj profit. 

Razvijanje web stranice koju podržava umjetna inteligencija može zahtijevati značajne resurse od poslovanja, te je upravo to razlog zbog kojeg se mnoge e-trgovine odlučuju pridružiti GLAMI platformi, modnoj tražilici koja upravlja naprednim sustavom personalizacije svih proizvoda koje nudi. Glavna prednost personalizacije je u tome što se kupac može jednostavno orijentirati u iznimno velikom katalogu proizvoda.

„Danas čak i e-trgovine srednje veličine imaju tisuće proizvoda u ponudi i moraju pružiti personalizirani sadržaj. To poboljšava sve važne mjerne podatke u e-trgovini, poput pregleda proizvoda, prodaje i povratka ulaganja“, objašnjava Radek Bartyzal, Inženjer strojnog učenja GLAMI timu za umjetnu inteligenciju.

Personalizacija u GLAMI-u 

U GLAMI-u,  personalizacija je izvršena prema sustavu preporuka na dva načina. Prvo, korisnik odabire proizvode i sustav daje preporuku sličnih proizvoda fokusirajući se na korisnikovu povijest kupovine. Drugi način donosi još više personalizacije. Sustav sortira proizvode u određene kategorije, poput haljina, te pažljivo prati na što je korisnik prethodno obraćao pozornost tijekom kupovine. Nakon toga, sustav će preporučiti slične proizvode korisniku. „Personalizacija je danas nužnost. Od uvođenja ovog sustava neprestanog ga unaprjeđujemo kako bi osigurali da se korisnicima prikazuju najrelevantniji proizvodi. Brzina je također iznimno važan dio ovog proces. Sustav mora biti u mogućnosti među milijunima proizvoda pronaći one koji najviše odgovaraju korisniku i to učiniti u djeliću sekunde“, objašnjava Radek Bartyzal. 

Implementacija personalizirane liste proizvoda rezultirala je poboljšanjem većine mjernih podataka. „Nekada je teško procijeniti koliko vremena i ljudskih resursa se može uštediti u tvrtki ulaganjem u AI tehnologiju, no korisničko zadovoljstvo se može jednostavno mjeriti pomoću mjernih podataka kao što su stope konverzije. U GLAMI-u uvijek mjerimo poslovnu vrijednost svake nove korisničke funkcije. Nakon implementacije personaliziranog pretraživanja na GLAMI platformi, indikatori poput stopa konverzije i bruto tržišne vrijednosti (GMV) porasli su za više od 10%“, nadodao je Radek Bartyzla. 

Pronalazak prostora u modnoj e-trgovini je često težak proces, osobito za e-trgovine manje i srednje veličine. No, na GLAMI platformi e-trgovine mogu se naći na vidiku mnogih novih potrošača. „Sustav personalizacije može biti relativno skupo ulaganje, ali kao alternativu brendovi mogu imati proizvode na GLAMI platformi koja omogućuje da oni budu predloženi relevantnim korisnicima. To daje odličnu vrijednost manjim brendovima, a kroz kreiranje personalizirane ponude GLAMI značajno pojednostavljuje mapiranje i kupovinu modnih artikala te web trgovinu čini vidljivijom širokom krugu korisnika“, zaključio je Radek Bartzal. 

Personalizacija na About you, Urbanstore & Bibloo i Footshop-u

Vodeći igrači u e-trgovini kao što su About you i Urbanstore već dugo koriste sustave personalizacije. Na primjer, svaka stranica je prilagođena lokalnim potrebama tržišta na kojem posluje, kategorije proizvoda su izabrane na temelju specifičnih podataka prodaje i marketinga, a većina promocija i kampanja planirano je na temelju povijesti zemlje u kojoj se nalazite. Na navedenim stranicama liste proizvoda su sortirane i prikazane potpuno automatski na temelju posljednjih sesija. Istovremeno, korištenje personaliziranih sustava preporuka više nije privilegija samo za najveće. Tehnologija koja se temelji na umjetnoj inteligenciji dostupna je svima i sve više manjih web trgovina otkriva moć ovih inovativnih rješenja. 

Urbanstore & Biblo kontinuiran rade na unaprjeđenju korisničkog iskustva. „Metode personalizacije uključuju prilagođavanje sadržaja web stranice svake zemlje, a vidljive oznake i kategorije na stranici odabrane su u suradnji s prodajom i marketingom. Vizuali i komunikacijske kampanje razlikuju se ovisno o podacima i povijesti poslovanja svake zemlje. Radimo i s listama proizvoda koji se pojavljuju i sortiraju na temelju posljednjih sesija na stranici. Prema trenutnim potrebama kupaca za specifične proizvode koristimo opciju „dodatna preporuka. Ovaj cijeli proces personalizacije odrađuje se automatski“, objašnjava Dominik Rzounek, Head of Performance za Bibloo & Urbanstore. 

Brend Footshop također ulaže u personalizaciju zato što im se to pokazalo kao uspješno rješenje. „Primarno koristimo Exponeu kako bi personalizirali sadržaj u formi informativnih poruka i banera na glavnoj stranici te individualnih kategorija. U Footshop klubu kupci imaju i personalizirane cijene na stranicama proizvoda“, objašnjava Peter Babjak, Performance Marketing Manager za Footshop. 

Zadržavanje kupaca i održavanje kompetitivnosti na tržištu bit će sve veći izazov za modne, ali i tvrtke iz mnogih drugih industrija. No, iskustva vodećih tvrtki na području e-trgovine u modnoj industriji potvrđuju da aktivno i efikasno korištenje personalizacije omogućuje rast i ubrzanje poslovanja. Cilj je unaprijediti iskustvo i osnažiti zadovoljstvo korisnika te razviti lojalnost prema brendu kroz budućnost.

