Era umjetne inteligencije je tu i može promijeniti naše živote onako kako su to učinili pametni telefoni
Srijeda, 09 Prosinac 2020 00:0009. prosinca, 2020. | Zagreb
Era umjetne inteligencije je tu i može promijeniti naše živote onako kako su to učinili pametni telefoni
Završili su 20. WinDaysi u online formatu, koje su putem live streama pratila 742 sudionika. Donijeli su više od 60 predavanja, 2 keynotea i 8 panel diskusija, na kojima se razgovaralo o sigurnosti, alatima za kolaboraciju, umjetnoj inteligenciji i DevOpsu, ali i o temama koje su važne za poduzetnike, kao što su omogućavanje boljeg okruženja za poslovanje u Hrvatskoj te ulaganje u startupe. WinDays21 održat će se u jesen 2021. u Rovinju.
U uvodu Microsoft Keynotea Anke den Ouden (Microsoft, generalna direktorica za regiju Multi-country u srednjoj i istočnoj Europi) naglasila je da se tijekom 2020. godine promijenio svaki aspekt našeg života, pa i poslovanje. Hrvatske škole vrlo su se brzo prilagodile prijelazu na nastavu na daljinu, a Hrvatska je u trenutku lockdowna bila u top 20 svjetskih zemalja po broju korisnika platforme Teams. Tatjana Skoko (Microsoft Hrvatska) istaknula je prednosti cloud tehnologije koja, uz održavanje kontinuiteta poslovanja, omogućava i inovacije. Cloud je ubrzao sve procese i pomogao tvrtkama i organizacijama da grade svoju digitalnu otpornost, efikasnije odgovore na izazove i disrupcije te nam je omogućio da popratimo ubrzanje transformacije, koje nam je donijela korona - kriza. Dimitrije Trbović (Neostar) predstavio je Neostar platformu lansiranu u studenom 2020. – riječ je o omni-channel i eko platformi na Azureu namijenjenoj svim akterima na tržištu automobila, a, uz kupnju i prodaju, omogućuje i dogovor servisiranja vozila te procjenu štete u slučaju nezgode.

WinDays Keynote donio je duel Rafala Lukawieckog (Project Boticelli) i Stevena Van Belleghema (Nexxworks) koji su, uz moderatora Dragana Petrica (Bug) debatirali o kontroverznim tehnološkim temama, od umjetne inteligencije do društvenih mreža i digitalnih sloboda u državama koje provode strogi nadzor. Složili su se da je stigla era umjetne inteligencije, koja će, uz puno toga dobrog što će nam donijeti, imati i neke negativne posljedice. Zalijenit će nas jer puno poslova koje smo obavljali više nećemo morati raditi, niti brinuti neke brige jer će to strojevi raditi za nas. Umjetna inteligencija je u ranoj fazi, no po Van Belleghemu u poslovnom okruženju već sad ima puno korisnih primjena, a kombinacija AI-a i IOT-a može stvoriti mnoge kombinacije koje mogu dramatično promijeniti naš život onako kako su to učinili pametni telefoni. Lukawiecki smatra da danas imamo puno primjera „umjetne gluposti“, što je ilustrirao na primjeru autonomnih vozila koja rade greške koje ljudi ne bi napravili. Po pitanju korisnosti i smisla postojanja društvenih mreža imaju dijametralno suprotne stavove: dok Lukawiecki svima savjetuje da ne koriste Facebook jer smatra da je neetičan i netransparentan, Van Belleghem preporučuje svima da nastave koristiti Facebook i Instagram – većini ljudi te mreže služe za zabavu, a za poslovanje su neophodne jer poslovni sustavi moraju biti tamo gdje su i njihovi korisnici. Složio se da Facebook treba poraditi na transparentnosti, a obojica su pohvalili veću transparentnost LinkedIna prema korisnicima. Vjeruju da nas roboti neće nadvladati niti uzeti naše poslove te smatraju da će roboti, štoviše, generirati nove poslove, a za ljude je bitno da steknu nove tehničke vještine. U svijetu umjetne inteligencije sve važnije će postajati i ljudske vještine, poput kreativnosti, empatije i strasti.

Renato Fajdiga (Axilis) i Marin Deur (BE-terna) održali su predavanje Omogućite zaposlenicima digitalizaciju procesa korištenjem Power Platform, na kojem su sudionicima pokazali kako koristiti Office 365 alate, Power Platform i Dynamics 365 Business za optimizaciju procesa odobravanja, kreiranja, pa čak i knjiženja dokumenata jednim klikom. Antonia Šimunović (InSky Solutions) na primjeru korištenja chatbota u turističkoj industriji pokazala je kako uz pomoć umjetne inteligencije podatke u Dynamicsu 365 pretvoriti u informacije.
