Umjetna inteligencija kao alat odgovornosti i suvremenosti u obrazovanju: AI bez iluzija“ u Rovinju - CUC2026 

Projekt BrAIn, smjernice za nastavnike i planovi Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i CARNET-a usmjeravaju razvoj umjetne inteligencije u školama

Oko tisuću nastavnika, učitelja, ravnatelja iz osnovnih i srednjih škola, znanstvenika i stručnjaka iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) okupilo se na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike pod nazivom „CUC2026: AI bez iluzija“, koja se održala od 15. do 17. travnja 2026. godine u Rovinju.

Okosnica programa konferencije bila je, umjesto ignoriranja i kritiziranja uloge AI tehnologija u našim životima, razotkriti njezine prednosti i nedostatke kako bismo je upotrijebili na najbolji mogući način. 

U glavnim tematskim blokovima razgovaralo se o učenju po mjeri svakog učenika, sigurnosti, razvoju i odgovornosti u digitalnom svijetu, obrazovanju za svijet rada te umjetnoj inteligenciji u fizičkom svijetu, a sudionici su imali priliku birati između više od 120 aktivnosti, uključujući interaktivna izlaganja, radionice, panel rasprave, BoF (Birds of a Feather) sesije, World Café i Pecha Kucha.

Foto: Dean Batak 

Na otvorenju konferencije ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz istaknuo je da umjetnu inteligenciju aktivno promišljamo i primjenjujemo, svjesni i njezinih prednosti i izazova, kako bismo je koristili na najbolji mogući način u obrazovanju. Povezivanje tehnologije s konkretnim potrebama sustava ogleda se i u drugim procesima digitalizacije i transformacije obrazovanja koje CARNET provodi, pa se tako osvrnuo i na uvođenje digitalno pečatiranih svjedodžbi. 

„Prema Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama završne isprave, uključujući svjedodžbe, mogu se izdavati i u digitalnom obliku, pri čemu se njihova vjerodostojnost osigurava naprednim elektroničkim pečatom ustanove. Prve svjedodžbe maturanata bit će moguće unijeti u sustav krajem svibnja 2026. I dalje će se izdavati tiskane svjedodžbe, a digitalne i fizičke svjedodžbe koristit će se paralelno, pri čemu obje imaju jednaku pravnu valjanost“, pojasnio je Puljiz.

Foto: Dean Batak 

U pozdravnom govoru prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, rekao je da umjetna inteligencija više nije tema iz znanstvene fantastike niti alat koji pripada isključivo tehnološkom sektoru, jer je već prisutna u školskim učionicama, u domovima naših učenika i u pripremama za nastavu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kroz CARNET-ov projekt BrAIn integrira umjetnu inteligenciju u škole: 

„Kroz ovu stratešku inicijativu, vrijednu gotovo 16 milijuna eura, Hrvatska je odlučila preuzeti kontrolu nad vlastitom digitalnom budućnošću. Nismo si smjeli dozvoliti biti pasivni konzumenti stranih tehnologija. Kroz projekt BrAIn stvaramo školu budućnosti koja je i kreativna i sigurna“, naglasio je ministar Fuchs.

Sredinom ožujka ove godine predstavljeni su rezultati i preporuke istraživanja „Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih“ za različite dionike obrazovnog sustava, s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog mišljenja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života.

Foto: Dean Batak 

„Preporuke su nastale na temelju rezultata istraživanja primjene digitalne tehnologije za dobrobit djece i mladih, koje će se provoditi do kraja projekta, što je izuzetno važno zbog brzog razvoja novih tehnologija, posebno onih temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Uz navedeno istraživanje, u projektu se provodi i akcijsko istraživanje kojim se prati primjena kurikula „Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene“, te se na temelju rezultata istraživanja pristupa reviziji kurikula i izradi prilagođenih digitalnih sadržaja i edukacija za koje su nastavnici iskazali potrebu“, rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn. 

