Algebra predstavila prvi STRESS CHECK: Pogled u 2025. godinu 

Pet preporuka za konkurentnost RH i EU: Jača implementacija umjetne inteligencije u poslovanje javnih i privatnih institucija, internacionalizacija studija i privlačenje stranih studenata, racionalizacija neproduktivnih studijskih programa, nadogradnja digitalnih vještina pojedinaca i transparentno te stabilno ulaganje u R&D. 

Sveučilište Algebra predstavilo je novi format društveno-gospodarske analize u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays – STRESS CHECK: Pogled u 2025. godinu. Ususret novoj godini, prikazani su relevantni podaci vezani uz stanje obrazovanja, znanosti i tržišta rada i projekcije za budućnost, u odnosu na širi kontekst Republike Hrvatske i Europske unije. Od početka ovog stoljeća, EU se suočava s trajnim padom BDP-a u odnosu na Sjedinjene Američke Države, prvenstveno radi stagnacije produktivnosti.

Rast dohotka u EU dvostruko je sporiji nego u SAD-u, pri čemu nepovoljni demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju. Pad stope nataliteta i starenje stanovništva dovode do smanjenja radne snage, prisiljavajući Europu da se snažno oslanja na povećanje vlastite produktivnosti. 

Fokus analize bio je na pet područja: 

• Znanost (Science).
• Tehnologija (Tech).
• Istraživanje i razvoj (Research).
• Obrazovanje (Education).
• Vještine (Skills).

Uvodno je o temi demografije i obrazovnih trendova govorio Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra, koji se posebno osvrnuo na dokument savjetnika Europske komisije za konkurentnost, Marija Draghija: Budućnost europske konkurentnosti, specifično na dio vezan za pad broja mladih i djece u školama, manjak radnika te nužne mjere za oporavak društva od ovih negativnih trendova: „Demografski problem i manjak učenika na svim razinama trebao bi ozbiljno zabrinuti, ne samo sektor obrazovanja, već i hrvatske poslodavce. U zadnjih deset godina u našoj zemlji se bilježi 18,36 posto manje djece u srednjim školama. U Hrvatskoj je trenutno akreditirano 1846 studijskih programa na kojima studira 151.000 studenata, a među njima na cjelovitom studiju svega je 1748 je stranih državljana“ – rekao je Balković i dodao: „Iz država poput Indije, Nepala i Bangladeša na domaće tržište rada masovno se uvoze niskokvalificirani radnici, dok je stranim studentima iz istih zemalja gotovo nemoguće doći studirati kod nas.“

S njim se složio i Damir Jugo, dekan Veleučilišta Edward Bernays koji naglašava da iako je na javnim fakultetima ostalo nepopunjeno više od 11.000 upisnih mjesta i u 2023. godini, i se manje od 8 % od ukupnog broja studija izvodi na stranim jezicima u Hrvatskoj. Jugo rješenje vidi u gašenju neproduktivnih studijskih programa, uklanjanju administrativnih barijera za privlačenje stranih studenata, udruživanju ustanova te promoviranju i brendiranju Hrvatske kao zemlje znanja i vještina, a ne samo turizma.

Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre dotaknuo se aspekta konkurentnosti iz perspektive tehnologije u kojem EU, ali i Hrvatska, imaju priliku doseći razine globalnog razvoja krenu li na vrijeme implementirati AI rješenja u poslovanje i obrazovanje.

Kad pogledamo aspekt 'AI ukupno' prema zadnjim statistikama Eurostata, Hrvatska po korištenju umjetne inteligencije u tvrtkama ima ocjenu 9, dok je prosjek EU 8, što znači da smo u tom pogledu iznad prosjeka EU. Nalazimo se između Austrije i Irske što i nije tako loše. No, kad gledamo pokrivenost AI vještinama na razini čitave zemlje (dakle ne samo tvrtke, nego i državne službe) – tu kaskamo prema statistici Izvješća Hrvatske za digitalno desetljeće (DESI index) i zaostajemo za EU za čak 89 %.

Mario Draghi u svom izvještaju upravo u AI-u vidi potencijal Europe da se uzdigne i dosegne konkurentsku prednost SAD-a i Kine jer se radi o relativno neistraženom području gdje je moguće doći do brzih pobjeda.  

Činjenica je i da Europa zaostaje u području ključnih vještina za ostatkom svijeta, posebno gledamo li SAD i Kinu. Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre fokusirao se u svom obraćanju upravo na ovaj aspekt na nivou Hrvatske  - rast broja digitalnih profesionalaca jedan je od nacionalnih ciljeva strateškog dokumenta Digitalne dekade do 2032: „Svima su danas na raspolaganju potpuno besplatne ili sufinancirane edukacije putem sustava vaučera koji proizlaze iz NPOO-a i ESF-a,  a više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj može iskoristiti ovu priliku do 2030. Nisam siguran da su svi naši građani s ovime upoznati i zato je nužno povećati ulaganja u oglašavanje mogućnosti besplatnog školovanja“ – ističe Balen i upozorava: „Bilo bi dobro i postoje neke najave da će pojedincima biti omogućeno da iskoriste drugi vaučer nakon dvije godine. Nužno je omogućiti i pristup digitalnim, zelenim i deficitarnim vaučerima pojedinim skupinama stranih radnika koji na taj način mogu relativno brzo nadograditi jaz u vještinama s kojim su došli u našu zemlju.“ 

Iako je za očekivati da Europa i Hrvatska kaskaju za ostatkom svijeta u području inovacija i produktivnosti, ono što zasigurno iznenađuje je i oslabljena pozicija europskih akademskih institucija. Draghijev izvještaj stavlja snažan naglasak upravo na komponentu jačanja znanstvene produktivnosti kao jednog od alata poboljšanja opće konkurentnosti gospodarstva i društva. 

Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra istaknuo je napore koje Algebra ulaže u diverzifikaciju svog znanstvenog djelovanja kroz projekte snažno uvezane s gospodarstvom kao što je Smart En Route putem kojeg se preko kamiona Hrvatske pošte prikupljaju podaci vezani za kakvoću zraka (čestice PM2.5 i PM10, NO2, CO2 i drugi zagađivači) ili AI2MED kojim se uz potencijal umjetne inteligencije i podatkovne znanosti povećava točnost dijagnostike malignih bolesti te poboljšavaju procesi kliničkog odlučivanja. 

Radi daljnjeg razvoja znanstvenih istraživanja na nacionalnoj je razini potrebno osigurati stabilno financiranje znanosti koje se temelji na snažnom jačanju modela financiranja znanstvenih institucija koji potiče odgovorno autonomno upravljanje putem cjelovitih programskih ugovora; većem broju diversificiranih nacionalnih financijskih instrumenata koji će, u skladu s EU ciljevima Inovacijske unije i Lisabonskom strategijom, osigurati rastući udio sredstava za istraživanje i razvoj u hrvatskom BDP-u sve do razine od 3 %; neovisnom (u pravilu inozemnom) i transparentnom peer review ekspertnom vrednovanju te dugoročno unaprijed definiranim, transparentnim i stabilnim natječajnim rokovima s time-to-grant vremenskim rasponom od maksimalno šest mjeseci.

Započeo proces spajanja Algebre i Bernaysa: nastaje Sveučilište Algebra Bernays, najveće privatno sveučilište u Hrvatskoj 

Na konferenciji za medije 2. srpnja, osnivači i čelnici Sveučilišta Algebra i Veleučilišta Edward Bernays predstavili su potpisivanje memoranduma o razumijevanju kojim je započeo proces spajanja dva uspješna i poznata hrvatska visoka učilišta. Buduća ustanova naziva „Sveučilište Algebra Bernays“ službeno će započeti s radom u idućoj akademskoj godini, a biti će uvjerljivo najveće privatno sveučilište u Hrvatskoj. Očekuje se kako će studirati oko 2.800 studenata na čak 28 studijskih programa, a zapošljavati će 250 djelatnika iz redova nastavnog i nenastavnog osoblja. Za više detalja i informacija pripremili smo i poseban TV prilog u našoj narednoj TV emisiji Novi milenij.

Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju, ustanove još uvijek nisu formalno spojene, već je pokrenut proces spajanja slijedom postignutog razumijevanja o ključnim ciljevima. Očekivano trajanje procesa je nekoliko mjeseci i uključuje brojne organizacijske i formalne korake koji će omogućiti uspjeh Sveučilišta Algebra Bernays. Spajanje Algebre i Bernaysa prvi je slučaj udruživanja dvije uspješne i zdrave obrazovne institucije, koje kontinuirano rastu i bilježe porast interesa za svoje studijske programe.

Koncept udruživanja podrazumijeva razmjenu vlasničkih udjela između osnivača i spajanje dva visoka učilišta u jedno, a naziv simbolizira udruživanje i kontinuitet najboljih praksi.

Foto: Bpžidar Žitnik

Dužnost rektora Sveučilišta Algebra Bernays obnašat će dosadašnji rektor Algebre izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, dosadašnji dekan Bernaysa izv. prof. dr. sc. Damir Jugo preuzima dužnost predsjednika Upravnog vijeća Sveučilišta. Osnivač i dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Bernaysa Mario Petrović bit će dio upravljačke strukture nove grupacije koja će nastati ovim udruživanjem, a čiji je završetak planiran za posljednji kvartal 2024. godine kada će se potpisati završni ugovor, promijeniti nazivi u registrima i započeti odgovarajući postupci kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Agencije za znanost i visoko obrazovanje. 
 Foto: Božidar Žitnik

„Algebra je nastala prije više od 25 godina u skromnoj sobi, s vizijom inovacija koje će rezultirati ponudom kvalitetnog obrazovanja. Uz iznimnu motivaciju i volju nas osnivača i podršku zaposlenika i suradnika koji su prepoznali i dijelili naše vrijednosti, danas je postala jedna od najvećih obrazovnih ustanova u zemlji, s više od 2.100 domaćih i stranih studenata i oko 15.000 polaznika kraćih edukacijskih programa godišnje. Tranzicijom u sveučilište i spajanjem s renomiranom ustanovom kakva je Veleučilište Edward Bernays činimo još jedan avangardni potez za unaprjeđenje sustava obrazovanja, kako u segmentu visokog obrazovanja, tako i u dijelu cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, specijalističkih i stručnih edukacija, kroz proširenje portfelja naših proizvoda i usluga“ – izjavio je predsjednik Uprave Algebre, Tomislav Dominković.

Foto: Božidar Žitnik 

„Bernays je prije 11 godina nastao na entuzijazmu ponajboljih komunikacijskih stručnjaka današnjice u Hrvatskoj s ciljem unaprjeđenja komunikacijske struke u Hrvatskoj. Zajednička iskustva Algebre i Bernaysa u području visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, kada se zbroje, idu prema početku petog desetljeća. To zajedničko iskustvo odlučili smo pretočiti u sinergiju koja će nam omogućiti da zajedno rastemo brže, efikasnije i da se širimo na područja znanosti i visokog obrazovanja na koja ne bismo mogli jedni bez drugih ili bi nam za to trebalo više vremena, a napose kada govorimo o poslijediplomskoj i doktorskoj razini. Na tom tragu je za očekivati da će se nakon formiranja Sveučilištu Algebra Bernays uskoro priključiti i neki od vodećih znanstvenika i stručnjaka u područjima u kojima je planirano širenje i razvoj novih studijskih programa i projekata“, rekao je Mario Petrović, predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta Edward Bernays. 

Učinci ovog udruživanja bit će velika sinergija koja će rezultirati proširivanjem portfelja prijediplomskih i diplomskih studija, prožimanjem sadržaja postojećih studija te iskorakom u nova područja i polja znanosti posebno na poslijediplomskoj i diplomskoj razini obrazovanja.

