Europa i znanje: Konferencija EK i Sveučilišta Algebra Bernays 

Obrazovanje i gospodarstvo: partneri u stvaranju budućnosti 

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 9. srpnja, održana je konferencija „Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu”, u organizaciji Predstavništva Europ,ske komisije u Hrvatskoj i Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays, uz partnerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Instituta Ruđer Bošković. Posebna gošća i govornica na konferenciji bila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju.

Konferencija je okupila predstavnike organizatora, europskih institucija, Vlade Republike Hrvatske, akademske zajednice, istraživačkih institucija, poduzetnika, investitora, startupa i tehnološke zajednice, s ciljem otvaranja rasprave o tome kako Europa može ostati globalno konkurentna u području umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija, inovacija i tehnološke suverenosti. U fokusu konferencije bila su pitanja europske konkurentnosti, jačanja inovacijskog ekosustava, povezivanja istraživanja i tržišta, razvoja digitalnih i STEM vještina, financiranja tehnoloških inovacija te stvaranja uvjeta za rast europskih startupova i budućih tehnoloških jednoroga. Poseban naglasak stavljen je i na hrvatske primjere uspjeha te na ulogu akademske zajednice, istraživačkih institucija i industrije u razvoju globalno konkurentnih proizvoda i rješenja.

Foto: Marko Lopac 

Konferenciju su otvorili Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays.

Foto: Marko Lopac

Tehnologija, sigurnost i demokracija tri su pojma koja najbolje sažimaju fokus ove konferencije, ali i smjer u kojem Europa želi razvijati svoju konkurentnost. Tehnološka suverenost za Europu ne znači zatvaranje, protekcionizam ili odustajanje od otvorenosti, nego sposobnost da zadržimo pravo izbora. U svijetu u kojem su tehnologija, sigurnost i demokracija sve snažnije povezane, Europa mora razvijati vlastite kapacitete, ali pritom ostati vjerna svojim vrijednostima“– u uvodnom obraćanju istaknula je Čović Vidović. 

„Konkurentnost Europe više nije pitanje samo strategija, fondova ili velikih deklaracija, nego pitanje ljudi, znanja, tehnologije, kapitala i sposobnosti da dobre ideje pretvorimo u proizvode, tvrtke i radna mjesta. Europa nikada nije imala problem sa znanjem, ali prečesto smo gledali kako ideje nastaju ovdje, a rastu i globalno se razvijaju negdje drugdje. Zato nam treba jedinstveno i učinkovitije europsko tržište koje će privlačiti investicije, zadržavati talente i omogućiti da razvojni centri, patenti i intelektualno vlasništvo ostaju u Europi“ – kazao je Balen. 

Program je nastavljen fireside keynote razgovorom u kojem su sudjelovali Vlatko Matijević, CTO i suosnivač Orqe, te Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva Infobipa. Razgovor, koji je moderirala Dina Hrastović iz Telegrama, bio je posvećen položaju hrvatskih tehnoloških tvrtki u globalnom okruženju te izazovima razvoja inovacija koje mogu konkurirati na svjetskom tržištu.

U okviru Mastermind Sessiona pod nazivom „Od istraživanja i inovacija do tržišta” sudjelovali su Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Sudionici su raspravljali o tome kako učinkovitije povezati znanost, obrazovanje i gospodarstvo te kako istraživačke rezultate pretvarati u proizvode, usluge i tvrtke koje mogu ostvariti tržišni uspjeh.

Foto: Marko Lopac 

“Hrvatska danas, slikovito rečeno, ima oko 60 posto europske produktivnosti, ali i oko 79 posto kvalitete života, što jasno pokazuje da prostor za napredak postoji, ali i da demografske mjere ne možemo promatrati odvojeno od pitanja kvalitete života. U tome važnu ulogu imaju obrazovne institucije, ali i sami građani, jer cjeloživotno učenje, usvajanje novih vještina i odgovorno korištenje tehnologije postaju preduvjet konkurentnosti. Istodobno, Hrvatska mora ozbiljnije raditi na privlačenju stranih studenata, osobito s tržišta na kojima postoji realan interes za studij u Europi” – poručio je Balković.

Službeno otvorenje konferencije obilježila su uvodna obraćanja Damira Habijana, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Nine Obuljen-Koržinek, ministrice kulture i medija.

„Ulazimo u novu fazu digitalne transformacije u kojoj je cilj dodatno ojačati europske i hrvatske digitalne kapacitete, učiniti javne procese bržima, sigurnijima i transparentnijima te razvijati rješenja koja će nas učiniti konkurentnijima i otpornijima. No, uz razvoj tehnologije moramo jednako snažno ulagati u sigurno digitalno okruženje, posebno kada je riječ o zaštiti djece i mladih na internetu. Zato Hrvatska jača svoj zakonodavni i institucionalni okvir, uz puno poštivanje privatnosti korisnika, te uspostavlja posebnu radnu skupinu posvećenu sigurnosti djece online. Kombinacijom infrastrukture, znanja, odgovorne uporabe tehnologije i jasnih pravila možemo graditi sigurniju, učinkovitiju i digitalno snažniju Hrvatsku i Europu“ – istaknuo je Habijan.

Foto: Božidar Žitnik

„Digitalna transformacija i razvoj umjetne inteligencije moraju se razvijati zajedno s društvom, kulturom, medijima i sigurnošću, jer već mijenjaju ekonomiju, način informiranja i digitalnu sigurnost. Zato Europa mora ulagati u digitalnu infrastrukturu, AI i sigurnije platforme uz jasna pravila, kako bi zaštitila korisnike i sama oblikovala svoju tehnološku budućnost“ – kazala je Obuljen-Koržinek. 

Središnja gošća konferencije, Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, održala je keynote govor o tehnološkoj suverenosti Europe. U svom obraćanju govorila je o europskoj viziji razvoja digitalne ekonomije, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, digitalne infrastrukture i demokratske otpornosti u vremenu globalne tehnološke utrke.

