Infobip i Virgin Atlantic olakšavaju prijavu putnika na londonskom Heathrowu putem WhatsApp poruka

Inovativno WhatsApp rješenje smanjuje redove u zračnim lukama i pojednostavljuje putovanja

Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip je udružila snage s britanskom aviokompanijom Virgin Atlantic kako bi značajno povećala stopu online prijava putnika koji polaze iz zračne luke London Heathrow putem inovativnog WhatsAppa rješenja za razmjenu poruka. Zahvaljujući Infobipovoj platformi Moments za angažman korisnika, ovaj brži i praktičniji proces prijave unaprjeđuje iskustvo putnika i povećava operativnu učinkovitost.

Putnici prije dolaska u zračnu luku primaju poruku putem WhatsAppa, s izravnom poveznicom na aplikaciju ili web stranicu aviokompanije, kako bi ih se potaknulo na prijavu na let. Za one koji nisu dostupni putem WhatsAppa, sustav se automatski prebacuje na SMS, čime se osigurava maksimalna pokrivenost. Ovaj automatizirani pristup potiče putnike da naprave prijavu prije dolaska u zračnu luku, što pomaže smanjiti gužve i vrijeme čekanja u redovima. Nakon prijave, putnici putem WhatsAppa primaju dodatne korisne informacije, poput broja terminala i zone.

Glavni cilj ove suradnje je povećati broj putnika koji obavljaju online prijavu na let prije dolaska u zračnu luku. Rješenje je već donijelo impresivne rezultate. Od uvođenja Infobipovog sustava za razmjenu poruka, Virgin Atlantic bilježi porast online prijava od 11 %. Ključne značajke uključuju ciljane poruke, automatizirane podsjetnike i pouzdane mehanizme za isporuku poruka.

Simon Langthorne, Voditelj CRM-a u Virgin Atlanticu, izjavio je: „Izuzetno smo zadovoljni rezultatima našeg partnerstva s Infobipom. Pružanje praktičnih, pravovremenih obavijesti putem WhatsAppa unaprjeđuje korisničko iskustvo naših gostiju i pojednostavljuje naše poslovanje. Ova inicijativa dio je naše šire predanosti korištenju pametnih tehnologija usmjerenih gostima kako bismo unaprijedili svaku fazu putničkog iskustva.”

Izvor: Infobip

Ante Pamuković, Predsjednik za međunarodno poslovanje u Infobipu, dodao je: “Ova suradnja pokazuje kako digitalna rješenja za razmjenu poruka mogu donijeti konkretne poslovne rezultate i poboljšati zadovoljstvo korisnika. Ponosni smo što podržavamo Virgin Atlantic i veselimo se zajedničkom razvoju dodatnih inovacija u području iskustva putnika.”

Virgin Atlantic planira uvesti ovo rješenje i na drugim većim britanskim zračnim lukama, kasnije ove godine, uključujući Edinburgh i Manchester, čime će omogućiti većem broju putnika jednostavnije iskustvo prijave.

Iako je WhatsApp vrlo popularan u Ujedinjenom Kraljevstvu, Infobipova platforma podržava višekanalne mogućnosti. Komunikacija se lako može prilagoditi drugim zemljama ili regijama gdje se preferiraju platforme poput RCS-a ili SMS-a, čime se osigurava da aviokompanije dosegnu putnike na njihovoj omiljenoj aplikaciji za razmjenu poruka gdje god se nalazili.

Izvor: Infobip

WhatsApp Business sada podržava glasovne pozive zahvaljujući Infobipu 

Brža i pouzdanija korisnička podrška uz glasovne pozive unutar WhatsAppa u stvarnom vremenu 

Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip najavila je WhatsApp Business Calling - funkcionalnost koja omogućava poslovnim korisnicima upućivanje i primanje glasovnih poziva putem svojih WhatsApp Business brojeva. Ova inovacija dodatno unapređuje Infobipovu višekanalnu komunikacijsku platformu omogućujući bogatije i neposrednije razgovore unutar aplikacije koju svakodnevno koriste milijuni korisnika diljem svijeta.

Nova funkcionalnost omogućuje poslovnim korisnicima primanje i upućivanje glasovnih poziva diljem svijeta putem izvorno integriranog WhatsApp sučelja, bez potrebe da korisnici napuštaju aplikaciju. Pozivi se mogu pokrenuti izravno iz WhatsApp chata, interaktivnih poruka ili poveznica ugrađenih u web stranice i mobilne aplikacije, čime se osigurava više praktičnih ulaznih točaka. Zahvaljujući integraciji s Infobipovim rješenjem Conversations, cloud kontakt centrom, agenti korisničke podrške mogu neprimjetno prebacivati komunikaciju s chata na glasovne pozive, uz očuvanje cjelovite povijesti razgovora i konteksta.

Izvor: Infobip | foto: Charles Cotugno

„Naši klijenti potvrđuju da je glasovna komunikacija i dalje ključna za vrhunsku korisničku podršku, osobito kod složenijih upita koji zahtijevaju neposrednu interakciju,“ izjavio je Mijo Soldin, potpredsjednik za glasovnu i telekom strategiju u Infobipu. “WhatsApp Business Calling objedinjuje praktičnost chata i neposrednost glasovne komunikacije, unutar sigurnog i brendiranog okruženja kojem korisnici vjeruju i koje rado koriste.“ 

Funkcionalnost je dostupna globalno i prilagođena potrebama različitih industrija, uključujući maloprodaju, bankarstvo, avioprijevoznike i e-trgovinu, omogućujući brže i učinkovitije rješavanje korisničkih upita. Uvođenjem glasovne komunikacije unutar same aplikacije uklanjaju se nepotrebne prepreke i pruža se besprijekorno korisničko iskustvo.