Foto: Božidar Žitnik

„Najava strateškog spajanja Sveučilišta Algebra i Veleučilišta Edward Bernays označava veliki korak naprijed u našem zajedničkom cilju promicanja znanstvene izvrsnosti i povećanja produktivnosti u svim našim akademskim i istraživačkim aktivnostima. Spajanje Sveučilišta Algebra i Veleučilišta Bernays temelji se na zajedničkoj viziji stvaranja inovativnog i dinamičnog obrazovnog okruženja koje potiče izvrsnost u znanosti, istraživanju i obrazovanju. Naš fokus na znanstvenu izvrsnost omogućit će još učinkovitije provođenje istraživačkih projekata te prijenos znanja i tehnologija u njihovu stvarnu primjenu u gospodarstvu. Sinergija naših znanstvenih timova otvorit će nove mogućnosti za multidisciplinarna istraživanja i inovacije, te ćemo moći još aktivnije sudjelovati u međunarodnim znanstvenim mrežama i projektima“ – rekao je izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra. 

Plan je da se kroz idućih pet akademskih godina pokrene niz novih studija, projekata te programa obrazovanja odraslih i specijaliziranih MBA programa koji će zahvatiti znatno šira područja u odnosu na ona koja su Algebra i Bernays zauzimali samostalno.

Foto: Božidar Žitnik 

„Stvaranje Sveučilišta Algebra Bernays sigurno će pridonijeti pozitivnim promjenama u hrvatskom visokom obrazovanju. Sinergija koju će udruživanje naših ustanova stvoriti omogućit će nam da iskoristimo baš svaku priliku da naše studije, projekte i programe obrazovanja učinimo još kvalitetnijim i suvremenijim, ali i da pokrenemo nove koje društvo i gospodarstvo trebaju. Kad s nekim dijeliš viziju kako obrazovanje treba izgledati, kao što je to slučaj s osnivačima Algebre i Bernaysa, lako je usuglasiti se oko većine detalja, spojiti dvije uspješne ustanove i stvoriti novo sveučilište koje donosi sjajne stvari našim studentima, zaposlenicima, suradnicima i svima onima koji će to tek postati“, rekao je izv. prof. dr. sc. Damir Jugo, dekan Veleučilišta Edward Bernays. 

Sveučilište Algebra Bernays djelovat će od 30. rujna 2024. u sveučilišnom kampusu u Zagrebu na adresi Gradišćanska ulica 24 u koji će preseliti dosadašnji Bernaysovi studijski programi, studenti, nastavnici i djelatnici.

Foto: Božidar Žitnik

Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre istaknuo je da je današnje potpisivanje memoranduma između Algebre i Bernaysa naznaka da postoji prostor za daljnje iskorake privatnog obrazovanja u Hrvatskoj: „Proces pripajanja nastavit ćemo odgovorno, gledajući interese studenata i zaposlenika te dugoročnu viziju osnivača. Imamo zajednički cilj – nastaviti osiguravati domaćim i stranim studentima, polaznicima, učenicima, stručnjacima vodećih hrvatskih firmi i institucionalnim klijentima, vrhunsko obrazovanje i usluge koje prvenstveno čine razliku za njih same. U tom duhu i niti vodilji, želja nam je nastaviti stvarati još veće vrijednosti za društvo u cjelini.“

Konferencija Algebra MBA Poslovne škole i MIT-a o inovacijama u poduzetništvu 

Inovacije su u srži poduzetničkog uspjeha, ulaganje u nove tehnologije nosi sa sobom rizike, ali i veliku konkurentsku prednost tvrtkama koje se odluče na rano usvajanje tehnologija 

Poduzetništvo bez inovacija je nezamislivo, a s obzirom na brz tehnološki razvoj i promjene koje donosi, za daljnji napredak potrebne su strategije vodstva za poticanje inovacija i komercijalizaciju ideja, istaknuto je danas na konferenciji Algebra MBA Poslovne škole i Massachusetts Institute of Technology (MIT).

Konferencija Innovation Leadership Day okupila je oko stotinu sudionika iz raznih sektora i tvrtki iz Hrvatske, kao i predavače s MIT-a, koji su u Zagreb stigli na poziv i u suradnji sa Sveučilištem Algebra, u čijim se prostorima ovaj tjedan održava i MIT Bootcamps. 

Najava osnivanja regionalne podružnice prvog MIT alumni kluba 

To je ujedno prvi puta da je MIT odabrao neku europsku zemlju za svoj Bootcamps, u sklopu kojeg od 8. do 14. lipnja predavači s MIT-ja predaju domaćim i studentima iz svijeta, koje je MIT izabrao strogim selekcijskim procesom.

U okviru Bootcampsa održavaju se radionice, seminari i stručna predavanja, kao i konferencija o inovacijama i liderstvu na kojoj su predstavnici MIT-ja, među kojima i direktorica MIT Bootcampsa Hanne Adeyema, najavili da će se u Zagrebu, u Algebri, osnovati i regionalna podružnica prvog MIT alumni kluba u ovom dijelu Europe.

Izvor: Sveučilište Algebra

Predavač na MIT-ju i izvršni direktor Martin Trust Centra za poduzetništvo Paul Cheek naglasio je pak važnost rukovoditelja u tvrtkama i organizacijama za budućnost inovacija.

"Svi poduzetnici u svijetu danas se suočavaju sa sličnim izazovima vezanim za tehnološki razvoj i uvođenje novih metoda za zadržavanje profitabilnosti i konkurentnosti, ali načini kako će rješavati te izazove su prilično individualni tj. razlikuju se od tvrtke do tvrtke, kao i brzina kojom se prilagođavaju novostima i nalaze rješenja. Tu je važna i percepcija, znanja i inovativnost samih rukovoditelja, lidera, pa stoga neke tvrtke idu u tome jako brzo, a neke sporije, i zapravo svima pokušavamo kroz radionice i predavanja pomoći. To ne znači da su oni koji brzo nalaze rješenja i uspješniji dugoročno gledano, kao ni da su velike kompanije bolje od manjih, nego jednostavno danas je za sve važno da prate što se događa i da inoviraju za sebe i svoje kupce ono što im donosi i opstanak i napredak", kazao je Cheek.

Poručio je i da su neke od novosti koje svako treba pratiti umjetna inteligencija i njezina rastuća primjena, kao i potrebe korisnika, ali i zaposlenika. 

U Hrvatskoj manje od pola tvrtki sustavno radi na poticanju kulture inoviranja 

Naglasivši da je veliki kompliment Hrvatskoj, ali i Algebri, to što ih je MIT izabrao za svoj prvi i jedini Bootcamps u Europi, predavačica na Algebri i viša potpredsjednica za razvoj poslovanja u Constellation Software Inc. (koja stoji iza hrvatske softverske tvrtke IN2) Katarina Šiber Makar ocijenila je da nije lako biti inovator, ali da u Hrvatskoj postoji jako puno znanja i mnogih mladih startupova sa raznim inovativnim rješenjima za mnoge poslovne i druge probleme. 

"Inovacija ovisi o puno toga, i u kompanijama to nije jednostavno, ali bitno je da izdvoje sredstva u ljude i infrastrukturu za to, da to rade kontinuirano i stvaraju kulturu poticanja inoviranja, što znači i da se može pogriješiti dok se ne dođe do željenog ishoda. U Hrvatskoj manje od 50 posto tvrtki to radi sustavno, ali po sektorima inovativnost je sve prisutnija u gotovo svima", kazala je Šiber Makar. 

Predsjednik uprave Telemacha Hrvatska Adrian Ježina je naglasio kako tehnologija i globalizacija mijenjaju svijet i vode ka takvom poduzetništvu, u kojemu je često i nadmetanja među kompanijama koje su povezane poslovima, primjerice telekomi i OTT kompanije/platforme.

Izvor: Sveučilište Algebra

"Da bismo se borili s time i novostima u tehnologiji, potrebno je biti vrlo agilan, spreman brzo reagirati i brzo donositi odluke, a promjene se događaju praktički svaki dan. Organizacija se mora moći mijenjati vrlo brzo, bilo to zbog korone, inflacije ili neke nove tehnologije. Idealna je kompanija ona koja stalno radi na inovacijama i poduzetničkom razmišljanju i koja u tome nađe ravnotežu i s korporativnim pravilima koja katkad znaju kočiti inovacije", poručio je Ježina. 

Telemach Hrvatska ujedno je i glavni sponzor konferencije Innovation Leadership Day: „Kao izazivači na tržištu telekomunikacija, u Telemachu nastojimo biti inicijatori pozitivnih promjena, stvarajući prilike za inovacije i digitalno poduzetništvo. Ulaganje u tehnologije novih generacija i obrazovanje za poslove budućnosti temelji su digitalnog društva. MIT, jedna od najuglednijih obrazovnih institucija u svijetu posvećena inovacijama i unapređenju znanja u područjima znanosti i tehnologije utjelovljuje i našu misiju da budemo prepoznati kao inovatori na domaćem tržištu. Velika nam je čast što kao parter, podržavamo ovaj veliki događaj“ – zaključuje Ježina. 

Važna ulaganja u ljude i zaposlene, inovacije dolaze i od njih 

Direktor strategije, razvoja i korisničkog iskustva u Hrvatskoj pošti Mladen Puzak istaknuo je da su inovacije za rad pošte jako važne, kao i njihov novi logistički, moderno tehnološki opremljen centar, uvođenje električnih bicikala i motora za poštare i dostavu, online platforme prodaje i drugo.

"Inovacija zapravo kreće iz procesnog dijela kompanije, a kako smo mi ona koja zapošljava najviše u Hrvatskoj, svi naši zaposlenici su i naša najveća snaga, pa i inovacija kreće od njih, tj. onih koji mogu razumjeti poslovni proces i donijeti nešto novo. Promjena svih procesa je i promjena za njihov rad i živote i važno je da su oni tome prilagođeni i da se inovativnim rješenjima koja stvaramo poboljšavaju i plaće i uvjeti rada", kazao je Puzak.
 Izvor: Sveučilište Algebra

Iznio je i podatak da je Hrvatska pošta samo u zadnjih osam godina investirala više od 200 milijuna eura u razvoj cjelokupnog poslovanja, a s investicijama i nastavljaju jer se tehnologije stalno mijenjaju.

Na konferenciji su održana predavanja profesora i predavača s MIT-a, ali i panel rasprava na kojoj su sudjelovali predstavnici domaćih kompanija. Na panelu na temu Strategije vodstva za poticanje inovacija sudjelovali su Ivan Čulo, Predsjednik Uprave Hrvatske Pošte, Mislav Galler, Član Uprave Telemacha, Branimir Petrušić, Glavni tehnološki direktor Aircasha i Gea Kariž, Direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. Panel je moderirala Katarina Šiber Makar, Predavačica na Algebra e-Leadership MBA studiju i viša potpredsjednica za razvoj poslovanja u Constellation Software Inc.

Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj istaknula je da su u Mastercardu počašćeni biti dijelom ovako velikog događanja: „MIT je sinonim za vrhunsku edukaciju, a kako je cijeli Bootcamp usmjeren na poduzetnike veseli nas što će tu edukaciju pohađati i naših šest Upliftera iz dosadašnje tri sezone. U Mastercardu smo snažno posvećeni tome da je znanje najbolji način kako unaprijediti društvo i gospodarstvo. Upravo zato i radimo projekt Uplift kojemu je glavni cilj edukacija mikro, malih i srednjih poduzetnika da postanu što otporniji na sve tržišne promjene. U suradnji s Algebrom smo postigli značajan pomak u edukaciji poduzetnika i to nastavljamo činiti i dalje.“

Umjetna inteligencija može povećati učinkovitost zdravstvenog sustava i smanjiti liste čekanja 

AI ima golem potencijal transformacije dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, a u personaliziranoj medicini će molekularna dijagnostika, stanična ili genska terapija, imunoterapija, farmakogenomika pa čak i manipulacija genoma u svrhu popravljanja oštećenja DNK biti ključan element moderne medicine 

U sklopu projekta AI2MED u organizaciji Algebra LAB-a održano je događanje na temu 'Tko će opstati – liječnici ili umjetna inteligencija?' na kojem su eminentni stručnjaci iz područja zdravstva dijelili svoja iskustva i vizije razvoja medicine budućnosti. „Potencijalne primjene umjetne inteligencije u zdravstvu su opsežne i dalekosežne. Od pojednostavljenja administrativnih zadataka do poboljšanja procesa kliničkog odlučivanja, implementacija umjetne inteligencije ima kapacitet učiniti zdravstvene sustave inteligentnijima, učinkovitijima i osjetljivijima na potrebe milijuna pacijenata diljem svijeta“ – istaknula je uvodno Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a.

Stručno predavanje na temu potencijala korištenja umjetne inteligencije i strojnog učenja u području personalizirane medicine i farmakogenomike održao je prof. dr. sc. Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina, pedijatar, forenzičar i subspecijalist iz medicinske genetike. Profesor Primorac je kroz predavanje predstavio najnovije trendove suvremene medicine i istaknuo da umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike, već im pomoći u analizama velikih količina podataka i uštedi vremena potrebnog za kvalitetnu dijagnostiku. Profesor Primorac je istaknuo da će umjetna inteligencija motivirati mlade liječnike da lakše riješe probleme moderne medicine i time napraviti iskorak koji nismo mogli sanjati, jer AI ima golem potencijal transformacije dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, te da će u personaliziranoj medicini molekularna dijagnostika, stanična ili genska terapija, imunoterapija, farmakogenomika, pa čak i manipulacija genoma u svrhu popravljanja oštećenja DNK biti ključne za medicinu budućnosti. Shodno tome, istaknuo je u predavanju profesor Primorac, liječnik budućnosti bit će osoba  koja ima širinu primjene medicinskih i tehničkih znanja u sve kompleksnijim, individualno specifičnim slučajevima modernog zdravstva, kako bismo osigurali što bolje ishode liječenja u budućnosti. 

U okviru događanja održana je i panel rasprava na kojoj su, uz profesora Primorca, sudjelovali prof.dr.sc. Ozren Polašek, ravnatelj Hrvatske zaklade za znanost; doc.dr.sc. Ivo Dumić-Čule, nekadašnji ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, dr.sc. Goran Kuzmec, specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije, dr.sc. Mateo Sokač, predavač na Sveučilištu Algebra, stručnjak iz područja primjene umjetne inteligencije u medicini i Davor Aničić, osnivač tvrtke Velebit AI, voditelj vrlo iskusnog tima istraživača u području umjetne inteligencije. 

„Nema straha od AI, nego treba vidjeti kako iskoristiti prednosti koje nudi umjetna inteligencija u smjeru povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava. Kroz integraciju AI rješenja učinit ćemo velik korak naprijed prema smanjenju lista čekanja, a život liječnika budućnosti bit će lakši i brži uz AI i napredak u području dijagnostike“ – ističe Polašek. 

Mateo Sokač sa Sveučilišta Algebra smatra da će se liječnici budućnosti morati razvijati interdisciplinarno: „Uvijek će postojati nešto nepoznato, zato je u svoj znanosti ključna ljudska suradnja i timovi raznovrsnih stručnjaka koji problemu pristupaju iz više uglova. Na kraju, ti stručnjaci su oni koji će interpretirati podatke koje nam daje umjetna inteligencija. Danas je do podataka teško doći, svaka zemlja ima svoje izazove u tom segmentu, zato taj problem trebamo rješavati na krovnoj, institucionalnoj razini kako bismo osigurali što bolje šanse liječenja za sve pacijente.“ 

Davor Aničić iz Velebit AI-a smatra da će se prva odobrena rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji u medicini koristiti u radiologiji, kao i u drugim granama, koje se bave analizom slike, kao što su histologija i patologija.  Kod jednostavnijih i regularnih skenova, umjetna inteligencija može značajno doprinijeti tumačenju nalaza i time smanjenju utrošenog vremena liječnika specijalista te pomoći u ubrzanju procesa liječenja. 

Najveći problem neiskorištavanja potencijala AI-a u zdravstvu je nedostatak stručnjaka i vještina potrebnih za daljnji razvoj personalizirane medicine koja poboljšava ishode liječenja i smanjuje troškove zdravstvenog sustava. Oko 14 milijuna zdravstvenih radnika u Europskoj uniji treba veću svijest o obećanjima i zamkama umjetne inteligencije kako bi se izgradilo povjerenje u rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji. Uz to, podatkovnim znanstvenicima zaduženim za obuku algoritama za medicinske svrhe često nedostaje sektorska specijalizacija, što naglašava potrebu za ciljanim obrazovnim inicijativama. 

Prateći sve veće potrebe za razvojem stručnjaka u području AI-a i podatkovne znanosti, Sveučilište Algebra pokrenulo je i potpuno novi studijski program, jedini takve vrste u Hrvatskoj, koji kombinacijom podatkovne znanosti i umjetne inteligencije daje „humanistički“ štih klasičnom računarstvu. Novim studijem Algebra želi svim učenicima koji razmišljaju široko i multidisciplinarno pružiti mogućnost komplementarnog studiranja bez potrebe za žrtvovanjem tehnološkog ili društvenog područja edukacije. Studij je namijenjen svima koji prepoznaju trendove modernog doba i žele naučiti koristiti digitalne tehnologije za pretvaranje podataka i informacija u znanje, znanja u mudrost, a mudrosti u donošenje dobrih odluka. 

Projekt AI2MED “Artificial Intelligence in Medical Care: Reducing Errors and Saving Lives”, inicijativa koja će oblikovati budućnost umjetne inteligencije (AI) u medicini diljem Europe, razvijena je u okviru programa Erasmus+ i upravljana od strane Europske komisije i Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Konzorcij projekta sastoji se od 11 organizacija, uključujući sveučilišta i stručnjake iz medicine i podatkovne znanosti, poduzeća, industrijske i sektorske organizacije, te istraživački institut iz 7 europskih zemalja.

Vaučere za besplatno obrazovanje koriste uglavnom zaposleni, a najveći interes je za programiranjem, web i grafičkim dizajnom te dizajnom korisničkog sučelja 

• Sveučilište Algebra provelo je veliko istraživanje na polaznicima programa osposobljavanja i usavršavanja, dvije godine nakon pokretanja sustava vaučera. 

• U sklopu Nacionalnog programa otpornosti i oporavka (NPOO), Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatski zavod za zapošljavanje pokrenuli su 2022. sustav vaučera za obrazovanje odraslih koji odraslima omogućavaju financiranje pohađanja akreditiranih programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja radi stjecanja digitalnih i zelenih vještina koje su danas potrebne na tržištu rada. 

• Vaučere za obrazovanje mogu koristiti i zaposlene i nezaposlene osobe u jednoj od 600 institucija diljem Hrvatske, a do sada ih je dodijeljeno više od 20.000. 

Dvije godine nakon njihova uvođenja u okviru novog Zakona o obrazovanju odraslih, Sveučilište Algebra provelo je u travnju opsežnu anketu na svojim polaznicima (uzorak: 1.269 ispitanika) kojom se nastojalo ispitati zadovoljstvo korisnika vaučera te njihova demografska i obrazovna struktura, kao i napredovanje u karijeri i uspješnost prekvalifikacije u drugo područje rada. Prema svježim podacima, od travnja 2022. godine, kada je uveden sustav vaučera, do danas, dodijeljeno je 20.800 vaučera. Od toga broja 11.612 polaznika je završilo obrazovanje, 6.854 trenutno pohađa određeni program dok preostali koriste rok od 4 mjeseca za aktivaciju dodijeljenog im vaučera.

Vaučere su podjednako koristili muškarci (45%) i žene (54,9%), a najviše ih je bilo u dobi između 25 i 39 godina (68,3%). Većina polaznika su visoko obrazovani pojedinci koji su završili neki program visokog obrazovanja (64,7%), iza čega slijedi 22,9% sa završenom srednjom strukovno četverogodišnjom školom. Najveći interes zabilježen je za programera korisničkog sučelja (eng.  Frontend Developer), grafičke dizajnere, dizajnere korisničkog sučelja (eng. UX/UI designer), administratora baza podataka, Phyton Developere i Web dizajnere. Zanimljivo je da je čak 90% njih završilo odabrani program obrazovanja u roku u cijelosti, dok su ostali još u procesu pohađanja. Većina ispitanih kao glavnu motivaciju upisa programa ističu želju za dodatnim obrazovanjem (51,7%) i promjenom karijere (32,5%), a 78% njih financiranje edukacije ostvarilo je kroz program vaučera, odnosno, edukacija je za njih bila u potpunosti besplatna. 

„Interes za programe obrazovanja putem vaučera kod nas je bio iznimno visok, prikupili smo više od 12.000 prijava u protekle dvije godine. Program ocjenjujemo odličnim te smatramo da on doista može učiniti razliku u povećanju broja IKT profesionalaca u zemlji, kako kroz prekvalifikaciju tako i kroz stvaranje novih stručnjaka. Naime, trenutni broj od oko 64 tisuća IKT stručnjaka nije dovoljan za ostvarivanje svih ciljeva iz Strategije Digitalne Hrvatske do 2032. godine, zato je ključno nastaviti s ulaganjima kroz sredstva dostupna putem fondova EU“ – rekao je Igor Kundić, član Uprave Algebre. 

Odraslim osobama vaučeri mogu pomoći u stjecanju dodatnih vještina koje će ih učiniti konkurentnijima na tržištu rada ili im pomoći da se prekvalificiraju i time nastave svoj karijerni put u nekom novom zanimanju. Anketa je pokazala da su programe obrazovanja većinom upisivale zaposlene osobe (čak 71,7%), bilo da rade na poslovima povezanim s odslušanim programom ili da su zaposleni u drugom području / sektoru. Njih čak 90,5% smatra da je program u potpunosti pokrio zahtjeve tržišta rada, a 63,6% smatra da im je završeni program relativno puno ili značajno utjecao na razvoj ili promjenu karijere. Za 82,6% polaznika praktični rad se pokazao najboljom metodom učenja i praćenja nastave, što potvrđuje i Antonela, diplomirana grafičarka koja se odlučila prekvalificirati u smjeru programerke korisničkog sučelja ili engleski – Frontend developerku: 

„Najkorisnije mi je bilo to što sam nadopunila svoje osnovno znanje kroz praktične primjere gdje sam mogla vidjeti kako bi neke stvari funkcionirale u stvarnom životu. Budući da sam pohađala obrazovanje za Frontend developerku gdje je sama tematika i struka vrlo opširna i zahtjevna za naučiti, u najmanju ruku je bilo izazovno. Program mi je dao dobar vjetar u leđa i podigao mi je samopouzdanje koje mi je nedostajalo da se odvažim za promjenu karijere. Intenzitet programa je bio visok, uz posao je bilo jako teško, no sa velikom dozom motivacije i organizacije, uspjela sam. Dva mjeseca nakon završnog ispita sam dobila priliku i svoj prvi posao u jednoj maloj IT firmi, za sada kao praktikant, no bitno je započeti.“ 

Kao najveću prednost programa školovanja Fran ističe komunikaciju između predavača i polaznika: „Edukacija koju sam završio ispunila je moja očekivanja. Posebno korisna mi je bila komunikacija s predavačem, koja je bila kvalitetna unatoč tome što sam nastavu pohađao online. Program sam preporučio kolegama te ga želim preporučiti i ostalima. Meni se pokazao kao savršena odskočna daska u svijet IT-a, te me motivirao da uz nastavu radim i samostalno. Nakon predavanja bi uvijek dobili zadatke za ponavljanje, a ako smo imali problema sa rješavanjem zadataka predavač je uvijek bio spreman odgovoriti na svako pitanje.“ Fran je prije programa obrazovanja bio nezaposlen, a nakon završetka otvorio je svoj obrt usmjeren na razvoj web stranica. 

Podsjećamo, moguće je koristiti samo jedan vaučer za obrazovanje financiran sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a sve detalje oko korištenja, kao i sama prijava za neki od programa obrazovanja uključenih u sustav vaučera odvija se preko stranice HZZ –a, koji je zadužen za njihovu provedbu. Više informacija o programima dostupno je i na Algebrinim web stranicama.

Prvi studijski program podatkovne znanosti i AI-ja namijenjen arhitektima digitalne budućnosti 

Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.

Ozbiljna znanstveno utemeljena predviđanja ukazuju kako će za oko 80% zanimanja izmjena načina rada zbog razvoja umjetne inteligencije zahvatiti do 20% aktivnosti u tim zanimanjima, dok će kod 20% zanimanja automatizacija zahvatiti čak 50% aktivnosti odnosno ta zanimanja značajno će se promijeniti. Stoga je potrebna promjena i u načinu podučavanja pa se u novom sveučilišnom studijskom programu isprepliću aspekti razumijevanja poslovnih procesa, informacijske tehnologije i informatike. 

Algebrin novi studijski program spaja poslovanje, tehnologiju i praktične izazove iz stvarnog svijeta u jedinstven spoj znanja namijenjen stručnjacima koji će aktualne probleme rješavati kreativnim korištenjem naprednih digitalnih alata i inovativnih tehnika analize podataka, bilo da se radi o izazovima javne uprave, novom pogledu na postojeće probleme kao što su oni s klimatskim promjenama, društvenim nejednakostima ili plasmanu novog, još neistraženog proizvoda na tržište. 

Umjetna inteligencija – alat za oblikovanje digitalnog prostora 

Na sličan način na koji umjetnici koriste različite boje i materijale za stvaranje svojih umjetničkih djela, umjetna inteligencija može biti korištena kao alat za oblikovanje digitalnog prostora i kreiranje korisničkih iskustava s pozitivnim utjecajem na svakodnevni život. 

Upravo zato, Sveučilište Algebra pokreće studij koji kombinacijom podatkovne znanosti i umjetne inteligencije daje „humanistički“ štih klasičnom računarstvu. „Novim studijem želimo svim učenicima koji razmišljaju široko i multidisciplinarno pružiti mogućnost komplementarnog studiranja bez potrebe za žrtvovanjem tehnološkog ili društvenog područja edukacije. Studij je namijenjen svima koji prepoznaju trendove modernog doba i žele naučiti koristiti digitalne tehnologije za pretvaranje podataka i informacija u znanje, znanja u mudrost, a mudrosti u donošenje dobrih odluka. Takav snažan fokus na ljudsku upotrebu tehnologije stvorit će potpuno novu generaciju stručnjaka koji će mijenjati način na koji funkcioniraju privatni i javni sektor te svi aspekti suvremenog društva.“ – rekao je izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra. 

Studenti će kroz novi Algebrin studijski program naučiti kreirati aplikacije, rješavati praktične probleme i upravljati podacima koristeći interdisciplinarne vještine u informacijskoj tehnologiji i podatkovnoj znanosti, od učenje osnova umjetne inteligencije do dubokog strojnog učenja. „Po završetku studijskog programa, digitalni arhitekti će na temelju dubokog razumijevanja načina na koji umjetna inteligencija oblikuje društvo biti osposobljeni za izgradnju inovativnih računalnih alata i aplikacija koje će zajednici omogućiti napredak u svim obuhvaćenim sferama života i rada“ – rekao je dr.sc. Zdravko Kunić, voditelj prijediplomskog studija Podatkovne znanosti i umjetne inteligencije Sveučilišta Algebra. 

Ukupan broj ECTS bodova koji se stječe završetkom ovog trogodišnjeg prijediplomskog studija je 180, čime se stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) podatkovne znanosti i umjetne inteligencije (univ.bacc.inf.). Novi studij akreditiran je u polju informatike. 

Više informacija o upisima i detalje o studijskom programu nađite na službenim stranicama Sveučilišta Algebra.

Umjetna inteligencija obilježit će donošenje odluka na svim razinama politike i društva u super izbornoj 2024. godini 

U okviru posebnog MBA programa s fokusom na 4. industrijsku revoluciju, Algebra MBA Poslovna škola organizirala je raspravu sa stručnjacima iz područja kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije i političkih znanosti, ususret izborima koji očekuju Hrvatsku, Europu i svijet u 2024. 

Umjetna inteligencija nije samo pružila alat za brže i lakše obavljanje poslova, već je i postala alat za širenje lažnih informacija i kibernetičkog kriminala, istaknuto je na događanju održanom 13. veljače u Algebrinom Spark Spaceu. S obzirom na to da je u Hrvatskoj ove godine "super izborna godina", a i zbog činjenice da će polovica populacije cijele Zemlje ove godine moći izaći na različite izbore, Algebra MBA Poslovna škola je u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca organizirala, u okviru posebnog MBA programa s fokusom na 4. industrijsku revoluciju, raspravu sa stručnjacima iz područja kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije i političkih znanosti, ususret izborima koji očekuju Hrvatsku, Europu i svijet u 2024. Naravno, ne umanjujući značaj rasprave, zgodno je razmišljati i kako je sama izlaznost kod nas, u posljednje vrijeme, prilično mala, što je utješno jer vjerojatno lažne činjenice nemaju plodno tlo kao u nekim drugim zemljama. Oni koji izlaze redovito na izbore dobro znaju svoj odabir i sigurno ih ništa u tome ne može pokolebati. Nadamo se da je moguće i nakon izbora analizirati eventualni utjecaj lažnih vijesti na konačne rezultate što bi svakako bi odličan pokazatelj i dobili bismo smjernice za neke druge izbore. 

Okupljeni su govorili o utjecaju umjetne inteligencije na društvo i ekonomiju, uključujući teme kao što su globalne dezinformacije, lažne vijesti, deepfake, ekonomska nejednakost, tehnološka moć, kibernetički kriminal, pristranost i diskriminacija te odlučivanje vlada i korporacija. 

