Započela gradnja najmodernije telekomunikacijske infrastrukture
na području Ivanić-Grada, Solina, Kaštela i susjednih općina

Do listopada 2023. godine A1 Hrvatska će investirati oko 206,5 milijuna kuna kako bi u gradovima Ivanić-Grad, Dugo Selo, Solin, Kaštela, Trogir,
te u lokalnim,  ruralnim područjima omogućili brzine interneta do 1 Gbit/s. 

A1 Hrvatska započela je s izgradnjom širokopojasne pristupne fiksne i mobilne mreže sljedeće generacije (NGA mreža) koje će omogućiti brzine interneta do 1 Gbit/s  u područjima bez širokopojasne infrastrukture kao i u područjima bez dostatnog komercijalnog interesa.

Ukupna vrijednost investicije na području Ivanić Grada, Dugog Sela te općina Brckovljani, Kloštar Ivanić i Križ iznosi 77,3 milijuna kuna. Završetak radova bit će do kraja listopada iduće godine čime će 17.979 korisnika ovog područja imati dostupne najnaprednije digitalne tehnologije. Osim toga, A1 Hrvatska uložit će vlastita sredstva u one dijelove gradova Ivanić Grada i Dugo Selo koja su prikazana kao tzv. siva područja i nisu ušla u sufinanciranje iz EU fondova čime će u naredne dvije godine ovi gradovi u potpunosti biti pokriveni s mrežama nove generacije. 
 

Izgradnja infrastrukture započela je i na području grada Kaštela te u više međusobno povezanih jedinica lokalne samouprave Splitsko-dalmatinske županije, uključujući Trogir, dio Splita, općine Lećevica, Marina, Okrug, Prgomet, Primorski Dolac te Seget. Ukupno ulaganje iznosi 113,5 milijuna kuna, a pokriva 23.837 korisnika.

Investicija u gradu Solinu iznosi 15,7 milijuna kuna, pokriva 2.904 korinsika, a završetak se očekuje do kraja ove godine.

 
Ulaganjem u najmoderniju mrežnu infrastrukturu stvaraju se preduvjeti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, OPG-ova, ali i velikih industrija koje se danas, bez stabilnog optičkog interneta ne mogu digitalizirati pa tako ni razvijati. Za vrijeme COVID krize uvidjeli smo značaj koji imaju pouzdane i robusne mreže u smanjenju digitalnog jaza i održavanju rastuće potražnje za podacima. Do kraja ove godine očekujemo da će  Solin biti u potpunosti pokriven te će to ujedno biti prvi hrvatski grad čija je mreža infrastruktura izgrađena uz pomoć EU fondova. Želio bih zahvaliti i svim našim partnerima, gradovima Ivanić-Grad, Kaštela i Solin kao i ostalim predstavnicima gradova i općina koji su nam dali podršku u izgradnji najmodernije telekomunikacijske infrastrukture i digitalizaciji društva. - izjavio je Vladimir Skender, direktor za razvoj i upravljanje optičkom i 5G mrežom.


Projekt Razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu u gradovima Ivanić-Grad, Kaštela i Solin te lokanih općina sufinanciran je 45 posto iz Europskog fonda za regionalni razvoj temeljem Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., u sklopu Poziva 'Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima'. 

Projekt slijedi ciljeve Digitalne agende odnosno stvaranje sigurnog i otvorenog digitalnog okruženja uz bolji pristup digitalnim uslugama i povećanje konkurentnosti lokalnih poduzeća na europskom tržištu. Konkretno, realizacijom ovog projekta unaprijedit će se korisničko iskustvo te omogućiti nesmetano korištenje naprednih i inovativnih digitalnih proizvoda nužnih za razvoj modernog društva, školovanja i rada. Osim povećanja konkurentnosti lokalnog gospodarstva, kvaliteta digitalnih usluga, uz smještajnu i gastronomsku, ima velik utjecaj i na turističku ponudu lokalnog područja.
 

Osim ove investicije A1 Hrvatska nastavlja s izgradnjom 5G mobilne mreže, a u fiksnom segmentu premašili su 600 tisuća kućanstava s najvećom optičkom mrežom u Hrvatskoj.  U iduće dvije godine cilj je obuhvatiti više od 60 posto kućanstava u cijeloj Hrvatskoj. To konkretno znači da će gotovo 2 od 3 kućanstva imati pristup A1 gigabitnoj optičkoj mreži kao temelju digitalnog društva i gospodarstva te napretku Hrvatske prema Indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI).