Izvor: Infobip 

Jedna od ključnih prednosti funkcionalnosti WhatsApp Business Calling jest mogućnost brendiranog poziva, pri čemu se korisnicima tijekom poziva prikazuju naziv tvrtke, logotip i oznaka verifikacije. Time se dodatno jača vjerodostojnost brenda, smanjuje rizik od prijevara i povećava vjerojatnost javljanja korisnika. Ova značajka nadovezuje se na Infobipovu predanost sigurnoj, pouzdanoj i prepoznatljivoj poslovnoj komunikaciji, uoči lansiranja vlastitog rješenja Branded Calling ID (BCID) planiranog za kasniju fazu ove godine.

Infobip i Telekom Business Europe sklopili su partnerstvo kako bi tvrtkama pomogli da se povežu sa svojim korisnicima 

Globalna cloud komunikacijska platforma Infobip i vodeći europski poslužitelj B2B digitalizacije Telekom Business Europe sklopili su partnerstvo kako bi unaprijedili telekomova rješenja za komunikacijsku platformu. Njihova će suradnja pomoći tvrtkama diljem Europe pri uspostavi višekanalne prisutnosti i povezivanju s korisnicima putem njihovih omiljenih kanala.

Gotovo sve tvrtke koriste komunikacijske platforme temeljene na umjetnoj inteligenciji kako bi poboljšale svoju digitalnu konkurentnost, a korisnici žele kontaktirati brendove putem svojih omiljenih kanala. Upravo zato tvrtke i brendovi diljem svijeta moraju biti u stanju doći do svojih korisnika ili kupaca putem niza različitih kanala. 

Komunikacijska platforma tvrtke Telekom Business Europe, koja se nalazi u oblaku i temelji na umjetnoj inteligenciji, a pokreće je upravo Infobip, tvrtkama svih veličina omogućuje da unaprijede svoj marketing, prodaju i korisničku podršku objedinjavanjem njihove komunikacije. Centralizirana komunikacijska platforma nudi intuitivno sučelje i neometan pristup, te omogućuje tvrtkama da sa svojim korisnicima komuniciraju s bilo koje lokacije i u bilo koje vrijeme, a putem njihovih omiljenih komunikacijskih kanala, uključujući primjere uporabe RBM-a (Rich Business Messaging) i mrežnih aplikacijskih programskih sučelja (API). 

Telekom Business Europe postupno će predstavljati rješenje na tržištima zemalja diljem Europe.  „Naše opsežno partnerstvo s Infobipom, svjetskim predvodnikom na CPaaS tržištu, pomoći će europskim tvrtkama da povećaju svoju produktivnost i ucrtaju jasan put ka budućem rastu. Pored glasovne komunikacije i SMS poruka, koji i dalje predstavljaju najvažniji kanal za razmjenu poruka i nastavljaju bilježiti rast, svoj portfelj sada širimo dodavanjem novih kanala, uključujući suvremeni standard za razmjenu poruka RCS, aplikacije WhatsApp, Viber i Apple Messages, te društvene medije. Uvođenjem komunikacijske platforme dodatno osnažujemo svoju prisutnost na osnovnim kanalima, te istodobno stvaramo nove izvore prihoda i s lakoćom se prilagođavamo najnovijim komunikacijskim trendovima i potrebama korisnika za sveprisutnošću“, rekao je Igor Marušić, voditelj CPaaS poslovanja tvrtke Telekom Business Europe. 

HAKOM-ov 11. Dan tržišta: Tržište elektroničkih komunikacija je u protekloj godini zabilježilo veliki napredak 

Konferencija je okupila lidere hrvatskih telekomunikacijskih kompanija koji su govorili o budućnosti telekomunikacijske industrije, ključnim izazovima te strateškim planovima za daljnji razvoj i unapređenje tržišta.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) održala je svoj tradicionalni 11. Dan tržišta elektroničkih komunikacija, konferenciju na kojoj su predstavljene najvažnije aktivnosti na uvijek dinamičnom tržištu, s naglaskom na perspektivama industrije i razvoju, učincima deregulacije, budućoj uporabi RF spektra kao ograničenog nacionalnog dobra, ali i promjenama koje će donijeti nove mogućnosti korisnicima univerzalne usluge.

Konferencija je kroz četiri panela pružila prigodu regulatoru, ali i dionicima da iznesu svoja mišljenja, iskustva i primjere pozitivne prakse te da kroz otvoreni dijalog doprinesu promjenama na ovom izazovnom tržištu. Konferenciju je otvorio Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, koji je istaknuo kako se Dan tržišta prometnuo u središnji događaj za telekomunikacijsku industriju te je postao dobra platforma za raspravu o izazovima i prilikama. Govoreći o razvoju tržišta istaknuo je implementaciju 5G mreže i nastavak u ulaganja u mreže velikog kapaciteta koja su ključna za razvoj digitalne ekonomije te je dodao kako postoji potreba za daljnjim ulaganjima za dostizanje ciljeva Digitalne agende.

Foto: Božidar Žitnik

Zapreke i dalje postoje, no HAKOM će i dalje činiti sve da se one uklone. U usporedbi s drugim članicama EU-a tržište elektroničkih komunikacija je u protekloj godini zabilježilo veliki napredak, ali prostor za dosegnuti najrazvijenije zemlje još uvijek postoji. Cilj i svrha regulatora je podržati daljnji razvoj tržišta uz istovremeno osiguranje prava korisnika koji moraju ostati zaštićeni. - Izazovi s kibernetičkom sigurnošću sve su veći i rastu s povećanom digitalizacijom. Nova digitalna ekonomija traži od nas stalna unaprjeđenja i povećanu sigurnost. Cijeli svijet suočava se s ciljevima održivog razvoja, a naš sektor ima ključnu ulogu. - naveo je Obuljen, koji je moderirao panel raspravu koja je okupila lidere hrvatskih telekomunikacijskih kompanija.