Foto: Božidar Žitnik 

„Zajedno stvaramo povijest, a Hrvatska u ovom području ima velik potencijal. Moj je glavni zadatak osigurati europsku digitalnu i tehnološku suverenost, jer upravo kroz snažnije vlastite kapacitete Europa može odgovoriti na gospodarske, sigurnosne i globalne izazove koji su pred nama. To ne znači zatvaranje prema svijetu, nego otvorenost za partnerstva, poštenu konkurenciju i suradnju s pouzdanim partnerima, uz sposobnost da sami biramo tehnologije na kojima gradimo svoju budućnost. Danas smo u pojedinim područjima još uvijek ovisni o neeuropskim pružateljima usluga, što možda trenutačno nije kriza, ali može postati ozbiljan rizik ako ne budemo ulagali na vrijeme. Zato moramo jačati europske lance opskrbe, ulagati u proizvodnju čipova, cloud infrastrukturu, razvoj umjetne inteligencije i AI gigatvornice, uz potreban privatni kapital koji će omogućiti da naše najbolje europske kompanije budu globalno konkurentne. Ako želimo pobijediti u globalnoj tehnološkoj utrci, moramo izgraditi europski ekosustav koji štiti našu demokraciju, smanjuje ovisnost o zemljama izvan Europe i daje nam mogućnost da sami oblikujemo svoju budućnost. Posebno je važno da AI razvijamo odgovorno, uz optimizaciju potrošnje energije i jačanje otvorenih rješenja, jer ona povećavaju otpornost, konkurentnost i neovisnost Europe. Naš je cilj u sljedećih sedam godina utrostručiti AI kapacitete na razini Europske unije, a taj posao želimo raditi zajedno s državama članicama, industrijom i partnerima poput Hrvatske“ – naglasila je Virkkunen.  

U panel raspravi „Financije i vještine kao temelj konkurentnosti Europe” sudjelovali su, uz Virkkunen, Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke te Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Rasprava je bila usmjerena na važnost ulaganja u znanje, vještine, istraživanje, razvoj i inovacije, kao i na ulogu europskih financijskih instrumenata u jačanju konkurentnosti europskog gospodarstva. 

„U proteklih nekoliko godina vidjeli smo da se gotovo svaka napredna tehnologija može koristiti i u sigurnosne pa i vojne svrhe, zbog čega Europa mora smanjiti ovisnost o udaljenim lancima opskrbe i jačati vlastite kapacitete. Naš je cilj omogućiti Europi da razvija, inovira i skalira ključne tehnologije unutar vlastitog tržišta, oslanjajući se na vrhunska sveučilišta, startupove i kompanije koje trebaju rasti i ostati u Europi. Zato je važno aktivirati sve europske instrumente, ali i snažnije uključiti privatne investitore u ulaganja u europske tvrtke i ideje“– izjavio je Primorac. 

„Želimo poticati ulaganja u kompanije koje djeluju na jedinstvenom europskom tržištu te dodatno ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije. Hrvatska je 2025. svrstana među deset najboljih zemalja prema kvaliteti poslovnog okruženja, što potvrđuje važnost reformi i ulaganja provedenih kroz naš plan oporavka i otpornosti“ – zaključila je Mikuš Žigman.   

U nastavku programa održane su i rasprave posvećene europskom zakonodavstvu u digitalnom dobu, sigurnosti djece i mladih na internetu, ulozi inkubatora u razvoju budućih tehnoloških jednoroga, primjeni umjetne inteligencije te razvoju hrvatske tehnološke scene. Sudionici su se složili kako Europa ima znanje, istraživački potencijal i vrijednosni okvir potreban za globalni tehnološki iskorak, ali da je za ostvarenje tog potencijala ključno dodatno ubrzati prijenos znanja u gospodarstvo, osnažiti ulaganja i sustavno razvijati vještine potrebne za digitalnu budućnost. 

U završnom dijelu konferencije održana je i sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays na kojoj su članovi Savjeta raspravljali o temi „Više maturanata, manje budućih tehnologa: kako ćemo graditi hrvatsku AI, digitalnu i industrijsku konkurentnost?”. U fokusu rasprave bili su trendovi ovogodišnjih prijava na državnoj maturi, s posebnim

naglaskom na podatke koji pokazuju kako je državnu maturu u 2026. godini prijavilo 30.703 pristupnika, što je blagi porast u odnosu na 2025., dok istodobno računarska i informatička skupina studija bilježi pad interesa od 14 posto. 

Članovi Gospodarskog savjeta raspravljali su o tome predstavlja li takav trend rano upozorenje za hrvatsko gospodarstvo, javnu upravu, industriju i investicije, osobito u kontekstu europskih rasprava o umjetnoj inteligenciji, tehnološkoj suverenosti i globalnoj konkurentnosti. Pritom je istaknuto kako Sveučilište Algebra Bernays do kraja lipnja bilježi rast od 8 posto prijava na sve studije, što dodatno otvara prostor za raspravu o ulozi visokog obrazovanja u privlačenju mladih prema područjima ključnima za digitalnu i industrijsku budućnost Hrvatske.

Sveučilište Algebra Bernays pokreće sveučilišni studij psihologije, nakon uspješno završenog postupka izdavanja Dopusnice Agencije za znanost i visoko obrazovanje i uz suglasnost Hrvatske psihološke komore. Sveučilište Algebra Bernays tako se pridružuje hrvatskim sveučilištima koje izvode ovaj specifičan i tražen studij za kojim postoji izražena potreba u društvu. Nastava na prijediplomskom studiju psihologije počinje već ove jeseni, od akademske godine 2026./2027. 

Studij je kreiran na čvrstim znanstvenim temeljima i konkretnim vještinama potrebnima za rad u obrazovanju, zdravstvu, organizacijama, ljudskim potencijalima, istraživanjima, civilnom sektoru i drugim područjima u kojima se psihološka znanja sve snažnije primjenjuju. Diplomanti po završetku stječu naziv sveučilišni prvostupnik/sveučilišna prvostupnica psihologije (univ. bacc. psych.) i imaju mogućost nastavka obrazovanja na sveučilišnom diplomskom studiju psihologije. Studij je u potpunosti usklađen s europskim kurikulumom i EuroPsy standardom, čime se studentima daje širi međunarodni okvir obrazovanja i dodatna prepoznatljivost kvalifikacije u europskom prostoru.

Foto: Božidar Žitnik 

„Pokretanje studija psihologije za Sveučilište Algebra Bernays predstavlja važan strateški iskorak i prirodan nastavak razvoja naših studijskih programa. S obzirom da već danas na studijima dizajna, digitalnog marketinga, ekonomije, komunikacija i razvoja računalnih igara izvodimo desetak kolegija iz područja primijenjene psihologije, ovaj je studij logičan nastavak razvoja naših kapaciteta, znanja i istraživanja u polju psihologije. Uzevši u obzir razvoj umjetne inteligencije i rapidnu digitalizaciju poslovanja i čitavog društva, ovim studijem u fokus stavljamo razumijevanje čovjeka i njegove interakcije u suvremenom svijetu, sve kako bismo za svoje diplomante osigurali održive karijere i visoku konkurentnost na tržištu rada“, istaknuo je prof. dr. sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays. 

Kolegiji iz temeljnih i primijenjenih područja psihologije uz integraciju AI-a

Studij sadržava širok raspon kolegija iz ključnih područja psihologije, poput biološke, razvojne, socijalne, kognitivne, kliničke, zdravstvene, školske i organizacijske psihologije. Važan dio programa su i metodologija istraživanja, statistika, psihološko mjerenje, psihološki testovi, intervjuiranje, grupni rad te komunikacijske i savjetodavne vještine. Uz obvezne kolegije, program sadrži i velik broj izbornih kolegija, sve što će studentima omogućiti da istraže područja koja poput potrošačkog ponašanja, psihologije medija, pozitivne psihologije, forenzičke psihologije, poduzetničke psihologije i ergonomijske psihologije.

Studij sadrži i brojne sadržaje povezane s primjenom umjetne inteligencije i razumijevanjem njezina utjecaja na pojedince, organizacije i društvo. Brzina tehnoloških promjena koje donosi AI stvara sve veću potrebu za stručnjacima koji razumiju ljudsko ponašanje, donošenje odluka, prilagodbu promjenama, mentalno zdravlje i kvalitetu međuljudskih odnosa te je stoga uključivanje ovih sadržaja u studij bilo ne samo potreba, već i nužnost.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays

„Psihologija je među profesijama čija će vrijednost u budućnosti dodatno rasti jer se temelji na dubokom razumijevanju čovjeka, empatiji, etičkom prosuđivanju i složenim interpersonalnim vještinama koje tehnologija teško može zamijeniti. Vjerujem da je danas više nego ikada važno obrazovati stručnjake koji će razumjeti čovjeka u njegovoj cjelovitosti: emocije, ponašanje, razvoj, odnose, mentalno zdravlje, ali i digitalno i tehnološki ubrzano društvo u kojem živimo. Program smo gradili s jasnom idejom za pružanje snažne znanstvene osnove studentima, uz značajan prostor za praktičan rad, mentorstvo i upoznavanje stvarnih okruženja u kojima psiholozi djeluju – želimo im predstaviti psihologiju nove generacije. Zato važan dio studija čine praksa, suradnja s više od 30 partnerskih institucija i razvoj vještina koje su ključne za budući rad u obrazovanju, zdravstvu, organizacijama, istraživanjima i drugim područjima primjene psihologije“, istaknula je izv. prof. dr. sc. Ana Havelka Meštrović, pročelnica Sveučilišnog odjela za psihologiju Sveučilišta Algebra Bernays. 

Psihologija u interdisciplinarnom okruženju

Jedna od posebnosti studija je snažan naglasak na praktičnoj primjeni znanja. Praksa je obvezni dio programa već na prijediplomskoj razini, a studenti će je obavljati uz mentorstvo licenciranih psihologa u stvarnim profesionalnim okruženjima. Suradnja s partnerskim institucijama uključuje škole, klinike, bolnice, organizacije, HR odjele i druge sustave u kojima psihološka znanja imaju konkretnu primjenu. Uz praksu, važan dio studija čini i rad s modernom opremom. Studenti će imati priliku upoznati se s različitim suvremenim tehnologijama poput EEG-a, eye trackera i psihofizioloških mjerenja, čime se teorijska znanja povezuju s istraživanjem pažnje, percepcije, emocija, stresa i drugih aspekata ljudskog ponašanja.

Takav pristup otvara prostor za projekte koji psihologiju povezuju sa suvremenim izazovima, od korisničkog iskustva, istraživanja ponašanja i mentalnog zdravlja do obrazovanja, razvoja organizacija i primjene tehnologije u razumijevanju čovjeka. 

Prijave su otvorene putem službenih stranica Sveučilišta Algebra Bernays.

AI era je ovdje: Hrvatska treba novu generaciju softverskih inženjera

 U sklopu AI festivala, kao dio LLPA mreže, Sveučilište Algebra Bernays u svibnju i lipnju svim građanima i poslovnim subjektima nudi besplatne edukacije iz područja AI 

Na brifingu za medije Sveučilišta Algebra Bernays, održanom 25. svibnja,  predstavljena su istraživanja OECD-a i Anthropica koji ukazuju na daljnji razvoj i značaj AI-a s obzirom na radna mjesta u IT-u, s pogledom na Hrvatsku te su istaknute prilike za razvoj konkurentnosti domaćih kompanija ako budu među ranim usvajateljima AI metodologija.

OECD indikatori pokazuju sposobnost umjetne inteligencije u replikaciji ljudske inteligencije i pomažu donositeljima odluka razumjeti sposobnosti AI-a u odnosu na čovjeka. Istraživanje je objavljeno 2025. godine i odrađeno je na modelima koji su tada bili dostupni. Prema OECD-u, današnji AI modeli uglavnom su između razine 2 i 3: jako dobri u jeziku i nekim kognitivnim zadacima, a slabiji u dugoročnom planiranju, socijalnom razumijevanju i “pravom” kritičkom razmišljanju.

Foto: Božidar Žitnik 

„OECD želi da države i firme imaju zajednički način procjene koje će poslove AI moći automatizirati, kako će se obrazovanje morati mijenjati, gdje AI može pomagati ljudima, a gdje predstavljati rizik. Jedna od ključnih poruka izvještaja je da AI napreduje brže nego što društvo razumije njegove posljedice. Zato društvu trebaju jasni i usporedivi pokazatelji, slično kao što postoje testovi za ljudske vještine (npr. PISA)“ – istaknuo je Tomislav Dominković, glavni izvršni direktor Sveučilišta Algebra Bernays. 

Hoće li programeri izumrijeti?

Iako se modeli razvijaju vrlo brzo i u nekim područjima dosežu razinu vrlo kvalitetnih stručnjaka, stvarna razina njihova korištenja i dalje je daleko ispod teorijskih mogućnosti. Slično pokazuje i Anthropicovo istraživanje iz ožujka 2026., koje naglašava razliku između onoga što AI teoretski može napraviti i onoga za što ga korisnici u praksi doista koriste. Usporedimo li OECD AI indikatore s Anthropicovim teorijskim maksimumom, rezultat je da je razina korištenja daleko od teorijskih mogućnosti (33%). Anthropicovo istraživanje pokazuje da još uvijek nema sustavnog povećanja nezaposlenosti radi umjetne inteligencije – događa se premještanje određenih profila iz tehnološke industrije u druge industrije koje također razvojem softverskih rješenja prolaze digitalnu transformaciju.

Foto: Božidar Žitnik 

„Hrvatska u usporedbi s ostatkom EU ne stoji dobro s usvajanjem AI-a u poslovanje. Želimo li biti konkurentni, moramo se značajno ubrzati. Samim time, sve tvrtke koje će ići prema daljnjoj transformaciji poslovanja trebat će i junior i senior programere koji će im pomagati na tom putu. Pojeftinjenjem procesa programiranja uz korištenje AI-a, izrada softvera postaje jeftinija i primjena softverskih rješenja događat će se u tvrtkama u kojima je to do sada bilo preskupo, tj. očekujemo da će broj programera u Hrvatskoj zapravo rasti. Prema U.S. Bureau of Labor Statistics iz 2025., potražnja za programerima trebala bi do 2034. rasti za čak 15,5%“ – ističe Dominković. 

AI metodologija kao ključ konkurentnosti poslovanja 

U Hrvatskoj i dalje postoji puno skepticizma po pitanju usvajanja AI-a. Podaci Eurostata ukazuju na značajno zaostajanje Hrvatske u odnosu na druge usporedive zemlje članice EU. Umjetna inteligencija više nije ograničena na izolirane eksperimente i pilot-projekte, već postupno postaje sastavni dio svakodnevnog poslovanja na razini cijelih organizacija: „Prema Deloitteovu izvještaju The State of AI in the Enterprise 2026, pristup zaposlenika AI alatima porastao je za čak 50 posto tijekom 2025. godine, što pokazuje da kompanije ubrzano integriraju AI u operativne procese.

Foto: Božidar Žitnik

Istovremeno, sve je veći broj tvrtki koje očekuju konkretnu „produktivizaciju” postojećih AI pilot-projekata, odnosno njihovo pretvaranje u stvarne poslovne alate koji donose mjerljive rezultate“ – rekao je Marko Pršić, glavni konzultant za AI Sveučilišta Algebra Bernays. 

Udio takvih kompanija udvostručio se u posljednjem razdoblju, a očekivanja od AI-ja postaju sve ambiciozniji. Poseban fokus stavlja se na razvoj AI agenata, sustava koji mogu samostalno izvršavati određene zadatke i donositi odluke unutar poslovnih procesa. Kompanije procjenjuju da će se broj AI agenata u organizacijama utrostručiti tijekom sljedeće dvije godine. Fokus kompanija više nije samo na eksperimentiranju s umjetnom inteligencijom, nego na dokazivanju njezine konkretne poslovne vrijednosti. Posebno je zanimljivo da čak 90% CEO-a vjeruje kako će AI agenti već tijekom ove godine donijeti mjerljiv povrat ulaganja (ROI). Time AI iz faze tehnološkog trenda prelazi u fazu poslovnog imperativa, gdje se od projekata očekuju jasni financijski učinci, povećanje produktivnosti i optimizacija troškova.

„Jedan od najpoznatijih primjera dolazi iz fintech kompanije Klarna. Njihov AI asistent preuzeo je dvije trećine svih korisničkih upita na 23 tržišta i na čak 35 jezika. Istovremeno je prosječno vrijeme rješavanja korisničkih zahtjeva smanjeno s 11 na samo dvije minute, a kompanija procjenjuje da su ostvarene uštede dosegnule 40 milijuna američkih dolara“ – ističe Pršić. 

Danas, najveći izazov više nije sama tehnologija, već sposobnost organizacija da prepoznaju gdje i kako (i kako brzo) AI može donijeti najveću vrijednost. Istraživanje Mapping AI into Production poslovne škole INSEAD pokazuje da kompanije koje sustavno prilagođavaju svoje poslovne procese umjetnoj inteligenciji ostvaruju 12% veću produktivnost, 18 posto veću vjerojatnost privlačenja novih kupaca te gotovo dvostruko veći prihod u odnosu na organizacije koje AI uvode parcijalno i bez šire transformacije: „Upravo zato je Sveučilište Algebra Bernays razvilo posebnu AI at Scale metodologiju, kojom pomaže tvrtkama iz svih sektora domaćeg gospodarstva transformirati svoje poslovanje uz pomoć umjetne inteligencije. Metodologija je usmjerena strateškom usvajanju AI-a, njegovoj sigurnoj implementaciji i konkretnim poslovnim rezultatima. Kroz četiri jasno definirane faze gradimo ne samo rješenja, već i internu sposobnost timova da samostalno razvijaju i upravljaju AI inicijativama“ – naglašava Pršić. 

Sa ciljem većeg informiranja javnosti o mogućnostima koje nudi AI, Sveučilište Algebra Bernays kao dio LLPA mreže (Leading Learning Partners Association) - međunarodne udruge vodećih IT edukacijskih i trening kompanija koja okuplja vodeće edukacijske centre iz više od 55 zemalja, pokreće u svibnju i lipnju besplatne edukacije. U okviru LLPA Sveučilište Algebra Bernays nudi svim građanima i poslovnim subjektima besplatne webinare koji se održavaju tijekom AI festivala 2026. od 25. svibnja do 9. lipnja.

Hrvatska - najveći rast kapaciteta data centara u CEE regiji – uskoro i prvi veliki stručni skup o data centrima

 Croatian Data Center Summit 2026 okupit će međunarodne stručnjake, investitore i kreatore politika 12. svibnja u zagrebačkom hotelu Esplanade – keynote drži Vladimir Prodanović, jedan od ključnih menadžera zaduženih za implementaciju AI data centara u Europi i Aziji u tvrtki NVIDIA 

Hrvatska udruga data centara (HRDCA) najavljuje održavanje konferencije Croatian Data Center Summit 2026, prvog velikog stručnog skupa u Hrvatskoj posvećenog razvoju data centara, cloud tehnologijama i digitalnoj infrastrukturi. Konferencija će se održati 12. svibnja 2026. u hotelu Esplanade u Zagrebu. 

Konferencija dolazi u trenutku iznimno dinamičnog rasta europskog tržišta data centara. Prema industrijskim analizama tvrtki Araner i Mordor Intelligence, europsko tržište data centara moglo bi do 2030. dostići vrijednost od gotovo 100 milijardi dolara, uz godišnju stopu rasta između 12 i 13 posto. Europska udruga data centara (EUDCA) u svom izvješću za 2026. procjenjuje kumulativno ulaganje od 176 milijardi eura u data centre na razini Europe u razdoblju od 2026. do 2031. godine te također navodi da je po rastu kapaciteta Hrvatska prva u regiji CEE (koja uključuje zemlje kao što su Poljska i Švicarska), s godišnjim rastom od 30%. 

Kapaciteti se istodobno šire izvan tradicionalnih središta poput Frankfurta, Londona, Amsterdama i Dublina — nordijske zemlje i južna Europa bilježe rast potražnje od preko 100 posto, a zemlje srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, privlače sve veću pozornost investitora i operatera. Upravo u tom kontekstu, Croatian Data Center Summit 2026 postaje ključna platforma za razumijevanje trendova koji oblikuju i hrvatsko tržište.

Program i govornici:

Konferenciju će otvoriti Goran Đoreski, predsjednik HRDCA i direktor Digital Realtyja. Keynote predavanje održat će Vladimir Prodanović iz NVIDIA-e, jedan od najodgovornijih ljudi za implementaciju AI data centara u Europi i Aziji. 

Program je strukturiran oko tri ključna tematska područja: 

• Umjetna inteligencija i digitalna infrastruktura — kako eksponencijalni rast AI radnih opterećenja mijenja zahtjeve za kapacitetima, hlađenjem i energetskom učinkovitošću data centara. 

• Održivost i klimatska neutralnost do 2030. — konkretni koraci koje europski operateri poduzimaju u skladu s novim regulatornim okvirima, od obnovljivih izvora energije do inovativnih sustava hlađenja. 

• Investicije i kriteriji uspjeha modernih data centara — što određuje isplativost projekata, kako se biraju lokacije te koji modeli financiranja dominiraju tržištem.

Među govornicima su Sylvie La Roy (Data Centre Hawk) s pregledom europskog tržišta, Piotr Kowalski (PLDCA) s primjerom dobre prakse iz Poljske i Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze, s temom investiranja u data centre, te stručnjaci iz Vertiva, Digital Realtyja i Cushman & Wakefielda. Poslijepodnevni dio donosi predavanja o zdravlju i sigurnosti u gradnji data centara te o kriterijima izbora zemljišta, a radni dio programa zatvara panel stručnjaka. 

Kome je konferencija namijenjena?

Croatian Data Center Summit 2026 namijenjen je širokom spektru sudionika: IT direktorima i menadžerima koji donose odluke o infrastrukturi, investitorima i konzultantima, dobavljačima opreme i pružateljima usluga povezanih s radom data centara, kao i kreatorima politika i regulatornim tijelima. Format konferencije potiče izravnu razmjenu iskustava i umrežavanje, a ne samo pasivno praćenje predavanja.

„Digitalna infrastruktura više nije samo tehničko pitanje — ona je temelj gospodarske konkurentnosti. Zadovoljstvo mi je što će HRDCA konferencija po prvi put ove godine okupiti ljude koji tu infrastrukturu grade, financiraju i reguliraju, i to prvi put na jednom mjestu u Hrvatskoj,“ izjavio je Goran Đoreski, predsjednik HRDCA.

Iskorak Sveučilišta Algebra Bernays – prvo u Hrvatskoj uz InvestEU jamstvo za inovativno financiranje studenata 

Studentima programskog inženjerstva bit će omogućeno studiranje s odgođenim plaćanjem po principu ISA – Income Share Agreementa 

Danas je u prostorima Sveučilišta Algebra Bernays potpisan Sporazum o suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) i Quotandom kojim je Sveučilište Algebra Bernays napravilo prvi korak u potpisivanju krovnog ugovora skupine odabranih obrazovnih institucija s EIF-om u Luxembourgu.

Potpisivanjem ugovora, Sveučilište Algebra Bernays postat će prva visokoobrazovna institucija u Republici Hrvatskoj koja je osigurala podršku Europskog investicijskog fonda (EIF) kroz InvestEU program, čime studentima omogućuje pristup inovativnim modelima financiranja obrazovanja.

Riječ je o ugovoru o jamstvu kojim EIF preuzima značajan kreditni rizik financiranja studenata, omogućujući Sveučilištu Algebra Bernays da ponudi povoljnije i dostupnije uvjete financiranja. Program je usmjeren isključivo na područje obrazovanja i razvoja vještina, s naglaskom na povećanje dostupnosti studiranja i poticanje zapošljivosti, a bit će dostupan studentima prijediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija programskog inženjerstva.

Foto: Božidar Žitnik

Potpisivanju sporazuma nazočili su i izv. prof. dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), Georgiana Buturiou, voditeljica Odjela za mikrofinanciranje, zajmodavce i fintech EIF-a, Lino Pujol, suosnivač Quotande, Ferdinand Wollenberg, analitičar EIF-a te doc. dr. sc. Iva Ivanković, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih RH koji su se tom prilikom obratili javnosti.

Foto: Božidar Žitnik 

„Partnerstvo Europskog investicijskog fonda s Quotandom i Sveučilištem Algebra Bernays je iznimno korisno jer omogućava dugoročne prilike za razvoj kako studentima, tako i hrvatskom gospodarstvu, ali i Europskoj uniji”, izjavio je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke i dodao: „Studenti se pri izboru svoje buduće karijere ne moraju ograničavati samo na obrazovne programe koje si mogu priuštiti već mogu odabrati one koji odgovaraju njihovu talentu, ali i potrebama tržišta rada. Jamstva EIF-a umanjit će im financijski teret u ranim fazama karijere kada im je najpotrebnije i omogućiti im da s otplatom studentskih kredita započnu tek kada ostvare dostatne prihode. Na ovaj način, ulažemo u bolju kvalitetu života, održivu budućnost Hrvatske, te Europu koja je konkurentna, inkluzivna i prosperitetna.”

Foto: Božidar Žitnik

Ukupan volumen garancijskog fonda za Sveučilište Algebra Bernays iznosi više od milijun eura, a može se koristiti za garancije za plaćanje studija kroz izdvajanje iz buduće plaće, tzv. Income Share Agreement (ISA) ili odgodu plaćanja. Kroz ovaj mehanizam EIF će pokrivati do 80 % rizika neispunjavanja obveza portfelja odgođenih školarina. Ovime se omogućuje uključivanje i onih talenata koji inače možda ne bi imali pristup tradicionalnim oblicima financiranja.

Foto: Božidar Žitnik 

Druge obrazovne institucije diljem Europske unije već su uključene u različite EIF-ove programe jamstava, poput Esade Business & Law School i IESE Business School u Španjolskoj, kao i tehnoloških edukacijskih centara poput Code for All u Portugalu, od kojih su neki izravno ili neizravno uključeni u EIF-ove programe već nekoliko godina.

Modeli Income Share Agreement prisutni su u Njemačkoj još od 1995. godine, dok se modeli otplate temeljeni na prihodima koriste i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Portugalu, Italiji, Španjolskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i šire. U središtu ovog novog modela financiranja studenata, koji se sada uvodi u Hrvatskoj, nalazi se pristup temeljen na Income Share Agreement (ISA), koji studentima omogućuje studiranje bez početnog financijskog ulaganja.
 Foto: Božidar Žitnik

Prema ovom modelu, studenti s otplatom započinju nakon završetka studija, i to tek nakon što se zaposle, pri čemu izdvajaju fiksni postotak svoje bruto mjesečne plaće. Maksimalno razdoblje otplate iznosi do 10 godina. Važno je naglasiti kako Sveučilište Algebra Bernays aktivno provodi procjenu kandidata, pri čemu je najvažniji kriterij za financiranje upravo procjena profesionalnog potencijala i budući uspjeh u koji institucija ima visoku razinu povjerenja.

Foto: Božidar Žitnik 

„Naš sporazum i buduće sudjelovanje u krovnom ugovoru s EIF-om, u društvu vrhunskih europskih sveučilišta, snažna je poruka povjerenja prema našim studijima, nastavnicima i procesima, ali i spremnosti da mlade usmjerimo, izgradimo kao kompletne ljude i zatim im pomognemo oblikovati karijeru. Vjerujemo u studente koji redovno polažu ispite, u njihovu sposobnost da završe studij, pronađu zaposlenje i izgrade uspješne karijere. Upravo zato smo spremni ponuditi modele financiranja koji se oslanjaju na njihov budući uspjeh“, poručuje rektor Sveučilišta Algebra Bernays, izv. prof. dr. sc. Mislav Balković.

Poseban naglasak stavljen je na IT i digitalne kompetencije, područja u kojima Sveučilište Algebra Bernays već godinama bilježi visoku zapošljivost svojih diplomiranih studenata. Upravo zato ovaj model financiranja dodatno reflektira povjerenje u nastavak razvoja industrije i njezin kontinuirani rast, kao i u potrebu za kvalificiranim stručnjacima.

Foto: Božidar Žitnik

„Vjerujemo u ICT kao jedan od najznačajnijih hrvatskih izvoznih sektora koji će i u budućnosti nastaviti rast na krilima umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i kvantnog računarstva te tražiti talentirane pojedince. Ovaj program omogućit će da još veći broj mladih dobije priliku biti dio tog razvoja“, istaknuo je.

Sveučilište Algebra Bernays dio je jamstvenog sporazuma koji obuhvaća osam europskih obrazovnih institucija. Razdoblje u kojem se studenti mogu kandidirati i uključivati u program završava 2028., a provodi se s Europskim investicijskim fondom (EIF) te španjolskom konzultantskom tvrtkom Quotanda kao koordinatorom i pružateljem usluga. U okviru zajedničkog InvestEU programa, osigurana su značajna sredstva za razvoj obrazovnih modela koji povećavaju dostupnost studiranja i potiču razvoj vještina relevantnih za tržište rada.

Projekt „Prilika” – Chance project – prema najnovijem istraživanju Europljani stariji od 50 imaju snažan interes za pokretanje vlastitog biznisa

Unatoč samom naslovu, tu su i nezanemarive strukturne prepreke s kojima se osobe starije od 50 godina suočavaju pri pokretanju poslovanja. Najčešće su to birokracija i složeni administrativni postupci, što je posebno izraženo u Slovačkoj (62%) i Češkoj (55%), ali i u Irskoj (44%) te Hrvatskoj (42%). Uz nedostatak profesionalnih mreža podrške, pristup financiranju također predstavlja veliku prepreku, osobito za Hrvate (78%) i Fince (68%). Nedostatak digitalnih vještina najveća je prepreka u Češkoj (54%) i Slovačkoj (48%). Zanimljivo je da strah od neuspjeha navodi 36% ispitanika u Irskoj, što je jedan od viših udjela među partnerskim zemljama.

Rezultati ankete ukazuju na potrebu za dodatnim obrazovanjem u svim partnerskim zemljama, posebno na području marketinga i komunikacije s klijentima, poslovnog planiranja i strateškog razvoja, poreznih i pravnih aspekata poduzetništva te financijskog upravljanja i mogućnosti financiranja. Ispitanici pokazuju snažnu sklonost fleksibilnim i lako dostupnim oblicima učenja, osobito online tečajevima temeljenima na video sadržaju koji omogućuju učenje vlastitim tempom, uz naglasak na vrijednost interaktivnih formata, grupnih rasprava i individualnog mentorstva.

Saznanja prikupljena istraživanjem izravno će doprinijeti razvoju novog europskog online tečaja (MOOC) koji će osobama starijim od 50 godina pružiti strukturirane smjernice i praktične alate te im tako pomoći da razviju svoje poduzetničke vještine i istraže nove karijerne prilike.

Podrškom iskusnim profesionalcima da svoja znanja i stručnost pretoče u održivo poslovanje, projekt CHANCE doprinosi širim europskim prioritetima vezanim uz cjeloživotno učenje i uključivanje na tržište rada s ciljem stvaranja skalabilnog europskog modela poduzetničkog obrazovanja prilagođenog specifičnim potrebama i potencijalu populacije 50+.

Započinju upisi na prvi međunarodni doktorski studij računarstva i podatkovne znanosti 

Sveučilište Algebra Bernays poziva sve zainteresirane kandidate na iskaz interesa za upis združenog doktorskog studija Computer and Data Science, koji zajednički pokreću Sveučilište Algebra Bernays iz Hrvatske i Fakultet za informacijske študije (FIŠ) iz Novog Mesta u Sloveniji.

Važno je istaknuti da pravo upisa na doktorski studij imaju i kandidati koji su završili stručni diplomski studij, pri čemu će im Sveučilište Algebra Bernays omogućiti ispunjenje svih dodatnih akademskih zahtjeva sukladno važećim propisima. 

Kako je ranije već u medijima objavljeno, Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske izdala je službenu dopusnicu za izvođenje ovog združenog doktorskog studija Sveučilištu Algebra Bernays i Fakultetu za informacijske študije. Radi se o prvom međunarodnom združenom doktorskom studiju iz područja računarstva i podatkovnih znanosti u Hrvatskoj, čime se postavljaju novi standardi za visoko obrazovanje u regiji. 

Program traje tri godine, izvodi se na engleskom jeziku, u mješovitom obliku te uključuje rad u međunarodnom okruženju na dva kampusa: u Zagrebu i Novom Mestu, uz pristup vrhunskim istraživačkim infrastrukturama poput zagrebačkog privatnog oblaka Nimbus i slovenskog Rudy HPC klastera.

Kurikulum kombinira dubinsko znanstveno istraživanje s interdisciplinarnim pristupom koji naglašava ulogu računarstva, pokrivajući teme od umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i strojnog učenja te bioinformatike i personalizirane medicine do primjene regulativa EU o umjetnoj inteligenciji i zaštite intelektualnog vlasništva.

Izvor: Algebra Bernays 

Prof. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays, ističe kako ova inicijativa Sveučilišta Algebra Bernays dodatno potvrđuje predanost institucije za daljnji razvoj u području znanstvene izvrsnosti: “Razvoj znanosti i poticanje inovacija su temelj za dugoročni prosperitet i održivi razvoj društva. Naš doktorski program omogućava studentima da istraživačke ideje pretvore u konkretna rješenja za izazove koje svijet tek očekuju. Vjerujemo da je budućnost obrazovanja u povezivanju znanstvene izvrsnosti s industrijskom primjenom i stvaranju globalno konkurentnih inovacija.“ 

Interes potencijalni kandidati mogu iskazati putem službenih stranica studija ili izravno na Ured za upis doktorskog studija na telefon +385 1 5808 869 odnosno email Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U eri umjetne inteligencije kreativnost postaje najvažnija ljudska kompetencija 

Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je stručna konferencija „Kreativno i kritičko mišljenje u obrazovanju u eri umjetne inteligencije”, u organizaciji Zavoda za kvalitetu obrazovanja i Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje, koja je okupila više od 250 ravnatelja i stručnih suradnika iz osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske.

Konferenciju su otvorili Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, i Damir Jugo, predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta, naglasivši važnost sustavnog razvoja kreativnog i kritičkog mišljenja kao temeljnih kompetencija u obrazovanju u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja i sve snažnijeg utjecaja umjetne inteligencije: 

„Današnja tema odabrana je jer kritičko i kreativno mišljenje prožimaju širok spektar obrazovnih programa i predstavljaju ključne kompetencije budućnosti. Iako će tehnološki razvoj i automatizacija promijeniti i pojednostaviti određene poslove, on neće dovesti do zastoja svijeta, unatoč čestim pojednostavljenim interpretacijama u javnom prostoru” – započeo je Balković. 

Program je započeo međunarodnim izlaganjem dr.sc. Todd Lubarta, profesora psihologije na University Paris Cité u Francuskoj i predsjednika International Society for the Study of Creativity and Innovation (ISSCI), koji je govorio o utjecaju generativne umjetne inteligencije na kreativno mišljenje i mogućnostima primjene AI alata u nastavi:

„Kada je riječ o korištenju umjetne inteligencije u obrazovanju, među studentima se danas jasno izdvajaju četiri pristupa. Prvi je zajedničko stvaranje, kao optimalan oblik suradnje u kojem student postavlja upit, a umjetna inteligencija služi kao poticaj za razvoj ideja. Drugi je odbacivanje, odnosno inzistiranje na isključivo ljudskom, stopostotnom radu bez AI-ja. Treći pristup može se opisati kao ‘plagiranje 3.0’, gdje se sadržaj koji generira umjetna inteligencija preuzima bez kritičkog odmaka. Četvrti je isključivanje, stav prema kojem kreativnost više nije potrebna jer se cjelokupan proces može prepustiti umjetnoj inteligenciji“ – iznio je Lubart.  

Uslijedilo je izlaganje izv. prof. dr. sc. Darka Lončarića, izvanrednog profesora na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, koji je analizirao izazove procjene i identifikacije kreativnog potencijala djece u školskom kontekstu: 

„Zašto kreativnost? Zato što je ona temelj za prepoznavanje i razvoj darovite djece, čije se potencijale mora sustavno i stručno identificirati. Ako smo u stanju mjeriti i razumjeti kreativnost, tada dobivamo alat za razumijevanje cjelokupnog ljudskog potencijala. Iako govorimo o sustavima, programima i metodama, najvažniji resurs uvijek su ljudi – jer sve što stvaramo, stvaraju ljudi. Pritom je najveći oblik diskriminacije davati svima isto: djeci s različitim potrebama potrebno je pristupati diferencirano, jer daroviti se neće sami snaći, a zanemarivanje njihovih potreba dugoročno stvara ozbiljne društvene probleme” – izjavio je Lončarić.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays 

Zatim je prof. dr. sc. Mojca Juriševič, redovita profesorica edukacijske psihologije na University of Ljubljana i voditeljica Centra za promicanje darovitosti, u izlaganju je istaknula važnost sustavnog razvoja kreativnosti u obrazovanju, naglasivši da ona predstavlja temelj za prepoznavanje i razvoj darovitosti te oblikovanje cjelovitog, etički osviještenog potencijala učenika: „O kreativnosti u školi važno je razmišljati jer ona ne podrazumijeva samo stvaranje nečeg novog, već i procjenu smisla, svrhe i etičnosti onoga što stvaramo. Kreativnost snažno utječe i na proces učenja i na razvoj osobnosti učenika, a njezin se puni potencijal ostvaruje tek u okruženju u kojem se ne bojimo pogrešaka. Upravo hrabrost da se pokuša, i kada je vjerojatnost pogreške veća od vjerojatnosti uspjeha, temelj je stvarnog učenja i napretka” – apostrofirala je Juriševič. 

Prof. dr. sc. Damir Ljubotina, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izložio je metodološke izazove mjerenja kreativnosti i strukture kreativnog ponašanja. Važnost integracije kreativnog i kritičkog mišljenja u obrazovne kurikule kroz praktičan pogled predstavila je dr. sc. Darija Korkut, profesorica na Sveučilištu Algebra Bernays, koja je potaknula sudionike na promišljanje metoda razvoja ovih kompetencija među učenicima. 

Temu rane identifikacije potencijala kreativnosti kod djece predstavila je dr. sc. Jasna Cvetković-Lay, voditeljica programa i projekata u Centru za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“, dok je doc. dr. sc. Barbara Balaž, voditeljica Katedre za psihologiju na Sveučilištu Algebra Bernays, potaknula raspravu o prisutnosti kreativnosti u školama i prilikama za njeno poticanje. Doprinos raspravi dao je i Mario Erceg, predsjednik Hrvatske Mense, koji je u svom izlaganju o kognitivnom potencijalu u digitalnome okruženju istaknuo važnost prepoznavanja i poticanja visokih mentalnih sposobnosti u obrazovnim kontekstima. 

Konferenciju je zaključio izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje Sveučilišta Algebra Bernays, koji je sintetizirao implikacije prezentiranih tema i naglasio neraskidivu povezanost umjetne inteligencije, kreativnog i kritičkog mišljenja u suvremenom obrazovanju:

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays 

„Umjetna inteligencija sama po sebi nije problem, problem nastaje kada je promatramo isključivo kroz prizmu koristi, a zanemarujemo društvene, etičke i obrazovne izazove koje donosi. Često govorimo o prednostima, dok se znatno rjeđe otvara prostor za razgovor o rizicima i promjenama koje će AI donijeti tržištu rada i društvu u cjelini. Primjeri poput japanskog obrazovnog sustava, gdje se u prva tri razreda osnovne škole naglasak stavlja na razvoj etike, pravednosti i međuljudskih vrijednosti umjesto ocjenjivanja, otvaraju pitanje razvijamo li kod djece dugoročnu otpornost i sposobnost prilagodbe ili ih usmjeravamo isključivo prema kratkoročnoj učinkovitosti. U tom procesu ključnu ulogu imaju i roditelji, čija je veća uključenost nužna, zbog čega je važno paralelno educirati djecu, nastavnike i roditelje kako bi društvo na promjene koje donosi umjetna inteligencija odgovorilo odgovorno i promišljeno“ – zaključio je Kopal.

Kvalitetno planiranje europskih sredstava zahtijevat će i brže predviđanje tehnoloških trendova 

Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je sjednica Gospodarskog savjeta na kojoj su se okupili predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i poslovnog sektora s ciljem rasprave o ključnim izazovima i prilikama u planiranju i provedbi europskih sredstava u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje 2028. – 2034.