12. prosinca, 2021.| Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik 

Na samom početku ravnatelj Srca Ivan Marić, kao domaćin, pozdravio je sudionike te u svom govoru istaknuo: „U Srcu s ponosom ističemo da već 50 godina nastavnicima, studentima, istraživačima, upravama visokih učilišta, ministarstvu, agencijama i drugima uspješno pružamo kvalitetnu podršku u učinkovitoj uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija pri tome osiguravajući čitav set odgovarajućih, dostupnih, pouzdanih i sigurnih infrastruktura te digitalnih usluga koje odgovaraju potrebama korisnika. Jedan od temelja na kojima Srce počiva jesu i centri kompetencija i centri izvrsnosti iz različitih područja e-infrastrukture, a Centar za e-učenje Srca je definitivno jedna od perjanica Srca. Svojim radom u proteklih 14 godina zaslužio je epitet najvećeg i nacionalnog centra za e-učenje u Hrvatskoj.“

U nastavku je slijedila prezentacija obrazovnih aktivnosti Srca u kojoj je naglašena podrška koju svojim korisnicima pruža Centar za e-učenje i tečajevi koje Srce omogućava nastavnicima i studentima.

„Studenti i nastava u pandemiji“ naziv je panela na kojem se sa studentima, nastavnicima i čelnicima ustanova raspravljalo o tome kako su se studenti snašli u nastavi tijekom pandemije, o njihovim iskustvima te prednostima i nedostacima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju. Razgovaralo se koliko su digitalne tehnologije utjecale na njihov način učenja i sudjelovanja u nastavi te nedostaje li im učionička nastava i odlazak na fakultet. Na početku panela, kao uvod u raspravu, predstavljeni su rezultati istraživanja koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje o učincima pandemije bolesti COVID-19 na iskustvo studiranja.


Panelisti su bili sa Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Marina Ajduković s Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike, prof. dr. sc. Tomislav Rolich, prodekan za nastavu Tekstilno-tehnološkog fakulteta, dr. sc. Daniel Domović, poslijedoktorand Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Luka Cavaliere Lokas, predsjednik Studentskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Anton Novaković, student 4. godine Stomatološkog fakulteta i Korina Srpak, studentica 2. godine Medicinskog fakulteta.

Tijekom rasprave na panelu istaknuto je da rezultati istraživanja dobro oslikavaju situaciju u nastavi i potvrđuju da je pandemija uzrokovala visoku razinu stresa i brojne prilagodbe što ukazuje i podatak od 52 % studenata koji svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim ili puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije. Posebice im nedostaje socijalni kontakt s drugim studentima, ali i mogućnost veće interakcije s nastavnicima. Unatoč tome, mogućnost prilagodbe i integriranja kod mladih je bolja. Međutim 64 % studenata ne zna postoji li dostupna usluga psihološke pomoći na njihovom visokom učilištu, dok je 16 % studenata reklo da ne postoji. To su podaci koje svakako treba mijenjati. Potrebno je pojačati dostupnost i vidljivost psiholoških savjetovališta kao i donijeti nacionalnu strategiju za zaštitu mentalnog zdravlja. Također tijekom panela je istaknuto da je nastavnicima nužno osigurati kontinuiranu podršku i edukaciju ne samo u radu s digitalnim tehnologijama nego i u njihovoj implementaciji u nastavu na pravilan i kvalitetan način. Pri tome svakako treba uzeti u obzir heterogenost studija i studenata te treba dobro procijeniti koji je odgovarajući model nastave i na koji način ga provesti za svako područje, za svaki studijski program, za svaku razinu studija. Povratak na „staro“ odnosno čistu učioničku nastavu nemoguć je jer je potrebno ići u skladu s vremenom u kojem živimo i iskoristiti naučeno u krizi, kao i prilagoditi nastavu potrebama današnjeg društva i digitalnog doba. S time su se složili i studenti koji smatraju da su digitalne tehnologije sastavni dio obrazovnog procesa, kao hibridni oblik nastave u kojem je dio nastave online, a dio u učionici.

Nakon toga je slijedilo predstavljanje četiri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pravnog fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Geodetskog fakulteta koji su se predstaviti odabranim e-kolegijem kao primjerom dobre prakse i svojim načinom implementacije e-učenja. Prodekani za nastavu ovih fakulteta predstavili su kako su njihove ustanove odgovorile na izazov prelaska na online nastavu zbog pandemije COVID-19.

Ovom prilikom i Centar za e-učenje Srca obilježio je svoju četrnaestu obljetnicu djelovanja u pružanju kontinuirane podrške visokoškolskim ustanovama, nastavnicima i studentima u području e-učenja.

Centar za e-učenje Srca aktivno i predano radi na osiguravanju kvalitete i dostupnosti tehnologija e-učenja za sustav visokog obrazovanja te posebnu pažnju posvećuje podršci korisnicima, posebice nastavnicima, kojima je kvalitetna podrška Centra svakodnevno osigurana i dostupna kao i stručno usavršavanje u radu s tehnologijama i njihovoj implementaciji u obrazovni proces. Danas Centar za e-učenje djeluje kao nacionalni centar za ustanove u sustavu visokog obrazovanja. Na sustavu Merlin samo za ovu akademsku godinu otvoreno je više od 27.000 e-kolegija, a sustav koristi preko 9.500 nastavnika i više od 83.000 studenta s 94 ustanove iz sustava visokog obrazovanja.