Lideri o perspektivama industrije i razvoju tržišta

Foto: Božidar Žitnik 

Tema uvodnog panela bila je budućnosti telekomunikacijske industrije, ključni izazovi te strateški planovi za daljnji razvoj i unapređenje tržišta, a u raspravi su sudjelovali Dejan Turk (A1 Hrvatska), Nataša Rapaić (Hrvatski Telekom), Marijan Rengel (Pro-ping Telekom) i Adrian Josip Ježina (Telemach Hrvatska). U fokusu rasprave bile su teme vezane za ulogu novih tehnologija poput 6G mreža i digitalnih usluga te prilagodba regulatornog okvira kako bi se omogućio održivi rast i konkurentnost. Sudionici su raspravljali o inovacijama i ključnim trendovima koji oblikuju smjer industrije, kao i o načinima na koje operatori odgovaraju na promjene potreba korisnika. U fokusu rasprave bila je Bijela knjiga koju je Europska komisija objavila u veljači ove godine, a koja će donijeti i izmjene nekih propisa. Razgovaralo se o gašenju bakrene mreže, ulaganjima u izgradnju optičke insfrastrukture, vaučerizaciji koja bi trebala doprinijeti prelasku korisnika na optičku infrastrukturu, održivosti i naporima operatora da ozelene svoje poslovanje, kao i klaudifikaciji mreža. Operatori su izrazili zabrinutost i nezadovoljstvo zbog nereguliranog položaja OTT igrača.

Foto: Božidar Žitnik

-  Nije logično da veliki OTT igrači nisu uopće regulirani. Ako je HT samo lani uložio 320 milijuna eura u network, nije logično da OTT igrači, koji su naš konkurent, ne plaćaju. Nama je ključno ponudit najbolju uslugu našim korisnicima, ali s druge strane nije logično da netko koristi tu mrežu i u nju ne ulaže. Mislim da to nije održivo. Pozdravljam Bijelu knjigu i mislim da će nam pomoći u sudskim procesima u situaciji kad imamo gotovo rat s OTT igračima. - istaknula je Nataša Rapaić.

Foto: Božidar Žitnik

-Razvoj interneta koji je otišao u flat je dozvolio da se pojave OTT igrači na globalnom nivou koji sada imaju dominantni položaj. Ono što je bitno je da 70 posto podatka na mreži dolazi od velikih globalnih igrača koji plaćaju porez negdje drugdje, a trošak ulaganja u mreže pada na telekom operatore. Suživot je potrebno pronaći u podjeli tog kolača jer je dugoročno stanje neodrživo. Ključna stvar koja se nije, a mogla bi se dogoditi je tkz. RCS (Rich Communication Services). Trenutno je ideja Applea i Androida, koji imaju sto posto softvera na mobilnim telefonima, da žele jednostavno preuzeti sustav i zaobići operatore. To narušava kompletno tržišno natjecanje, a korisnici neće imati izbora. Zauzimanje tog prostora bit će dodatna dominacija dva globalna operatora koji nisu pod nikakvom europskom kontrolom, uzimanje cijele jedne grane telekom industriji.  Europska regulatorna tijela bi, barem što se EU tiče, trebala to zaustavit i to po mogućnosti prije nego se dogodi. - upozorio je Ježina.

Foto: Božidar Žitnik

-Jedinstveni stav svih operatora je da svi ulažemo u razvoj mreža, a drugi ih jako koriste. Kroz sustav AI to opterećenje će biti značajno veće i doći će do situacija gdje ćemo morati pronaći rješenja oko nadzora i tarifiranja sadržaja. Mi smo u A1 već počeli raditi neka partnerstva, primjerice s Netflixom, WhatsAppom i Facebookom. Sigurno i provideri nas smatraju smetnjom u nekom njihovom procesu. Poznati su planovi Elona Muska o stvaranju satelitskog mobitela.- ukazao je Turk.

Foto: Božidar Žitnik

Operatori podržavaju Bijelu knjigu i smatraju kako ima smisla u tome što EK danas predlaže. Nema smisla, smatraju, propisati fiksni datum gašenja bakrene mreže koji će biti isti za sve EU zemlje. Za gašenje moraju postojati preduvjeti, izgrađena optička infrastruktura u svakom kutku zemlje. Optika je dugoročno jedina održiva. RH ima jako puno korisnika na bakrenoj mreži, koju u jednom trenutku treba ugasiti, ali planirano, uz vaučerizirane potpore s jasnim uvjetima, bez monopoliziranja tržišta. Operatori još uvijek ne koriste dovoljno tuđe mreže, nego paralelno gradi svatko svoju. To nije dobro, smatra Marijan Rengel, koji se nalazi na čelu male tvrtke koja gradi mrežu na području Slavonije i Podravine. 

-  Puno je ruralnog područja neizgrađeno i nadam se da ćemo ići u smjeru zakonske regulative da se pokuša postojeća infrastruktura koristiti. Razvijali smo ruralne krajeve, gradili smo, a sad se borimo za opstanak.- naveo je i pozvao veće igrače na suradnju.

Rasprave oko budućeg RF spektra

Na prethodnoj Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji, na kojoj se oblikuje budućnost radiokomunikacija na globalnoj razini, pojas 470-694 MHz na sekundarnoj osnovi namijenjen je za pokretnu službu, a pojas 6425-7125 MHz za IMT, ali Europa o sudbini tih pojaseva tek odlučuje. Dvije su teme koje trenutno iskaču, a to je treba li DTV-u UHF spektar do 2030. i koja treba biti dinamika prelaska na nove tehnologije. Također, treba li se U6 GHz razdijeliti na RLAN i IMT dio ili postoji način njihovog suživota i ima li još uopće mjesta za nove IMT pojaseve? Ta su pitanja aktualna na radnim tijelima EU-a i predstavljaju “hot topic” u strategiji korištenja RF resursa, a o njima je govorio Krunoslav Bejuk, glavni stručnjak za upravljanje RF spektrom u HAKOM-u.

Bejuk je upoznao nazočne s rezultatima prethodnog WRC-a te dokumentima i rezolucijama koje su donijete, ali i onima o kojima će se razgovarati na sljedećoj konferenciji koja će se održati 2027. godine. 

-Ne polazi EU iz jednakih početnih pozicija, a potrebno je odrediti zajednički cilj. Postoji cijeli niz različitog korištenja spektra od stane europskih država. Neke države ovise više o radiodifuziji, a neke manje i one su spremne taj prelazak napraviti ranije. Isto tako neke države vide potrebu otvaranja novih pojaseva za buduće generacije pokretnih mreža dok druge istovremeno smatraju da je "usko grlo" širokopojasnih mreža kod kućnih bežičnih mreža. U svakom slučaju, Europa se o korištenju pojaseva treba dogovoriti do 2027., do sljedećeg WRC-a. - naveo je. 

