15. prosinca, 2020. | Zagreb

Program 12. Sveučilišnoga dana e-učenja započeo je pozdravnim govorima ravnatelja Srca dr. sc. Zorana Bekića i prorektorice za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjane Hruškar.

Podsjetivši sudionike virtualnoga skupa da Srce uskoro ulazi u godinu u kojoj će obilježiti 50. obljetnicu godina svojega djelovanja, ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić istaknuo je da mu je „drago da sve te godine nisu utrošene na dileme vezane uz digitalne tehnologije, pa tako i na e-učenje, kojih zapravo nema, nego na to da se omogući primjerena i kvalitetna uporaba tih tehnologija u obrazovanju i istraživanjima i to na način koji nastavnicima i istraživačima omogućava da unaprijede kvalitetu obrazovanja i istraživačkih rezultata. Pri tome je Centar za e-učenje Srca sigurno dobar primjer da samo ako je uvođenje digitalnih tehnologija popraćeno kvalitetnom i dostupnom podrškom, te tehnologije imaju smisla i daju željene rezultate“.

Prof. dr.sc. Mirjana Hruškar istaknula je da Centar za e-učenje Srca već 13 godina podupire, motivira i potiče aktivnosti na unaprjeđenju kvalitete nastave na Sveučilištu u Zagrebu: „Svih tih godina, a sve do proljeća 2020., mogli smo o e-učenju razmišljati kao o dodanoj vrijednosti, inovaciji, ili čak i svojevrsnom opterećenju i smetnji za sveučilišnoga nastavnika i tradicionalno odvijanje nastave u fakultetskim učionicama. Od ožujka i trenutka prelaska na tzv. 'hitnu nastavu na daljinu' više nemamo pravo tako misliti.“ Govoreći o tome kako o e-učenju i online nastavi ne smijemo suditi samo na temelju ovoga kriznoga iskustva uzrokovanoga pandemijom bolesti COVID-19, prorektorica je  istaknula nužnost daljnjega kontinuiranoga rada na promišljenom pristupu unaprjeđenja kvalitete nastave kojoj je u fokusu student: „Samo takvim ćemo pristupom postići da suvremene metode poučavanja, pa tako i e-učenje, sustavno budu integrirane u postojeće nastavne procese na Sveučilištu.“

Program 12. Sveučilišnoga dana e-učenja nastavljen je izlaganjem From reactive to proactive: The DCU story of pivoting online, koje su održale doc. dr. sc. Orna Farel i Clare Gromley s irskoga sveučilišta Dublin City University, tijekom kojega su predstavile svoja iskustva s prelaskom na online nastavu. Iako se na njihovu sveučilištu koriste digitalne tehnologije u nastavi, potpuni prelazak na nastavu na daljinu bio je izazov i za njih. Pri tome su najveću pozornost posvetili potpori nastavnicima u pripremi za nastavu online, posebice u području digitalne pedagogije, organizacijom usavršavanja putem intenzivnih tečajeva, webinara i online radionica, potporom u radu osnivanjem jedinice za digitalno učenje te unaprjeđenjem postojeće infrastrukture i osiguranjem dodatnih alata i tehnologija za poučavanje i učenje. Također, pripremili su i online tečaj za studente kako bi se i oni što lakše nosili s izazovima učenja u online okružju.

Na skupu su kao primjeri dobre prakse primjene digitalnih tehnologija i e-učenja bili predstavljeni odabrani e-kolegiji četiriju fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Ekonomskoga, Kineziološkoga, Prirodoslovno-matematičkoga i Stomatološkoga fakulteta. Njihovi su predstavnici pokazali da se digitalne tehnologije mogu koristiti i u kolegijima koji imaju visoki udjel praktične nastave, ali i kako pomoću tih tehnologija nastavu organizirati drukčije i kvalitetnije, povećati suradničko i kreativno učenje te omogućiti fleksibilnije učenje usmjereno na studenta. Prodekani za nastavu tih fakulteta iznijeli su svoja iskustva kako su nastavu prilagodili za potpuno izvođenje online s obzirom na situaciju uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Fakulteti su potrebnu infrastrukturu većinom osigurali koristeći se sustavom za e-učenje Srca, a dodatno su nabavljali sustave za videokonferencije za potrebe online predavanja, snimanje uvodnih predavanja i videozapisa. Kao najveće probleme istaknuli su nemogućnost održavanja praktične nastave (što zbog pandemije, što zbog posljedica potresa), potrebu za kontinuiranim izvorima financiranja za informacijsko-komunikacijsku opremu te nedostatak digitalnih vještina nastavnika.