Grijanje klima-uređajima? Evo na što morate paziti

Iz LG-a savjetuju na što građani moraju obratiti pažnju ako se tijekom jeseni i zime planiraju grijati klima-uređajima 

U jeku poskupljenja energenata i aktualnih globalnih zbivanja, sve se više razmišlja o alternativnim opcijama grijanja prostora koje će biti što učinkovitije i isplativije. Tehnologija je danas znatno napredovala i nova se rješenja u klimatizaciji razvijaju iz sezone u sezonu, stoga se klima-uređajem može kvalitetno grijati i na vrlo niskim vanjskim temperaturama, čak i do -25°C. Slijedom toga odabir kvalitetnog klima-uređaja koji će služiti ne samo za hlađenje ljeti, nego i grijanje u hladnijim danima, može biti pametna investicija.

„Pritom, naravno, valja voditi računa o odabiru adekvatnog klima-uređaja kako bi mogao uspješno držati kapacitet i pri nižim temperaturama da bi se u prostoru postigla toplina koja nam je dovoljno ugodna, a istovremeno izbjegli visoki troškovi“, pojašnjava Vedran Piljić, stručni savjetnik za proizvode i rješenja za klimatizaciju u LG-u Hrvatska.
 

Realna očekivanja

Piljić naglašava kako je kod grijanja klima-uređajem važno imati i realna očekivanja te biti spreman na ulaganje u kvalitetan uređaj koji će svojim performansama udovoljiti zahtjevima, osobito ako je riječ o korištenju klima-uređaja u krajevima gdje se zimi temperatura spušta i ispod nule. „Svakako je važno uzeti u obzir da jedan klima-uređaj ne može zagrijati cijeli stan ili kuću. Tomu treba dodati i činjenicu da neadekvatni uređaji, odnosno oni kojima pri niskim vanjskim temperaturama drastično pada koeficijent učinkovitosti (COP – omjer proizvedene toplinske energije i utrošene električne energije), neće moći ugrijati prostoriju ili će uspjeti zagrijati samo jedan dio prostorije“, objašnjava Piljić.

Na što obratiti pažnju kod grijanja klima-uređajem? 

Piljić ističe da postoji nekoliko parametara koje je potrebno uzeti u obzir za grijanje prostora. „Kad birate klima-uređaj s namjerom da vam služi za grijanje, važno je razmišljati o kvadraturi prostora, visini stropa, izolaciji, orijentaciji objekta, položaju unutarnje i vanjske jedinice, tipu unutarnje jedinice i drugim čimbenicima.“ Uz to, bitno je istaknuti da kompresor, kao srce svakog klima-uređaja, mora biti inverterski kako bi se ostvarila ušteda energije jer njegov princip rada osigurava da klima-uređaj ne radi cijelo vrijeme punom snagom, već samo do postizanja željene temperature. Upravo zbog toga izvedba i kvaliteta klima-uređaja može utjecati na potrošnju u grijanju, posebice kod nižih vanjskih temperatura. 

„Jednostavnije rečeno, klima-uređaj maksimalne snage 3,5 kW, koji uobičajeno troši oko 1,2 kW električne energije u punoj snazi da bi zagrijao prostoriju, smanjuje svoju potrošnju električne energije na samo 350 W potrebnih za održavanje željene temperature“, objašnjava Piljić te kao primjer navodi LG-eve klima-uređaje s tehnologijom DUAL Inverter Compressor. Riječ je o klima-uređajima s inverterskim kompresorom i bolje energetske klase koji zahvaljujući svojim karakteristikama troše manje električne energije, a dobro griju u svim situacijama i na svim vanjskim temperaturama.

Zrak nije tako suh 

Značajna je prednost grijanja klima-uređajem to što udišemo zrak koji nije toliko suh kao kada koristimo centralno grijanje. „Uz to, isplativo je koristiti klima-uređaje za grijanje ako planirate zagrijati samo jednu prostoriju jer onda ne morate uključivati čitav centralni sustav čime se stvaraju gubici energije“, podsjeća Piljić.

Važno je razmišljati i o kapacitetu klima-uređaja koji pada s nižim temperaturama zbog čega je važno da imaju dovoljnu snagu i raspon grijanja. Također bi vanjsku jedinicu trebalo smjestiti na zaštićenije i toplije mjesto jer će tako biti manji pad kapaciteta na nižim temperaturama čime će sam uređaj bolje grijati, a time i trošiti manje energije za zagrijavanje i održavanje topline.

LG postavlja trendove sa 6G THZ dalekosežnim pojasom nove generacije

Kompanija sada može bežično slati i primati 6G THz podatke na udaljenosti od 320 metara 

LG Electronics (LG) ponovno je potvrdio svoje globalno vodstvo u tehnologiji mobilnih mreža, uspješno testirajući bežični prijenos i prijam podataka od 6G THz – u frekvencijskom rasponu od 155 do 175 GHz – na udaljenosti od 320 metara na otvorenom.