Na simpoziju projekta BrAIn u okviru konferencije predstavljene su i Smjernice za odgovornu i pedagoški utemeljenu primjenu umjetne inteligencije u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj, namijenjene nastavnicima.

Foto: Dean Batak 

Svrha Smjernica jest adekvatno prenijeti ključne strateške ciljeve, preporuke i etička načela javnih i regulatornih EU i međunarodnih politika u jasan i primjenjiv nacionalni okvir, prvenstveno namijenjen nastavnicima u svakodnevnoj nastavnoj praksi za njezinu odgovornu i učinkovitu primjenu, ali i drugim važnim dionicima obrazovnog sustava. Slijedom toga, cilj Smjernica je osigurati podršku nastavnicima kao ključnim dionicima u sustavu odgoja i obrazovanja, pružajući im pedagoške i etičke okvire za svrhovitu integraciju UI-ja u učenje i poučavanje. Posljedično, učenicima se omogućuje usvajanje znanja za odgovornu i kritičku upotrebu UI-ja, što izravno unaprjeđuje njihove obrazovne ishode, posebice digitalne kompetencije i vještine kritičkog mišljenja.

Foto: Dean Batak 

Na konferenciji je održan i panel „Budućnost obrazovanja uz AI“, koji je moderirala Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za razvoj i primjenu tehnologija i inovacija u obrazovanju. Sudjelovali su Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Dalia Kager, učiteljica informatike, OŠ Eugena Kvaternika, Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn, i Mirko Milak, nastavnik povijesti, Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“. 

Govornici su, svatko iz svoje perspektive, istaknuli na koji je način projekt BrAIn podržao razvoj digitalnih vještina učenika u području umjetne inteligencije, kao i kako su kurikul, preporuke i smjernice postavili temelje i osnažili nastavnike za provođenje nastave i aktivnosti u kojima učenici osvještavaju prisutnost i načine funkcioniranja UI, koriste UI alate za učenje te izrađuju vlastite projekte s UI. Poseban naglasak stavljen je na budućnost UI u školama kroz planirane aktivnosti edukacije i podrške nastavnicima, uz perspektivu nadležnog Ministarstva o planiranim iskoracima, primjeni UI alata i tehnologija u radu s učenicima te planove CARNET-a na tom području u nadolazećim godinama.

Foto: Dean Batak 

Na konferenciji su stručnjaci iz CARNET-a predstavili i niz svojih ključnih usluga i projekata, uključujući e-Maticu, e-Dnevnik, Informativku, kurikule o umjetnoj inteligenciji, CARNET Data te Središnji registar isprava. 

Konferencija je još jednom potvrdila važnost sustavnog i odgovornog uvođenja umjetne inteligencije u obrazovanje, uz snažnu podršku nastavnicima i usmjerenost na dobrobit učenika. 

Više informacija o projektu BrAIn možete pronaći na poveznici www.brain.hr

Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija sve prisutnije u obrazovanju, naglašena potreba za edukacijom i jasnim smjernicama

Provedeno je prvo istraživanje u Republici Hrvatskoj koje istodobno obuhvaća učenike, roditelje i odgojno-obrazovne radnike u kontekstu digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i dobrobiti učenika.

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u okviru projekta BrAIn proveli su istraživanje o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih u školskoj godini 2024./2025. U obrazovnom kontekstu učenici najviše koriste digitalne tehnologije u nastavi Informatike, Matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, a za učenje i školske zadatke koriste se pametnim telefonima, internetom i umjetnom inteligencijom (UI). Učenici prepoznaju pozitivne i negativne strane primjene digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju te u prosjeku imaju pozitivno mišljenje o primjeni digitalne tehnologije u svojoj školi i smatraju kako imaju zadovoljavajuću podršku za njezino korištenje.