Ovogodišnji Sveučilišni dan e-učenja završio je kraćim izlaganjem dr. sc. Sandre Kučine Softić, pomoćnice ravnatelja Srca za obrazovanje i podršku korisnicima, koja je istaknula da su „e-učenje i digitalne tehnologije važan čimbenik obrazovnog procesa te je malo vjerojatno da je moguć povratak na način održavanja nastave prije pandemije. Sada je potrebno sagledati stečena saznanja i iskustva i krenuti u reviziju strategija i nastavnih programa te fokus staviti na kvalitetu nastavnog procesa. Pri tome je potrebno osigurati stručno usavršavanje nastavnika kako bi stekli digitalne kompetencije i mogli kompetentno i učinkovito primijeniti digitalne tehnologije u nastavi i podršci u radu. Kvalitetna i sustavna podrška koju Centar pruža pokazala se ključnom kada je preko noći trebalo prijeći na nastavu na daljinu. Centar je nastavnicima osigurao niz online tečajeva, smjernica i uputa za organizaciju nastave na daljinu te odgovorio na tisuće upita i organizirao konzultacije za nastavnike putem telefona i online, a za usporedbu, samo u zadnja tri mjeseca odgovorio je na više od 6.500 upita korisnika“.

Dvanaesti Sveučilišni dan e-učenja bio je ujedno prigoda u kojoj je Centar za e-učenje Srca obilježio svoju trinaestu obljetnicu djelovanja u pružanju kontinuirane potpore visokoškolskim ustanovama, nastavnicima i studentima u području e-učenja.

Centar za e-učenje Srca već 13 godina aktivno i predano radi na osiguravanju kvalitete i dostupnosti tehnologija e-učenja te pružanja podrške korisnicima, poglavito nastavnicima. Danas Centar za e-učenje Srca djeluje kao nacionalni centar za ustanove u sustavu visokoga obrazovanja. U sustavu za e-učenje Merlin, kojim se koristi više od 9.340 nastavnika i 84.643 studenta s 90 ustanova iz sustava visokoga obrazovanja, samo je za ovu akademsku godinu otvoreno više od 23.290 e-kolegija.

Više informacija o 12. Sveučilišnom danu e-učenja, kao i snimku događaja i prezentacije, dostupni su na mrežnoj stranici Srca, na poveznici: www.srce.unizg.hr/ceu/dan-e-ucenja-2020.

Zagreb, 17. studenog 2017.               

Danas se obilježava 25. godišnjica Interneta u Hrvatskoj

Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u petak, 17. studenoga 2017. godine obilježavaju 25 godina interneta u Republici Hrvatskoj. Svečanost se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupljenima će se obratiti predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr.sc. Andrej Plenković, ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak, državni tajnik Bernard Gršić, ravnatelj CARNeta Goran Kezunović i ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić.

Povodom obilježavanja 25 godina interneta u Hrvatskoj Odlukom predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović, Sveučilišnom računskom centru (Srce) Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži – CARNet dodijeljene su i Povelje Republike Hrvatske što svjedoči o iznimnoj važnosti ovoga događaja. Srcu je uručena Povelja za osobite zasluge u uvođenju i popularizaciji interneta i internetskih tehnologija u Hrvatskoj, dok je CARNet primio Povelju za osobite zasluge u dugogodišnjem razvoju obrazovanja pojedinaca i hrvatskog društva u cjelini pomoću novih informacijskih tehnologija i razvoja digitalno zrelog društva, s posebnim naglaskom na obrazovnu i akademsku populaciju.

Prije točno dvadeset i pet godina, 17. studenoga 1992. godine u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet čime je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj. Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže - Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet.

Projekt je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveučilišta u Zagrebu. Na jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu kojeg je vodio doc. dr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišnog računskog centra - Srca, Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj Odbora je bio organiziranje mreže koja će omogućiti komunikaciju svakom znanstvenom radniku ili studentu sa svim znanstvenim radnicima u Republici Hrvatskoj i cijelom svijetu.

Ideja o stvaranju zajedničke nacionalne računalno-komunikacijske infrastrukture i uvođenja interneta u Republici Hrvatskoj počela se realizirati 1991. godine u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu, kojem je odbor povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, a mreža je dobila i svoje ime: CARNet - Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).

U prvim godinama, uz izgradnju računalno-komunikacijske mreže koja je povezala skoro sve akademske ustanove u Republici Hrvatskoj, ostvarena su i dva važna iskoraka: uz već navedenu uspostavu prve internetske veze Hrvatske prema svijetu, 17. studenoga 1992. godine, nekoliko mjeseci kasnije, 27. ožujka 1993. godine započela je registracija i rad nacionalne vršne internetske domene .hr. U to ratno vrijeme, CARNet mrežom su aktivno prenošene informacije o ratnim zbivanjima u RH te se na taj način probijala medijska blokada u kojoj se našla naša mlada država.

Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.

„Paralelno s počecima tehničke izgradnje mreže, započeo je i rad na izgradnji prvih internetskih servisa za cjelokupnu akademsku zajednicu. Paralelno s izgradnjom pojedinih veza (spajanjem institucija) provodila se i edukacija korisnika (u većini slučajeva pojedinaca/predstavnika sa spojenih institucija). Srce je organiziralo višednevne 'Internet tečajeve' koji su pokrivali osnove IP mreža i servisa te administriranje Ultrix operacijskog sustava. U hodu se uspostavljala i prva služba pomoći (helpdesk) u Srcu. Mnogobrojni entuzijasti s akademskih ustanova počeli su intenzivno koristiti Internet, ali i koristiti i uspostavljati servise koji su se na Internetu počeli pojavljivati (npr. gopher, web i sl.), naglasio je ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić.

Na današnji dan prije točno 25 godina uspostavljena je međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom brzinom od 64kbps. Time je Republika Hrvatska službeno postala dio svjetske računalne mreže zvane Internet.  Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet bila je prvi, a sljedećih nekoliko godina i jedini pružatelj internetskih usluga u državi. Internet je postao dio naše svakodnevice i nezaobilazni medij za informiranje, komunikaciju, ali i obrazovanje, a veliku ulogu u tome imao je CARNet koji je uvijek bio više od mreže i pružatelja internetskih usluga.  S ponosom mogu reći kako i danas CARNet svojim aktivnostima doprinosi razvoju digitalno zrelog društva i radi na cjelovitoj informatizaciji sustava obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj.  CARNet u području primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije povezuje više od 3500 ustanova i pruža više od 70 različitih usluga koje obuhvaćaju razvoj mreže, IKT infrastrukturu, e-servise, kibernetičku sigurnost i korisničku podršku., istaknuo je ravnatelj CARNeta Goran Kezunović. 

Iako, prvobitno zamišljen kao Sveučilišna mreža, Internet danas u svijetu predstavlja globalni medij oko kojeg se često diljem svijeta vode brojne rasprave, ponekad blokade i cenzure. Bez obzira i na niz negativnosti koje su se pojavile, Internet je omogućio da znanje danas bude dostupno svima koji žele naučiti bilo što. Internet je omogućio demokratizaciju znanja, čime i utječe na bolji i ugodniji život ljudi. Svakako bi nam bilo drago u nekoj budućnosti na takvim skupovima budu i stručni ljudi koji Internet danas čine takvim kakav je, a trebamo težiti i raditi na ostvaranju ciljeva Europske komije:

- 30Mbps povezivost za svakog Europljanina do 2020. godine,

- 100Mps povezivost za polovicu stanovništva EU do 2020. godine.

- 5G povezivost za najmanje jedan ključan grad svake članice EU.

A tu su sada i novi ciljevi, Gigabitno društvo do 2025. godine omogućiti će daljnji socio-ekonomski razvoj.

- 5G povezivost očekujemo u svim urbanim podrućijima i svim ključnim transportnim putevima.

- Sva kućanstva u Europi, imati će pristup Interneta barem uz100Mbps povezivost, a vjerujemo da naše društvo neće razočarati