To dostignuće ostvareno 7. rujna na Institutu Fraunhofer Heinrich Hertz (HHI – Fraunhofer Heinrich Hertz Institute) u Berlinu značajan je korak ka komercijalizaciji 6G THz u otvorenim i zatvorenim urbanim područjima budući da je referentna pokrivenost baznih stanica za urbane makroćelije oko 250 metara na otvorenom. To je veliki skok i u odnosu na kolovoz 2021. kada je LG dokazao da može prenositi 6G THz podatke na udaljenosti od 100 metara na otvorenom.

6G, koji koristi ultraširokopojasne frekvencije, ima relativno mali domet te je moguć gubitak snage od prijenosa do prijama. Kako bi riješili te probleme, LG, Institut Fraunhofer Heinrich Hertz i Institut za primijenjenu fiziku čvrstog stanja Fraunhofer (IAF – Fraunhofer Institute for Applied Solid State Physics) zajednički su razvili pojačalo koje može povećati snagu prijenosa i pojačalo prijamnika s niskim šumom koje poboljšava kvalitetu dolaznog signala. 

Višekanalno pojačalo koje je korišteno u demonstraciji ima izlaz veći od 20dBm što predstavlja povećanje od preko 5dBm u odnosu na rješenja koja su LG, HHI i IAF postavili u prethodnom ispitivanju. Korišteno je i pojačalo prijemnika koje minimizira stvaranje šuma kod prijamnog signala. Te nove tehnologije integrirane su u LG-ev najnoviji modularni dizajn spreman za buduću proizvodnju integriranih krugova kako bi se olakšao put prema komercijalizaciji.

„S ovim najnovijim uspjehom korak smo bliže ostvarenju 6G brzina od 1 terabita u sekundi u otvorenim i zatvorenim urbanim područjima,“ rekao je dr. Kim Byoung-hoon, tehnički direktor i izvršni potpredsjednik LG Electronicsa. „LG će nastaviti surađivati ​​s istraživačkim institutima i inovatorima kako bi dodatno učvrstio vodstvo u 6G tehnologiji. Očekujemo da će 6G biti glavni pokretač budućeg poslovanja i novih korisničkih iskustava, stoga ne postoji mjesto na kojem bismo radije bili nego ovdje, na čelu njegova razvoja.“

LG planira objaviti potpune rezultate svog najnovijeg testa 6G komunikacija i pregled dosadašnjeg razvoja tehnologije na nadolazećem 6G Grand Summitu koji će se održati 23. rujna u LG Science Parku u Seulu. Tvrtka je domaćin događaja u suradnji s Korejskim naprednim institutom za znanost i tehnologiju (KAIST – Korea Advanced Institute of Science and Technology) i Korejskim istraživačkim institutom za standarde i znanost (KRISS – Korea Research Institute of Standards and Science).

Očekuje se da će rasprave o standardizaciji 6G mreže započeti oko 2025. godine, a komercijalizacija tehnologije predviđena je za 2029. U usporedbi s 5G bežičnim mrežama, 6G će pružiti daleko bolje brzine prijenosa podataka s nižom latencijom i većom pouzdanošću.

Globalne tvrtke utrkuju se za ulazak u 6G prostor s obzirom na ključnu ulogu koju će imati u omogućavanju svih vrsta inovacija, od ultrarealističnih mobilnih holograma do sljedeće faze interneta stvari  i ambijentalnog računalstva, koje će osigurati fleksibilnije i osobnije iskustvo kroz organsko povezivanje ljudi, predmeta i prostora.

Kako bi osigurao svoje kontinuirano vodstvo u 6G, LG aktivno surađuje s renomiranim istraživačkim institutima, sveučilištima i tvrtkama iz cijelog svijeta. Kompaniji je također cilj uspostaviti suradnje u području istraživanja i razvoja  osnovnih 6G tehnologija s organizacijama, uključujući HHI, IAF, KAIST, KRISS i Keysight Technologies, Inc., kako bi se ubrzao dolazak sljedeće generacije bežičnih mrežnih komunikacija.

Također, Savez sljedeće generacije (Next G Alliance), inicijativa Saveza za rješenja u telekomunikacijskoj industriji (ATIS – Alliance for Telecommunications Industry Solutions) odabrao je još u lipnju 2021. upravo LG za predvodnika radne skupine za aplikacije koja će raspravljati o 6G tehnologijama i voditi budući smjer 6G telekomunikacijskih usluga.