„Rezultati istraživanja naglašavaju važnost strateškog, odgovornog i promišljenog pristupa razvoju i primjeni digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju. Naš je cilj osigurati da se potencijal tehnologija koristi svrhovito i odgovorno, uz brigu o dobrobiti djece i mladih” – naglasio je prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih.
Izvor: CARNET

Izvor: CARNET

„Iznimno nam je važno što smo kroz ovo istraživanje dobili cjelovitiji uvid u stanje i potrebe obrazovnog sustava. Na temelju rezultata razvili smo preporuke za primjenu tehnologija i umjetne inteligencije usmjerene na dobrobit djece i mladih, namijenjene učenicima, nastavnicima, ravnateljima, roditeljima, stručnim suradnicima i donositeljima odluka” – rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju. 

Rezultati istraživanja pokazuju kako digitalne tehnologije u obrazovanju donose prednosti poput lakšeg pristupa informacijama, vizualizacije gradiva i veće angažiranosti učenika, ali dionici prepoznaju i izazove poput smanjene koncentracije, površnog učenja i drugih mogućih negativnih učinaka na dobrobit učenika. Upotreba alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, dominanto chatbotova, raste zbog svog potencijala u obrazovanju, no dio dionika izražava oprez zbog nepouzdanosti i mogućeg negativnog djelovanja na razvoj, zdravlje i kritičko mišljenje učenika.

Izvor: CARNET

Učenici digitalne tehnologije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i društvene mreže, dok za školu primarno koriste uredske alate, alate za izradu prezentacija, aplikacije za rješavanje matematičkih zadataka i online kvizove. Alate umjetne inteligencije, većinom chatbotove, za učenje gotovo svakodnevno koristi oko 26% osnovnoškolaca i 40–50% srednjoškolaca, najčešće za traženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć u zadacima. 

Roditelji/skrbnici imaju uglavnom pozitivno mišljenje o učincima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju, smatrajući kako digitalna tehnologija djeci može olakšati zajednički rad na školskim zadacima te komunikaciju među dionicima obrazovnog sustava. Pozitivnije opće mišljenje o korisnosti digitalnih tehnologija u obrazovanju imaju roditelji/skrbnici koji su digitalno i UI pismeniji te koji češće zajedno s djecom koriste digitalne tehnologije. Veći oprez roditelji/skrbnici izražavaju prema uvođenju umjetne inteligencije, ističući bojazan od prevelikog oslanjanja na UI i gubitka kritičkog razmišljanja. No, prepoznaju potencijal umjetne inteligencije za personalizirano učenje i pomoć djeci u učenju.

Nastavnici koriste tehnologije za prezentaciju gradiva, ponavljanje i administrativne poslove, a u manjoj mjeri i alate umjetne inteligencije uglavnom za pripremu nastave. Uočen je i trend prema kojemu nastavnici osnovnih i srednjih škola digitalne tehnologije smatraju neizostavnim dijelom nastave. Prepoznaju potencijal, posebno u kontekstu personaliziranog učenja i asistivne tehnologije, ali ističu potrebu za edukacijom, dostupnošću alata i jasnim smjernicama.

Izvor: CARNET

„Rezultati istraživanja pokazuju da se digitalne tehnologije u obrazovanju istodobno doživljavaju kao prilika i izazov. Porastom uporabe umjetne inteligencije u obrazovnom kontekstu ističe se potreba za jasnim smjernicama, jačanjem infrastrukture i kontinuiranom edukacijom kako bi se svi dionici osnažili za odgovorno i svrhovito korištenje novih tehnologija.” – izjavila je prof. dr. sc. Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. 

Na temelju istraživanja izrađene su preporuke za različite dionike obrazovnog sustava s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih.

O istraživanju

Izvor: CARNET

Istraživanje „Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih“ provedeno je u 46 škola (24 osnovne i 22 srednje) iz 16 županija koje sudjeluju u projektu BrAIn, u razdoblju od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metodologije. U anketnom dijelu sudjelovalo je ukupno 3913 učenika, 924 roditelja/skrbnika te 382 nastavnika, a u 92 fokus grupe 299 učenika, 51 roditelj/skrbnik i 128 nastavnika te su provedeni intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja.