Algebra predstavila prvi STRESS CHECK: Pogled u 2025. godinu
Nedjelja, 22 Prosinac 2024 00:00
Algebra predstavila prvi STRESS CHECK: Pogled u 2025. godinu
Pet preporuka za konkurentnost RH i EU: Jača implementacija umjetne inteligencije u poslovanje javnih i privatnih institucija, internacionalizacija studija i privlačenje stranih studenata, racionalizacija neproduktivnih studijskih programa, nadogradnja digitalnih vještina pojedinaca i transparentno te stabilno ulaganje u R&D.
Sveučilište Algebra predstavilo je novi format društveno-gospodarske analize u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays – STRESS CHECK: Pogled u 2025. godinu. Ususret novoj godini, prikazani su relevantni podaci vezani uz stanje obrazovanja, znanosti i tržišta rada i projekcije za budućnost, u odnosu na širi kontekst Republike Hrvatske i Europske unije. Od početka ovog stoljeća, EU se suočava s trajnim padom BDP-a u odnosu na Sjedinjene Američke Države, prvenstveno radi stagnacije produktivnosti.
Rast dohotka u EU dvostruko je sporiji nego u SAD-u, pri čemu nepovoljni demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju. Pad stope nataliteta i starenje stanovništva dovode do smanjenja radne snage, prisiljavajući Europu da se snažno oslanja na povećanje vlastite produktivnosti.
Fokus analize bio je na pet područja:
- Znanost (Science).
- Tehnologija (Tech).
- Istraživanje i razvoj (Research).
- Obrazovanje (Education).
- Vještine (Skills).
Uvodno je o temi demografije i obrazovnih trendova govorio Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra, koji se posebno osvrnuo na dokument savjetnika Europske komisije za konkurentnost, Marija Draghija: Budućnost europske konkurentnosti, specifično na dio vezan za pad broja mladih i djece u školama, manjak radnika te nužne mjere za oporavak društva od ovih negativnih trendova: „Demografski problem i manjak učenika na svim razinama trebao bi ozbiljno zabrinuti, ne samo sektor obrazovanja, već i hrvatske poslodavce. U zadnjih deset godina u našoj zemlji se bilježi 18,36 posto manje djece u srednjim školama. U Hrvatskoj je trenutno akreditirano 1846 studijskih programa na kojima studira 151.000 studenata, a među njima na cjelovitom studiju svega je 1748 je stranih državljana“ – rekao je Balković i dodao: „Iz država poput Indije, Nepala i Bangladeša na domaće tržište rada masovno se uvoze niskokvalificirani radnici, dok je stranim studentima iz istih zemalja gotovo nemoguće doći studirati kod nas.“
S njim se složio i Damir Jugo, dekan Veleučilišta Edward Bernays koji naglašava da iako je na javnim fakultetima ostalo nepopunjeno više od 11.000 upisnih mjesta i u 2023. godini, i se manje od 8 % od ukupnog broja studija izvodi na stranim jezicima u Hrvatskoj. Jugo rješenje vidi u gašenju neproduktivnih studijskih programa, uklanjanju administrativnih barijera za privlačenje stranih studenata, udruživanju ustanova te promoviranju i brendiranju Hrvatske kao zemlje znanja i vještina, a ne samo turizma.
Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre dotaknuo se aspekta konkurentnosti iz perspektive tehnologije u kojem EU, ali i Hrvatska, imaju priliku doseći razine globalnog razvoja krenu li na vrijeme implementirati AI rješenja u poslovanje i obrazovanje.
Kad pogledamo aspekt 'AI ukupno' prema zadnjim statistikama Eurostata, Hrvatska po korištenju umjetne inteligencije u tvrtkama ima ocjenu 9, dok je prosjek EU 8, što znači da smo u tom pogledu iznad prosjeka EU. Nalazimo se između Austrije i Irske što i nije tako loše. No, kad gledamo pokrivenost AI vještinama na razini čitave zemlje (dakle ne samo tvrtke, nego i državne službe) – tu kaskamo prema statistici Izvješća Hrvatske za digitalno desetljeće (DESI index) i zaostajemo za EU za čak 89 %.
Mario Draghi u svom izvještaju upravo u AI-u vidi potencijal Europe da se uzdigne i dosegne konkurentsku prednost SAD-a i Kine jer se radi o relativno neistraženom području gdje je moguće doći do brzih pobjeda.
Činjenica je i da Europa zaostaje u području ključnih vještina za ostatkom svijeta, posebno gledamo li SAD i Kinu. Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre fokusirao se u svom obraćanju upravo na ovaj aspekt na nivou Hrvatske - rast broja digitalnih profesionalaca jedan je od nacionalnih ciljeva strateškog dokumenta Digitalne dekade do 2032: „Svima su danas na raspolaganju potpuno besplatne ili sufinancirane edukacije putem sustava vaučera koji proizlaze iz NPOO-a i ESF-a, a više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj može iskoristiti ovu priliku do 2030. Nisam siguran da su svi naši građani s ovime upoznati i zato je nužno povećati ulaganja u oglašavanje mogućnosti besplatnog školovanja“ – ističe Balen i upozorava: „Bilo bi dobro i postoje neke najave da će pojedincima biti omogućeno da iskoriste drugi vaučer nakon dvije godine. Nužno je omogućiti i pristup digitalnim, zelenim i deficitarnim vaučerima pojedinim skupinama stranih radnika koji na taj način mogu relativno brzo nadograditi jaz u vještinama s kojim su došli u našu zemlju.“
Iako je za očekivati da Europa i Hrvatska kaskaju za ostatkom svijeta u području inovacija i produktivnosti, ono što zasigurno iznenađuje je i oslabljena pozicija europskih akademskih institucija. Draghijev izvještaj stavlja snažan naglasak upravo na komponentu jačanja znanstvene produktivnosti kao jednog od alata poboljšanja opće konkurentnosti gospodarstva i društva.
Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra istaknuo je napore koje Algebra ulaže u diverzifikaciju svog znanstvenog djelovanja kroz projekte snažno uvezane s gospodarstvom kao što je Smart En Route putem kojeg se preko kamiona Hrvatske pošte prikupljaju podaci vezani za kakvoću zraka (čestice PM2.5 i PM10, NO2, CO2 i drugi zagađivači) ili AI2MED kojim se uz potencijal umjetne inteligencije i podatkovne znanosti povećava točnost dijagnostike malignih bolesti te poboljšavaju procesi kliničkog odlučivanja.
Radi daljnjeg razvoja znanstvenih istraživanja na nacionalnoj je razini potrebno osigurati stabilno financiranje znanosti koje se temelji na snažnom jačanju modela financiranja znanstvenih institucija koji potiče odgovorno autonomno upravljanje putem cjelovitih programskih ugovora; većem broju diversificiranih nacionalnih financijskih instrumenata koji će, u skladu s EU ciljevima Inovacijske unije i Lisabonskom strategijom, osigurati rastući udio sredstava za istraživanje i razvoj u hrvatskom BDP-u sve do razine od 3 %; neovisnom (u pravilu inozemnom) i transparentnom peer review ekspertnom vrednovanju te dugoročno unaprijed definiranim, transparentnim i stabilnim natječajnim rokovima s time-to-grant vremenskim rasponom od maksimalno šest mjeseci.
ALGEBRA svečano otvorila sveučilišni kampus vrijedan 110 milijuna kuna
Četvrtak, 07 Travanj 2022 00:00
07. travnja, 2022. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik
ALGEBRA svečano otvorila sveučilišni kampus vrijedan 110 milijuna kuna
Novi kampus predstavlja najveće privatno ulaganje u obrazovanje u Republici Hrvatskoj uopće.
Multidisciplinarni prostor kampusa godišnje će okupljati
12.000 studenata i polaznika različitih obrazovnih programa te 500 nastavnika
Svečanim otvorenjem sveučilišnog kampusa u Zagrebu Algebra Grupa je obilježila 24. obljetnicu djelovanja i postavila čvrste temelje za provedbu razvojne strategije koja do 2026. godine podrazumijeva gotovo 70 posto više upisanih studenata, njih 2.300, među kojima i 500 studenata iz inozemstva. U gotovo četvrt stoljeća postojanja Algebrine programe je završilo više od 150.000 pojedinaca, a novi, moderno uređen multidisciplinarni prostor budućim generacijama polaznika i studenata osigurat će najsuvremenije uvjete rada koje obrazovna institucija u Hrvatskoj trenutačno može ponuditi.
Najveća i najbrže rastuća privatna obrazovna grupacija u Hrvatskoj, ujedno je jedna od najvećih obrazovnih organizacija u ovom dijelu Europe prema broju studenata i polaznika obrazovnih programa, prostire se na gotovo 12.500 četvornih metara bruto te sadrži 35 predavaonica koje nose nazive inovatora i znanstvenika poput Nikole Tesle, Stevea Jobsa, Fausta Vrančića, Ruđera Boškovića, Slavoljuba Penkale i Slavka Krajcara. Impresivni niz novoopremljenih predavaonica sadrži oko 700 računala, 30 kompleta pojačala, 100 zvučničkih sustava a tu su i laserski projektori. Osim toga, nastavni proces odvijati će se i u 14 online kabineta namijenjenih obrazovanju i usavršavanju na daljinu.
Kreativnost i audio vizualne vještine studenti će dodatno razvijati u suvremenom Art Roomu, video i audio studiju te inovacijskom laboratoriju, dok će u 3D Production Roomu studenti 3D dizajna dodatno njegovati svoju umjetnički talent koristeći 3D printere i ostale uređaje za 3D obradu. Za polaznike programa usavršavanja Algebra je uspostavila i akreditirala poseban međunarodni testni centar gdje će biti moguće pristupiti stjecanju različitih certifikata kao što su Microsoft, AWS, Google, PMI, TOEFL i drugi.
„Naša razvojna strategija bazira se na snažnoj internacionalizaciji te stvaranju preduvjeta da se Algebra uskoro uspješno transformira u sveučilište i postane značajna obrazovna institucija sa programima koji se izvode i u digitalnim odnosno hibridnim formatima. Kroz sljedeće četiri godine zadržat ćemo agilnost u obrazovanju i poziciju vodeće poslovne škole, a namjeravamo ostati pouzdan oslonac tvrtkama koje traže talentirane kadrove te važan partner hrvatskih tehnoloških jednoroga“, izjavio je Tomislav Dominiković, predsjednik Uprave Algebra Grupe, i najavio kako će Algebra nastaviti ulagati u istraživanje, razvoj i projekte te osiguravati kvalitetu studijskih i drugih obrazovnih programa kako bi zadovoljili interes domaćih i stranih studenata, ali i nastavnika kojih je danas na Algebri 500.
Unutar novog sveučilišnog kampusa smjestio se i coworking prostor za 35 osoba te knjižnica koja studentima nudi 18.500 primjeraka literature kojima pokriva 120 posto potreba za knjigama u odnosu na broj upisanih studenata. Novi kampus odlikuje i odlična internetska povezanost koja osigurava stabilnu vezu i kod 1.200 povezanih uređaja istovremeno, a nova mrežna oprema omogućit će strelovitu brzinu od 10Gbps.
Jedna od zanimljivosti svakako je i Nimbus podatkovni centar koji omogućava pokretanje 4.000 virtualnih računala za studente i polaznike edukacija, a čiji je „kum“ Zoran Vakula.
Kao što je uobičajeno, svečanom otvorenju nazočilo je i niz ljudi iz svijeta politike, pa tako i izaslanik predsjednika vlade RH, državni tajnik Ivica Šušak, Ivan Vidiš i Luka Čirko uime ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Martina Stipeč kao predstavnica Grada Zagreba, ravnateljice i ravnatelji agencija u području znanosti i obrazovanja, brojni diplomati, rektori, dekani, predstavnici akademske i poslovne zajednice, poznate osobe te brojni drugi uzvanici, uključujući i one inozemne, kao i predstavnici medija.
Fotografija: Božidar Žitnik
Zanimljivo je i kako zgrada Algebrinog kampusa pripada A+ energetskom razredu, a u veće nastavne prostorije uvedena je rekuperacija zraka čime se povećava kvaliteta nastave i ostvaruje zelena ušteda energenata. Podovi zgrade u uredima izrađeni su od recikliranog materijala, a kako bi dodatno potaknuli „zeleni pristup“ zaposlenike se dodatno potiče da na posao dolaze biciklom ili romobilom za što je osigurana potreba infrastruktura (tuševi, ormarići za garderobu i slično).
Investicija u izgradnju kampusa osigurana je kroz partnerski ugovor investicijsko-građevinske tvrtke Sigma i Algebra Grupe. Na taj način, vjerujemo kako su i sami osnivači ostvarili svoje dječačke snove, a kriteriji snova postavljeni su izuzetno visoko, ali su i nakon puno truda, rada i zapreka, ostvareni. Naime, kako i sami vole istaknuti radi se o hubu digitalnih znanja i centru izvrsnosti po uzoru na američki MIT, a u našoj narednoj TV emisiji Novi milenij posvetiti ćemo upravo i poseban prilog vezan uz ovo značajno događanja za našu cijelu zajednicu.