Internet za sve

˝Internet za sve - prilike i izazovi u skladu s novim regulatornim okvirom¨ tema je panela na kojemu su sudjelovali Vesna Gašpar iz HAKOM-a, Senka Erslan (A1 Hrvatska), Dijana Kladar (Društvo Potrošač), Marko Čavlović (Hrvatski Telekom) i Petra Nakić (Telemach Hrvatska).

U raspravu je uveo Igor Prokurica (HAKOM), koji je nazočne upoznao s obvezama pružanja univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama i onim što će uslijediti nakon što HAKOM donese odluku o proglašenju USO operatora. - Kad smo krenuli s projektom određivanja USO operatora napravili smo Analizu kakvoće i zaključili da je potrebno osigurati pristup dostupnoj usluzi po pristupačnoj cijeni, postavljanje javnih telefonskih govornica te ponudu pristupačnih tarifnih opcija ili paketa prilagođenih socijalno ugroženim skupinama korisnika na području čitave RH. Paralelno smo radili s izradom Pravilnika i pokrenuli tijekom ljeta javni natječaj za odabir operatora. Kako nam se nijedan operator nije javio od njih smo tražili očitovanje, a potom pripremili i prijedlog odluke koja je bila na javnom savjetovanju, a sada smo u fazi donošenja konačne odluke. - istaknuo je Prokurica te je naveo kako slijedi odobravanje maloprodajnih cijena. Ono što se kontinuirano radi je podrška operatorima USO usluga.    

Do kraja 2024., prema podacima iz Analize, više od 80 posto korisnika koristit će brzine od minimalno 20 mb/s odnosno 14 mb/s u dolaznom smjeru. Stoga je HAKOM odlučio dosadašnju brzinu od 7 mb/s povećati u 14 mb/s u dolaznom smjeru. Pravo na uslugu imali bi svi korisnici koji na svom teritoriju življenja nemaju izgrađenu infrastrukturu koja bi im osiguravala odgovarajuću uslugu pristupa internetu i govorne komunikacije, a ova usluga proširena je na mikropoduzetnike i neprofitne organizacije. Korisnici bi imali pravo na cijene usluge, a mjesečna naknada socijalnog paketa ne bi smjela prelaziti iznos od 6,77 eura s PDV-om.  HT od 1. siječnja 2025. neće biti jedini operator univerzalnih usluga već će se ta obveza proširiti i na ostale operatore. Što se tiče dostupnosti HT će biti USO operator u svim geografskim jedinicama, A1 u njih 19, a Telemach u pet geografskih jedinica. Što se pak cjenovne pristupačnosti tiče sva tri operatora bit će proglašeni na cijelom državnom teritoriju RH.

- HAKOM je pred nas postavio veliki izazov jer je brzina povećana duplo, a rok za implementaciju je samo šest mjeseci. Kad pogledamo ostale EU zemlje Hrvatska će nakon ovoga ući u pet vodećih zemalja, što pokazuje da naš zahtjev za prijelaznom brzinom od 10 mb/s nije bio nerazuman. No, prilagodit ćemo se, radimo na tomu i bit ćemo spremni. - kazao je Čavlović te je podsjetio da postoje područja gdje je nemoguće bez znatnih ulaganja omogućiti brzinu od 14 mb/s. EU fondovi mogu pomoći kod rješavanja dijela problema. 

- Spremni smo pružati znatno veće brzine tamo gdje imamo vlastitu mrežu, a to je posljedica kontinuiranih ulaganja. Imamo problem sa propisima i provedbom propisa o gradnji i ponegdje s JLS-ovima. Očekujemo da ćemo imati obvezu realizacije u 19 zemljopisnih područja, a upitna je u nekim jedinicama realizacija usluge, jer znamo da su često procesi dugotrajni i da jako teško dolazimo do pojedinih dozvola. Mi uvijek želimo nove korisnike, želimo im dati najbolju uslugu, ali svjesni smo poteškoća koje se mogu javiti i s kojima se svi možemo susresti. - istaknula je Senka Erslan.

​- Možemo pružiti i bržu uslugu na našoj infrastrukturi. Mi smo spremni, a izazove s kojima ćemo se susretati ćemo  i rješavati uz podršku regulatora. - kazala je Petra Nakić.

Foto: Božidar Žitnik
 
​- Pravo na dostupnost interneta danas je poput prava na vodu jer sve se događa preko interneta. Svi trebaju imati pristup, pogotovo socijalno ugroženi građani koje je potrebno educirati s obzirom na brojne prevare. Bez pristupa internetu zakinuti smo za mnoge sadržaje, navela je Dijana Kladar.

Operatori su istakli kako im je vrijeme za prilagodbu kratko, dva operatora (A1 i Telemach) nemaju iskustva s uslugom pa su im potrebne pripreme na kojima rade. Za sada nisu u mogućnosti procijeniti opseg obveze kao ni njen značaj, ali intenzivno se pripremaju uz podršku stručne službe HAKOM-a čiju pomoć i dalje očekuju. HT iskustvo ima, u praksi ne očekuju veće izmjene. Međutim u HT-u smatraju da sva tri operatora trebaju ravnopravno sudjelovati na cijelom teritoriju putem pokretnih mreža jer mreže A1 i Telemacha su također dostupne i kvalitetne, a to bi pridonijelo određenoj ravnopravnosti. 

O učincima deregulacije tržišta velikog kapaciteta u konkurentnim područjima

I završni panel na temu ˝Kakvi su učinci deregulacije tržišta velikog kapaciteta u konkurentnim područjima?˝ okupio je eminentne sugovornike. U raspravi su sudjelovali Mladen Sikirica (HAKOM), Martina Dragičević (A1 Hrvatska), Igor Vujović (Društvo Potrošač), Iva Cibulić Blažević (Hrvatski Telekom)i Morana Čulo Jovičić (Telemach Hrvatska). Podsjetimo, Odlukama o analizama tržišta M1 i M3b od 27. srpnja 2023. HT-u i Iskonu su na određenim područjima ukinute regulatorne obveze za VHCN mreže. Pri tome je potrebno naglasiti da je deregulacija stupila na snagu 1. prosinca 2023. U okviru panel rasprave govorilo se o trenutno vidljivim i potencijalnim učincima deregulacije na operatore i krajnje korisnike u dereguliranim područjima, odnosno na tržište u cjelini. O pokazateljima na tržištu godinu dana nakon deregulacije govorio je Mladen Sikirica koji je istaknuo kako nije bilo dramatičnih negativnih učinaka deregulacije na koje su operatori upozoravali te je naveo kako se rezultati deregulacije neprestano prate i analiziraju.

-Svjesni smo da su naši tržišni udjeli rasli u protekloj godini, ali ne bih ih pripisivali učincima deregulacije.  Ne vidim značajne pozitivne učinke, vidim indikacije nekih negativnih učinaka. Statistika istovremeno otkriva i skriva. Svaki pokazatelj je potrebno dublje analizirati da bi bili vidljivi pravi učinci navela je Morana Čulo Jovičić, koja je podsjetila da su dosta prigovarali dinamici i načinu na koje je tržište podijeljeno.

-Činjenično gledano, s obzirom da je HT svoje komercijalne maloprodajne ponude u dereguliranim područjima smanjio i drugi operatori nisu imali neku alternativu nego slijediti taj maloprodajni trend, sad se konkurencija fokusirala upravo na deregulirana područja. Operatori se međusobno bore u dereguliranim područjima putem cijena pa ne možemo govoriti onda o realnoj marži koja omogućuje daljnje investiranje, osim ako nemate iza sebe neki bogati investicijski fond. Jedan od ciljeva, a to su bile  daljnje investicije, nije ostvaren. Iz javno objavljenih podataka HAKOM-a, iz javne rasprave, vidljiv je porast HT-ovog udjela od 8,5 posto upravo na tržištu velikog kapaciteta, čak i porast tržišnog udjela na tržištu malog kapaciteta. - istaknula je Martina Dragičević.

Iva Cibulić Blažević navela je kako godinu dana nakon deregulacije poremećaja na tržištu nema, ništa se dramatično nije odgodilo. - Svi alternativni operatori posluju vrlo dobro, udjeli im rastu, a to je dokaz teze koju zagovaramo od početka da HT, iako vodeći igrač na tržištu, nema više takvu snagu koja bi opravdavala nastavak regulacije, da je tržište dovoljno zrelo da konkurencija živi sama i da se usluge pružaju na način da se operatori bore za korisnike na ravnopravnoj osnovi. - istaknula je. 

Igor Vujević iz Društva Potrošač kazao je kako je za potrošača najbitnija cijena i mjesečni račun, a znanstvena fantastika im je priča o regulaciji i deregulaciji. Njima je manje bitno imaju li optiku ili bakar, važno im je da imaju brzi internet i da imaju izbor.

Sva razmišljanja važan su doprinos oblikovanja budućnosti tržišta

Foto: Božidar Žitnik

Ravnatelj HAKOM-a mr. sc. Miran Gosta zahvalio je panelistima i moderatorima na odazivu i doprinosu ovoj konstruktivnoj konferenciji, kao i kreatorima sadržaja i organizacije iz stručne službe HAKOM-a.  Također, zahvalio je i na upućenim upitima i primjedbama, kao i razmišljanjima koja će se uzeti u obzir prilikom oblikovanja budućnosti tržišta elektroničkih komunikacija u RH.

Školska knjiga prva u Hrvatskoj predstavlja rješenje koje se temelji na umjetnoj inteligenciji za pomoć učiteljima i roditeljima

Školska knjiga, vodeća hrvatska nakladnička kuća, prva je u Hrvatskoj implementirala umjetnu inteligenciju u obrazovanju. Nudeći nove mogućnosti korisnicima postojeće aplikacije ŠK Asistent, Školska knjiga je potvrdila vodeću ulogu u uvođenju digitalnih inovacija u obrazovnom sustavu.

Podsjetimo, aplikacija ŠK Asistent jedinstvena je aplikacija za učitelje nastala prije četiri godine, a danas se njome koristi više od 10 000 učitelja. Smišljena je kako bi učiteljima pomogla u pripremanju za najvažniji dio njihova posla – neposredan rad s učenicima. Asistent Školske knjige sada ide dalje i uz pomoću umjetne inteligencije postaje i platforma komunikacije s roditeljima.

Izvor: Školska knjiga

UI Asistent pomoći će učiteljima lakše pisanje obavijesti i poruka i pojednostavljenje davanja suglasnosti i rješavanje dokumenata koji se tijekom školske godine razmjenjuju s roditeljima. S druge strane, roditeljima će se omogućiti jednostavan uvid u sve važne informacije koje se tiču škole te jednostavno rješavanje administrativnih zadaća vezanih za školovanje njihove djece. 

„U Školskoj knjizi vjerujemo da se umjetnom inteligencijom najprije trebaju koristiti najinteligentniji predstavnici društva s velikim iskustvom bez obzira na područje kojim se bave kako bi uočili sve prednosti i nedostatke koje ona donosi. Zato smo omogućili i učiteljima da budu među prvima koji će iskoristiti sve prednosti umjetne inteligencije. Prepoznali smo da se obrazovni proces može unaprijediti i da se učiteljima mogu olakšati dugotrajne administrativne obveze kako bi njihov posao bio jednostavniji te kako bi više vremena mogli posvetiti učenicima“, komentirala je Matilda Bulić, izvršna direktorica Školske knjige.

Izvor: Školska knjiga

UI Asistent Školske knjige nastao je u suradnji s hrvatskom tvrtkom Mindsmiths koja ima vodeću ulogu u području umjetne inteligencije. Zahvaljujući konačnom rješenju, svaki će korisnik dobiti svog AI Asistenta koji će učiti i prilagođavati se njegovim potrebama. Sustav je trenutačno u fazi testiranja s odabranim učiteljima i roditeljima, a njihove povratne informacije upotrijebit će se za daljnje unapređivanje i smišljanje novih funkcionalnosti.

„Impresioniran sam jednostavnošću komunikacije s roditeljima, procesom prikupljanja suglasnosti te arhiviranjem svih tih dokumenata. Poslove za čije mi je obavljanje dosad bilo potrebno nekoliko dana, UI Asistent Školske knjige obavlja za manje od 30 minuta. Sada UI Asistent podsjeća roditelje na potpisivanje različitih dokumenata i na školske obveze njihova djeteta. Ne ljuti se, strpljiv je i koristi se emotikonima za emocionalno inteligentnu komunikaciju. Čini se nevjerojatno, ali je istinito – tehnologija olakšava život učiteljima i roditeljima čineći komunikaciju jednostavnijom. Više nećemo gubiti vrijeme na administrativne poslove, već ćemo ga iskoristiti za učinkovitu komunikaciju o svakom djetetu“, ističe Marko Lokner, učitelj razredne nastave u OŠ Dragutina Tadijanovića u Petrinji. 

UI Asistent bit će integriran u aplikaciju ŠK Asistent te će učiteljima biti dostupan u bilo kojem trenutku s pomoću aplikacije WhatsApp. Više informacija o UI Asistentu dostupno je na web stranici: https://udzbenici.skolskaknjiga.hr/ui/.

06. prosinca, 2022. | Zagreb| Uredio: Božidar Žitnik   

Blagdansko ozračje za većinu predstavlja „najljepše doba u godini“, te vrijeme obiteljskog okupljanja i druženja s prijateljima i bližnjima pa ne iznenađuje podatak kako trećina ispitanika tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana češće komunicira s obitelji i prijateljima. Usprkos tome i dalje postoji veliki broj onih koji se osjećaju usamljeno. To potvrđuje i izrazito visoki broj od čak 50 posto ispitanika koji žele da ih se češće i iskreno pita kako su. 

Kada se gleda općenito zadovoljstvo životom, polovica ispitanika je zadovoljna istim, a nezadovoljstvo iskazuju životom (57 posto) fizičkim (54 posto) i mentalnim zdravljem (45 posto).
 
Foto: Božidar Žitnik

Prema istraživanju, komunikacija i dostupnost bližnjih za razgovor izuzetno je važno za cjelokupno zadovoljstvo životom. Tako je je 90 posto ispitanika izjavilo kako ima nekog kome se može obratiti za podršku (najčešće su to supružnici – 62 posto, prijatelji – 52 posto ili roditelji – 32 posto). Međutim, istodobno zabrinjava podatak kako čak 10 posto ispitanika nema podršku bliske osobe kojoj bi se mogli obratiti za podršku u njima bitnim ili teškim životnim situacijama.  

Najčvršće veze i najučestaliju komunikaciju, logično, ostvarujemo s onima s kojima smo svakodnevno fizički okruženi, a to su ukućani i kolege s posla. Mnogo manje komuniciramo s obitelji i prijateljima s kojima se ne vidimo tako često. S članovima obitelji s kojima ne živimo, komuniciramo češće na tjednoj (45 posto) nego dnevnoj osnovi (28 posto), dok s bliskim prijateljima tjedno komunicira 47 posto ispitanika, a jednom mjesečno njih 27 posto.
 

Foto: Božidar Žitnik

„S programom i kampanjom ‘Kako si?’ želja nam je skrenuti pozornost kako jedno jednostavno pitanje i izraz iskrenog interesa može nekome uljepšati dan. Blagdansko vrijeme, koje je tradicionalno rezervirano za obitelj i bliske nam osobe pravi je, ali nikako jedini trenutak za angažirati se po ovom pitanju jer uvijek je pravo vrijeme za pobrinuti se za druge. Ovog Božića, ali i općenito želimo potaknuti sve, počevši od sebe, da se više angažiramo, ne sutra nego sada. Idealno kroz fizički/osobni kontakt, kojeg ništa ne može zamijeniti, ali zahvaljujući tehnologiji i poziv ili video poziv su dobrodošle alternative. Upravo je to bio i pokretač naše kampanje i provedenog istraživanja, a sretni smo što su naš program prepoznali naši današnji panelisti koji na ovu temu imaju puno za reći te podijeliti dobre savjete“, izjavio je Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija u Hrvatskom Telekomu. 

Foto: Božidar Žitnik

Pozivi i digitalni kanali komunikacije, prema istraživanju, postaju sve važniji u održavanju veza sa bližnjima. Telefonski poziv za ispitanike predstavlja najvažniji način za održavanje veza s članovima obitelji s kojima ne živimo (38 posto ), dok 28 posto ispitanika za to koristi digitalne aplikacije kao što su WhatsApp, Viber i Facebook Messenger. Kod  održavanja veza između prijatelja raste upotreba aplikacija pa na taj način primarno s bliskim prijateljima komunicira 47 posto ispitanika, dok telefonske pozive istovremeno prakticira njih samo 18 posto. Čak 52 posto ispitanika izjavilo je da komunicira s poznanicima putem aplikacija.

Foto: Božidar Žitnik

„Online komunikacija ima niz prednosti, ali i rizika. Za mentalno zdravlje, i ono što danas zovemo 'digitalna dobrobit', nužno je razumijevanje tih prednosti i nedostataka, ali ponašati se u skladu s njima i onda imati ispravna očekivanja. Online komunikacija je izvrsna za dijeljenje informacija i utjecanja na neko trenutno, kratkoročno raspoloženje. I tu u pravilu treba zadržati njezin domet.“, izjavio je prof.dr.sc. Neven Ricijaš, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Foto: Božidar Žitnik 

„Tehnologija može biti most među generacijama, ali pri tome treba biti što više komunikacije u živo. Djeci treba omogućiti trajanje u odnosima, makar ti odnosi donosili i negativne emocije“, poruka je prof. Tanje Sever iz Psihološkog centra Sever.

Foto: Božidar Žitnik

„Ovih blagdana nemojte težiti savršenosti već osjećaju bliskosti.  Pitajte svoje bližnje „Kako su?“ i saslušajte njihov odgovor te iskoristite priliku i da vi nekome iskreno kažete „Kako ste“. To ne znači samo ugodne interakcije, u redu je i posvađati se , ali ako iza toga slijedi mirenje, oboje će pomoći u razvoju bliskosti“, izjavila je prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.           

Zajedno s Udrugom kako si?, neprofitnom organizacijom čiji je cilj osnažiti javnost za suočavanje s različitim svakodnevnim teškoćama, Hrvatski Telekom je napravio serijal od 15 videa koji će pokrivati teme kao što su burnout, usamljenost i sl., kako bi skrenuo pozornost na ove važne, a često zapostavljene teme. Video materijali su dostupni na YouTube kanalu Hrvatskog Telekoma. 

Istraživanje je provedeno na razini cijele Hrvatske, na reprezentativnom uzorku za online populaciju, a sudjelovali su ispitanici između 16 i 65 godina.

03. ožuka, 2021. | Vodnjan| 

Uredio: Božidar Žitnik 

COVID-19 chatbot nastao je u suradnji s Infobipovim dugogodišnjim strateškim partnerom WhatsAppom. Najnovije tehnološko rješenje ova je vodnjanska kompanija besplatno implementirala u više od 45 ministarstava zdravstva, a čime je omogućena rekordna razmjena više od 70 milijuna poruka između pet milijuna ljudi.

Počevši kao startup iz Vodnjana, Infobip je vrlo brzo svoj uspjeh preselio i na nacionalnu te globalnu razinu. „Put ka globalnom uspjehu Infobipa krenuo je iz našeg Vodnjana. Želimo biti inspiracija poslovnom sektoru u stvaranju i rastu održivih biznisa u Hrvatskoj. To danas podrazumijeva stvaranje vrijednosti i za zaposlenike i lokalnu zajednicu kroz intenzivniju partnersku suradnju s državom te regionalnom i lokalnom samoupravom. Suradnja privatnog i javnog sektora nikad nije bila važnija za razvoj društva“, naglasio je Silvio Kutić, izvršni direktor Infobipa.  

Osim što nastavlja s akvizicijom novih kadrova i predstavljanjem novih proizvoda, Infobip privodi kraju i radove na zagrebačkom kampusu, a planira ekspanziju i u Sarajevu. Posjetivši Vodnjan Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović pokazao je da razumije nužnost suradnje privatnog i javnog sektora, ali i važnost IT industrije u gospodarskom napretku zemlje. Povodom posjeta Infobipu predsjednik Milanović je izjavio: „Ovdje se dolazilo radi turizma, a sada radi jedne tvrtke koja u Hrvatskoj i nije toliko poznata, a nevjerojatna je. Želio bih samo skrenuti pažnju na to što sve mogu napraviti pametni i angažirani ljudi. Firma radi po cijelom svijetu, nije nastala uz pomoć države niti smetnjom države, naprosto je nastala organskim rastom. Imaju urede po cijelom svijetu, promet od skoro milijardu eura, a sve stvoreno na znanju, na tehnologiji. Informatičari iz cijelog svijeta rade i ovdje i u uredima u Zagrebu, na svim kontinentima. Ovo je čudo“.

Prema posljednjim podacima, IT industrija raste četiri puta brže od hrvatskog BDP-a i zapošljava 33.000 osoba. Njezinom rastu doprinosi i Infobip čiji tim stručnjaka okuplja gotovo 3000 ljudi na šest kontinenata. Uspjeh koji je krenuo iz malog istarskog mjesta prepoznali su i inozemni investitori koji su svojim ulaganjima doprinijeli pozicioniranju prvog hrvatskog jednoroga na svjetskoj IT karti.

Zagreb, 04. prosinca 2017.               

Mobitelom se danas može gotovo sve, a aplikacijom za mobitel brže se dolazi do zaposlenja

Više od polovice ljudi koji traže posao voljela bi imati aplikaciju na svom pametnom telefonu koja će im pomoći u pretraživanju oglasa i omogućiti prijave na natječaje

Prema globalnom istraživanju tvrtke ManpowerGroup Solutions, kandidati koji traže posao, najčešće to rade uz pomoć prijenosnih uređaja, mobitela i tableta. Također, više od polovice (52 posto) kandidata želi imati posebnu aplikaciju putem koje će pretraživati ponude za zaposlenje. Istraživanje je obuhvatilo 14 tisuća trenutno zaposlenih ljudi, u dobi od 18 do 65 godina starosti, u 19 zemalja iz cijeloga svijeta, koje se smatraju poželjnijima za zapošljavanje. Međutim, istraživanje tvrtke ManpowerGroup Solutions pokazalo je i kako primjena tehnologija u zapošljavanju znatno zaostaje za razinom njene primjene u svakodnevnom životu. Kad je tehnologija u pitanju, očekivanja ljudi koji traže posao više su vođena onim što vide u aplikacijama za upoznavanje, nego onim na što danas nailaze kod poslodavaca i na specijaliziranim portalima tijekom traženja zaposlenja. Uz to, način na koji kandidati za posao koriste aplikacije i kako zamišljaju razgovor za posao ovisi o dobu, spolu i zemlji u kojoj žive.

Jednim klikom do posla

„Milenijalci imaju aplikaciju za sve. To su njihovi alati za snalaženje u svijetu u kojem žive, a potraga za zaposlenjem samo je jedna stvar u svemu tome. Muškarci su skloniji intervjuu putem video-konferencijskih aplikacija od žena – čak dvije trećine su tome nesklone, a specijalizirane mobilne aplikacije za pretraživanje oglasa za posao traženije su u manje razvijenim zemljama nego u onima razvijenijima“, objašnjava Nebojša Biškup, direktor tvrtke ManpowerGroup Hrvatska.  Jedan od čimbenika koji znatno utječe na porast interesa za aplikacijama kojima se može pretraživati zaposlenja jest to što je aplikacija stalno dostupna, u džepu, na mobitelu. To ljudima omogućuje pretraživanje oglasa za posao doslovno u svakom trenutku s bilo kojeg mjesta, bilo da se nalaze u obližnjem kafiću, autobusu ili se odmaraju na nekom planinskom vrhu tijekom izleta. S druge strane, tvrtke koje se bave objavom oglasa za posao, (primjerice Linkedin, između brojnih ostalih), imaju vlastite aplikacije za pretraživanje oglasa koje kandidatima olakšavaju pretraživanje i javljanje na oglase za posao.

Aplikacije pojednostavljuju pretraživanje

U 19 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, zanimanje kandidata za aplikacije kojima mogu pretraživati oglase za posao - bitno varira: Primjerice, najviše ljudi koji žele takve aplikacije nalazi se u Kostariki (76%), Peruu (74%), Meksiku (71%), Panami (71%), Indiji i Kolumbiji (70%).  Na drugom kraju spektra, nalaze se zemlje u kojima ima najmanje kandidata koji žele imati aplikaciju za pretraživanje oglasa za posao - Japan (23%) i Njemačka (29%).
Ta razlika donekle se može objasniti činjenicom da internetske stranice koje se bave objavljivanjem oglasa za posao kasne za online trgovinama, video uslugama i drugim tvrtkama na Internetu, u prilagodbi svog softvera, proizvoda i usluga korisnicima pametnih mobitela. Ujedno, to upućuje i na neiskorištene mogućnosti koju ta tehnologija pruža u procesu novačenja darovitih zaposlenika. Ljudi koji koriste ili žele koristiti aplikacije na mobitelu za pretraživanje oglasa za posao i prijavu na natječaje, razlikuju se i prema tome koliko su samostalni i spremni na promjene. Kandidati koji žele aplikacije spremniji su zbog posla preseliti se u drugi grad, skloniji su uporabi tehnologija kao izvora vjerodostojnih informacija o tvrtkama i prijavljuju se na veći broj natječaja za posao, što je posljedica činjenice da je to lakše učiniti s aplikacijom.

Brži put do boljih kandidata

„Neke od tih aplikacija dopuštaju korisnicima unos životopisa samo jednom, a onda im omogućavaju prijavu na više oglasa za posao. Takav pristup, popularan u tehnologijama koje se koriste za prijavu na američkim fakultetima, privlačan je milenijalcima koji su navikli imati širi izbor novih mogućnosti“, kaže Nebojša Biškup i dodaje: „Profesionalci u odjelima za ljudske resurse trebaju sami testirati aplikacije na svojim pametnim mobitelima. Pri njihovu dizajnu trebaju se fokusirati na najvažnije aspekte procesa prijave za posao i prvo ugraditi te funkcionalnosti, a nakon toga treba ciljati specifičnosti pojedinih industrija – recimo posebnosti zaposlenja u maloprodajnim trgovinama ili u turizmu“, dodaje Biškup.  Lakše je doći do potencijalnog korisnika tamo gdje se on nalazi nego ga tjerati da iskušava nešto novo, nešto na što nije navikao. To je bit strategije iza inicijativa koje koriste aplikacije za trenutno dopisivanje na mobitelima, aplikacija kao što su WhatsApp i Viber, u svrhu oglašavanja radnih mjesta i potrage za darovitim zaposlenicima. Te aplikacije, same po sebi, nisu dizajnirane za pregledavanje oglasa za posao i prijavljivanje na natječaje, no koriste ih milijuni, pretežno mlađih ljudi. Mnogi među njima još su studenti koji tek trebaju zakoračiti na tržište rada. Zato te aplikacije mogu biti vrlo učinkovito sredstvo dosezanja ljudi iz generacije milenijalaca i dolazeće generacije Z. „Aplikacije kojima se može pretraživati oglase za posao na mobitelu znatno će povećati broj prijava na natječaje, no prava vrijednost te tehnologije nije u tom broju već u njenoj mogućnosti sortiranja tih informacija prema kriterijima koji su važni poslodavcu. Kad dizajnirate svoju aplikaciju, promislite o tome kako ćete dobiti najbolju kvantitetu (najviše prijava za posao) i kvalitetu (najbolje kandidate za posao koji nudite)“, savjetuje Nebojša Biškup.

U novije vrijeme, tehnologija koja je posebno privlačna ljudskim resursima koji traže pristupačan, brz i učinkovit način postavljanja pitanja kandidatima za posao su tzv. chatbot aplikacije - male aplikacije iz kategorije umjetne inteligencije oblikovane tako da simuliraju razgovor s ljudima. Primjerice, bot program u mobitelu može svakog kandidata za posao pitati je li spreman na selidbu zbog posla ili mu može postaviti bilo koje drugo pitanje kojim se može izvesti prva faza selekcije. Chatbot programi su se do sada pokazali kao tehnologija koja rezultira većim brojem prijava na natječaje, odabirom većeg broja kvalitetnijih kandidata te općenito, stvaraju bolji doživljaj komunikacije kandidata s poslodavcem.

Odabrati pravog partnera

Prema istraživanju, 45 posto direktora ljudskih resursa smatra ulaganja u tehnologije kojima se kandidati za posao koriste u potrazi za zaposlenjem područjem u koje će najvjerojatnije o u najskorije vrijeme uložiti novac. No, s time treba biti oprezan. Treba mudro birati, kako inovaciju koju se želi iskoristiti kao novi alat u privlačenju darovitih zaposlenika tako i stručnjaka koji će vam to implementirati. „U razvoju vlastite aplikacija za pretraživanje oglasa za posao i prijavu na natječaj, bolje je ići metodom malih, brzih i ne previše skupih koraka. Inovacijski laboratorij tvrtke ManpowerGroup Solutions primjer je partnera koji će vam najbolje pomoći u procjeni i prilagodbi novih tehnologija koje se primjenjuju u procesima privlačenja najdarovitijih zaposlenika“, zaključuje Nebojša Biškup.