Tijekom panela Show me the money moderator Dragan Petric sa sugovornicima Nikolom Dujmovićem (Span), Lukom Abrusom (Five), Majom Brkljačić (AlgebraLab), Draženom Oreščaninom (Poslovna inteligencija) i Vedranom Blagusom (SVC Partners) razgovarao je o investiranju u startupe u Hrvatskoj. Zaključili su da je startup scena kod nas u zadnje vrijeme dosta živnula - postoji akumulacija novca u IT sektoru koji je spreman za ulaganje u nove projekte pa će se slučajevi poput Nanobita i Infobipa sve češće događati. Sve je više ulaganja u razne inkubatore, a velike tvrtke i same pokreću vlastite inkubatore kako bi stvorile bazen novih talenata.
Oliver Nikolić i Dušan Stamenković (Comtrade System Integration) govorili su o izazovima migracija on-prem servisa u Azure, uz poseban naglasak na sigurnost, dostupnost, troškove, upravljanje i monitoring. Miroslav Popović (Seavus) bavio se softverskim rješenjima baziranim na mikroservisnoj arhitekturi te sve većom potrebom za centraliziranim sustavom za autentikaciju i autorizaciju. Predstavio je mogućnosti razvoja vlastitog rješenja te pokazao primjer implementacije.

Panel Dajte nam veću lopatu bavio se vječnom temom: suradnjom poduzetnika i države, a moderator Domagoj Novokmet (N1) razgovarao je s Andreom Doko Jelušić (AmCham Croatia), Ratkom Mutavdžićem (Microsoft), Mislavom Malenicom (CroAI) i Zdenkom Lucićem (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova). Doko Jelušić istaknula je da očekuje da će se u idućih godinu, dvije riješiti pitanje dvostrukog oporezivanja koje je bitno za poslovanje sa SAD-om te da je ono što je bitno za strane ulagače koji žele uložiti u Hrvatsku - predvidljivost. Poduzetnici se slažu u dojmu da je država reaktivna i reagira na pritisak te bi voljeli vidjeti iskorak u smislu proaktivnijeg pristupa države, da se prepoznaju ključne niše te da država potakne poduzetnike da se fokusiraju na njih (kao primjer istaknuta su IT rješenja u sustavu zdravstva). Malenica je upozorio da je hitno potrebna intenzivna komunikacija da Hrvatska ne propusti AI kao tehnologiju koja će „vladati“ idućih 30 godina. Lucić je naglasio da ministarstvo priprema katalog usluga kako bi poduzetnicima olakšalo komunikaciju s ministarstvom u smislu iskoraka na strana tržišta. Svi panelisti složili su se da treba biti više zajedničke komunikacije i suradnje te da je potrebno osvijestiti da svi imamo zajednički cilj – uspješno gospodarstvo.
Sljedeći susret poslovne i tehnološke zajednice zakazan je za jesen 2021. u Rovinju na WinDays21 konferenciji uživo.
Za razliku od ljudi, strojevi komuniciraju sve bolje, a Hrvatska ima veliku šansu postati prepoznatljiva u svijetu po AI tehnologiji
Utorak, 08 Prosinac 2020 00:0008. prosinca, 2020. | Zagreb
Za razliku od ljudi, strojevi komuniciraju sve bolje, a Hrvatska ima veliku šansu postati prepoznatljiva u svijetu po AI tehnologiji
Tijekom drugog konferencijskog dana 638 sudionika putem live streama na windays.hr moglo je pratiti paralelna predavanja u tri smjera (tehnološkom, poslovnom i poslovno – tehnološkom), dodatno popričati s pojedinim predavačima i sponzorima u networking sobama i poslušati predavanja sponzora. Program jubilarnih, 20. WinDaysa završava sutra, kada sudionike čekaju Microsoft Keynote, Windays keynote, 12 predavanja i 2 business panela.
Tijekom drugog dana razgovaralo se, između ostalog, o serverless tehnologijama, GDPR-u, sigurnosti, kognitivnim servisima, umjetnoj inteligenciji, DevOpsu i alatima za kolaboraciju, a panelisti su debatirali o Internet stvarima, fintech industriji i poziciji Hrvatske na globalnoj AI sceni.
Na panelu Poveži me Oleg Maštruko (Mreža) ugostio je Matiju Puškara (Byte Lab Grupa), Brunu Crničkog (IoT Net Adria), Roka Roića (Connected devices) i Tomislava Sladonju (Hrvatski Telekom). U cijelom svijetu IoT je u fazi sazrijevanja, jer tržište na jedan liberalan način pokušava izabrati što je najbolje, što može potrajati i trenutno se krećemo u previše smjerova. Svi panelisti su se složili da nam je potrebna standardizacija i regulativa Internet stvari (IoT) te da je 2020. godina otvorila još poneka vrata IoT-u – možda se mi manje krećemo, no strojevi sve više međusobno komuniciraju. Tvrtke je potrebno educirati da bi znale prepoznati koje probleme mogu riješiti uz pomoć IoT-a, a koje ne. Edukacija tvrtki i poduzetnika bitnija je od edukacije krajnjih korisnika, odnosno građana kojima nije ključno koja je tehnologija u pozadini rješenja koje se bavi nekom problematikom (bilo to traženje slobodnog parkirnog mjesta ili neko drugo rješenje).
Zlatan Stilinović ( PBZ) predstavio je funkcionalnosti Azure Information Protectiona – usluge dostupne u oblaku koja omogućava klasifikaciju dokumenata. Jasmin Azemović održao je predavanje How to implement GDPR with SQL Server and Azure SQL Database. Po njegovoj ocjeni, mnoge tvrtke ni 2 godine nakon uvođenja nisu uskladile poslovanje s GDPR-om, a procjenjuje da će tek za 5 godina svi biti usklađeni – iako se u Europskoj uniji šuška da uskoro stiže GDPR verzije 2.0.
Panel I'll be back bavio se pozicijom Hrvatske kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, a moderator Jan Štedul (Mindsmiths) razgovarao je sa Sinišom Košćinom (IN2), Slavenom Mišakom (BonsAI), Matijom Žuljem (Agrivi) i Ivanom Mandušić Hrupački (A1 Hrvatska). Okupljeni su predstavili sve relevantne grane hrvatske industrije, mali i veliki agritech startup koji posluje globalno, korporaciju i tehnološku kompaniju koja je ušla u kompleksne projekte digitalizacije hrvatskog zdravstva i napravila iskorak i prema inozemnim projektima. Zaključili su da umjetna inteligencija predstavlja ogromnu priliku za Hrvatsku te da nevjerojatan odaziv na besplatan online tečaj o osnovama umjetne inteligencije Elements of AI (za koji se prijavilo više od 12 000 ljudi) te investicije u tehnološki sektor posljednjih godinu, dvije ukazuju na to da Hrvatska može biti relevantan igrač na globalnoj AI sceni.
Oleg Maštruko (Mreža) na panelu Kako se kaže Majke mi na binarnom razgovarao je sa sugovornicima Božidarom Pavlovićem (financijski konzultant), Mariom Brkićem (George Labs), Zoranom Đorđevićem (Cotrugli), Gorjanom Agačevićem (Marina cloud) i Filipom Šaravanjom (HANFA). Banke i osiguravajuća društva zrela su za disrupciju, a mnoštvo startupova radi na razvoju usluga koje će disruptirati industriju. Novac je dostupan putem investicijskih anđela i venture capital fondova koji su, potaknuti uspjehom hrvatske IT industrije koja je tijekom 2020. rasla, spremni sve više ulagati u Hrvatsku. Banke i osiguravajuće kuće i same se ponašaju kao startupi i inoviraju svoje procese, odnosno uvode personalizirane usluge koje podržava i izvrsno prati tehnologija, za što su odlični primjeri KeksPay Erste banke i Laqo Croatia osiguranja. Panelisti vjeruju da će nove i stare banke naći neki oblik suživota te da gotovina neće izumrijeti. Složili su se i da je uredba PSD2 za sada bila tigar od papira – usprkos očekivanjima, nije se dogodio nikakav veliki potres, a neprestano stižu i dobrodošle novosti po pitanju otvaranja bankarskih API-ja. U trenutnim okolnostima na domaćem tržištu, na kojem se generira zavidna količina novih, dobrih ideja, a novac i mentoriranje su dostupni lako je moguće da budući unicorn bude baš iz fintecha.
Ivo Duvnjak (Poslovna inteligencija) tijekom svog predavanja Hate for clickbait in the cloud pokazao je rješenje u Microsoft Azure cloudu temeljeno na naprednoj analitici koje će spriječiti da postanete žrtva clickbaita. Funkcionalnost je prikazao na primjeru domaćeg portala, a istaknuo je da je, zahvaljujući cloudu, implementacija projekta bila povoljna, fleksibilna i sigurna. Maja Rus (Undabot) održala je predavanje AI Product Development na kojem je objasnila kako teče razvoj proizvoda temeljenog na umjetnoj inteligenciji. Razvoj je drugačiji nego kod standardnih proizvoda jer zahtijeva specifičan set vještina i znanja, a poslovne prilike su na područjima automatizacije, inovacije i optimizacije.
Posljednjeg dana konferencije program se nastavlja u 11:00, a zainteresirani se mogu prijaviti i za tri networkinga s predavačima. Svi koji žele online pratiti konferenciju, mogu nabaviti svoju kotizaciju za treći programski dan na www.windays.hr/prijava