Sjednicu je otvorila predsjednica Gospodarskog savjeta Marijana Bačić, članica Uprave za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu uz uvodna obraćanja rektora Sveučilišta Algebra Bernays izv. prof. dr. sc. Mislava Balkovića, glavnog izvršnog direktora Tomislava Dominkovića te predsjednika Upravnog vijeća prof. dr. sc. Damira Juge i savjetnika Uprave Marija Petrovića, koji su istaknuli važnost sustavne suradnje akademskog, javnog i privatnog sektora u kontekstu budućih razvojnih politika i ulaganja:

Izvor: Sveučilišta Algebra Bernays  

„U kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira ključno je dodatno ojačati strateško planiranje, podići razinu profesionalizacije upravljanja te osigurati ranije i sustavnije uključivanje gospodarstva i privatnog sektora u procese programiranja i provedbe ulaganja, kako bi se maksimalno povećali učinci europskih sredstava na razvoj hrvatskog gospodarstva“ - izjavila je Bačić. 

Članovi Uprave Sveučilišta Algebra Bernays istaknuli su kako je za daljnji razvoj nužno strateški iskoristiti znanje i stručne kapacitete kako bi se stekla konkurentska prednost u području istraživanja i razvoja (R&D), uz jasnije i snažnije pozicioniranje istraživačkih institucija u europskom kontekstu. Naglašeno je da Sveučilište Algebra Bernays ima ulogu koordinatora europske alijanse sveučilišta DIVERSE koja okuplja više od 150 000 studenata i 15 000 nastavnika i istraživača, što predstavlja važan strateški potencijal, ali i zahtijeva osiguravanje odgovarajućeg i stabilnog financiranja za daljnji razvoj.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays  

U središtu programa bilo je keynote izlaganje državnog tajnika u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoja Mikulića, pod nazivom „Planiranje MFF-a 2028.–2034.: europski kontekst, hrvatska pozicija i implikacije za provedbu”, u kojem je predstavio europski kontekst planiranja novog financijskog razdoblja, hrvatske prioritete te ključne implikacije za provedbu kohezijskih i razvojnih politika nakon 2027. godine, naglasivši da je u novom Višegodišnjem financijskom okviru Hrvatskoj na raspolaganju više od 16 milijardi eura sredstava koja će, između ostalog, biti usmjerena i na digitalne i zelene tehnologije, čime se postavljaju okviri za nacionalne razvojne politike, odabir projekata i usklađivanje s dugoročnim ciljevima Europske unije. 

U sklopu programa provedena je i ad hoc Mentimeter anketa među sudionicima, koju je vodio Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays. Rezultati ankete pokazali su da najveći broj poduzetnika kao najpoželjnije oblike potpore ističe bespovratne grantove i snažnije porezne olakšice, dok se u pogledu razvojnih prioriteta najvažnijima smatraju ulaganja u digitalnu transformaciju, kibernetičku sigurnost, razvoj kompetencija zaposlenika te integraciju umjetne inteligencije u poslovanju, kao područja u kojima očekuju snažniju i ciljaniju potporu Europske unije unutar vlastitih organizacija.

U nastavku programa održana je panel rasprava pod nazivom „Što u planiranju i provedbi EU sredstava možemo raditi bolje u razdoblju 2028.–2034.?”, u kojoj su sudjelovali Luka Novosel, savjetnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Neven Kos, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove u Ministarstvu gospodarstva, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Ivan Lakoš, ravnatelj Sektora za međunarodnu suradnju u području digitalnih politika u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Dora Medved, članica Izvršnog odbora HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i voditeljica EU projekata u Hrvatskom Telekomu, te prof. dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays i direktor Algebra LAB-a.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays

Rasprava je bila usmjerena na ključne razvojne prioritete novog financijskog razdoblja, uključujući digitalnu infrastrukturu, umjetnu inteligenciju, istraživanje i razvoj te razvoj vještina. U panel raspravi naglašena je potreba za sustavnijim predviđanjem tehnoloških trendova, uz istodobno razumijevanje njihove inherentne nepredvidivosti, pri čemu je istaknuto da je teško bilo 2021. godine anticipirati pojavu alata poput ChatGPT-a već u sljedećem razdoblju. U tom kontekstu posebno je istaknuta važnost zadržavanja fleksibilnosti u planiranju i provedbi politika u nadolazećem razdoblju. Sudionici su također naglasili ključnu ulogu kvalitetne i detaljne evaluacije projekata, uz zaključak da je potrebno sustavno razvijati i jačati bazen stručnih evaluatora kako bi se osigurala učinkovitost, kvaliteta i mjerljivost budućih ulaganja.

AI CERTs® imenuje Sveučilište Algebra Bernays prvim Gold Authorized Training Partnerom u Hrvatskoj

AI CERTs®, vodeća globalna organizacija za pružanje usklađenih i ulogama prilagođenih UI certifikata, imenovala je Sveučilište Algebra Bernays svojim prvim Gold Authorized Training Partnerom (zlatnim autoriziranim trening partnerom) u Hrvatskoj.

Sveučilište Algebra Bernays član je Leading Learning Partners Association (LLPA). Sveučilište nudi prijediplomske, diplomske i doktorske studijske programe te profesionalne programe osposobljavanja i obrazovanja. Sveučilište Algebra Bernays održava partnerstva s globalnim tehnološkim liderima, uključujući Microsoft, Google, AWS, Cisco, Oracle, Red Hat i CompTIA.

Kroz ovo Gold ATP partnerstvo, Sveučilište Algebra Bernays integrirat će certifikacijske programe AI CERTs® usklađene s normom ISO/IEC 17024:2012 u svoju ponudu profesionalnog obrazovanja i osposobljavanja. Suradnja omogućuje studentima i profesionalcima u Hrvatskoj stjecanje globalno priznatih certifikata iz područja umjetne inteligencije uz studijske programe i programe stručnog usavršavanja Sveučilišta Algebra Bernays.

„AI CERTs® s velikim zadovoljstvom objavljuje da je Sveučilište Algebra Bernays naš prvi Gold Authorized Training Partner u Hrvatskoj“, izjavio je Russell Sarder, osnivač i glavni izvršni direktor AI CERTs®. „Njihova predanost profesionalnom obrazovanju i međunarodnim partnerstvima dobro ih pozicionira za provedbu usklađenih AI certifikacija namijenjenih profesionalcima u Hrvatskoj.“

„Ovo partnerstvo s AI CERTs® predstavlja važan korak za Sveučilište Algebra Bernays. Omogućuje nam povezivanje naših akademskih programa s globalno priznatim UI certifikacijama te pružanje praktičnih, budućnosti usmjerenih vještina našim studentima i profesionalcima. Imenovanje prvim Gold Authorized Training Partnerom u Hrvatskoj dodatno potvrđuje našu predanost kvalitetnom, međunarodno relevantnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju u području umjetne inteligencije“, izjavio je Tomislav Dominković, glavni izvršni direktor Sveučilišta Algebra Bernays.