„Ljudi su u svijetu zabrinuti zbog mogućih negativnih ishoda korištenja umjetne inteligencije. Pod posebno povećalo stavljaju se političke kampanje uoči izbora. Naime, podaci govore kako najmanje 16 država u svijetu već koristi umjetnu inteligenciju u političke svrhe, a nagađa se kako ih je i puno više. Prije svega koriste ju za širenje dezinformacija kako bi utjecali na ishod izbora“ - napomenuo je izv.prof.dr.sc. Robert Kopal, predavač Algebrine MBA Poslovne škole.

Foto: Božidar Žitnik 

„Naš mini MBA program liderima budućeg doba pruža uvid u to kako se nositi sa svim alatima modernog vremena – i kako informirano i mudro upravljati ljudima, ali i tehnološkim procesima uslijed sve većeg razvoja umjetne inteligencije i disrupcije koju ona nosi sa sobom“ – kazao je Arsen Šolić, voditelj katedre za e-Leadership Algebra MBA Poslovne škole.  

U političkim kampanjama umjetna inteligencija može ubrzati i znatno povećati kvalitetu i kvantitetu sadržaja te precizno odabrati korisnike.

Foto: Božidar Žitnik

„Umjetna inteligencija sigurno neće pridonijeti tome da se u tim trenucima netko koristi time kao širenjem demokracije nego radi širenja upravo onih ideja i ciljeva koje želi plasirati tim skupinama i pružit će im mogućnost da u manje vremena generiraju više poruka, da u manje vremena lakše odrade neke skupine koje su im možda sklonije ili koje bi mogle biti onako na vagi“ - smatra Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT.

Foto: Božidar Žitnik 

„Najviše se bojimo nepoznatog. Securityem nažalost upravljamo na temelju činjenica iz prošlosti, a podaci se stalno mijenjaju. Tako i s AI, ako i obrasci i podaci koje dajemo umjetnoj inteligenciji ne budu u skladu s vremenom nećemo puno naprijed. Problem je način razmišljanja po sistemu neće mene, tržište treba osvijestiti da znaju postaviti stvari kako treba pa i kroz ovakve mini mba programe koje nudi Algebra MBA Poslovna škola“ – istaknuo je Marko Gulan, konzultant za kibernetičku sigurnost u Schneider Electric. 

Zabrinutost oko korištenja umjetne inteligencije tijekom predizbornih kampanja, sve je veća u svijetu. Glavni je problem što se protiv takvog alata za širenje dezinformacija teško boriti. I dok neki smatraju da bi se protiv umjetne inteligencije trebalo boriti umjetnom inteligencijom, Kopal smatra kako je nužno donijeti rezolucije o umjetnoj inteligenciji na razini Ujedinjenih naroda kako bi ju se u cijelom svijetu stavilo pod kontrolu.

Sveučilište Algebra godinu otvara velikom game dev konferencijom na kojoj je posebni gost John Romero 

John Alfonso Romero autor je popularnih igara Doom, Quake i Wolfenstein te popularizator FPS (first person shooter) žanra. U Zagrebu će boraviti dva dana, 21. i 22. siječnja, u sklopu Global Game Jam-a u organizaciji Sveučilišta Algebra 

Sveučilište Algebra godinu otvara u velikom stilu – trodnevnim game dev eventom i najvećom konferencijom u regiji 'Future Perspectives of Game Development' na kojoj je poseban uzvanik legendarni dizajner videoigara i jedan od osnivača FPS žanra, John Alfonso Romero.

'Uzbuđen sam što 2024. godinu započinjem snažno u okruženju game developera i gejmera na Algebrinom Global Game Jam-u u Zagrebu! Često me pitaju o mojoj povijesti i povijesti FPS-a, a to je upravo ono što će biti okosnica mog govora 'DOOM Guy: Life in First Person' na Algebrinoj konferenciji 22. siječnja. Za igrače koji žele znati više o tome koji su to tajni sastojci koji su utkani u naš DNA i radi kojih je nastao DOOM, ovo je konferencija koju ne smiju propustiti. Prikazat ću i nikad viđeni behind the scenes materijal iz moje posljednje igre, SIGIL II' – izjavio je Romero. 

Trodnevni game dev event započet će u nedjelju 21. siječnja kada će fanovi imati priliku zaigrati Doom protiv Romera, dok će se u paralelnim dvoranama odvijati prvi esport turnir u potpunosti u organizaciji Sveučilišta Algebra u kojem će snage u CS2 odmjeriti najhrabriji timovi. Za besprijekorno iskustvo igranja pobrinuo se Telemach Hrvatska koji će igračima omogućiti igranje na najbržoj optičkoj mreži, a pobjednike očekuje novčana nagrada u iznosu 1.000 eura te dodatne nagrade u obliku društvenih igara i gaming opreme koju osiguravaju domaći gaming brend White Shark i Carta Magica. 

U ponedjeljak 22. siječnja posjetitelje koji žele naučiti više o tome kako izgleda rad u industriji razvoja igara očekuje mnoštvo sadržaja. 

„Prvi smo u Hrvatskoj pokrenuli novi studij razvoja računalnih igara s namjerom zahvaćanja studenata koji razmišljaju izvan okvira te koji su sposobni na kreativan način pronalaziti rješenja kompleksnih problema. Program studija osmišljen je kako bi studentima pružio duboko razumijevanje razvoja videoigara kao neraskidive kombinacije programerskih znanja i vještina, dizajna i raznih umjetničkih smjerova. Vjerujem da će nam ova konferencija pomoći u popularizaciji izgradnje karijera u propulzivnoj industriji razvoja igara, kao i da ćemo njome doseći cilj snažnijeg privlačenja stranih studenata, odnosno, internacionalizacije“ – rekao je izv.prof.dr.sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra. 

Uz Romera, na konferenciji će se naći mnoga poznata lica iz svijeta razvoja računalnih i videoigara te predstavnici domaćih i regionalnih game dev studija poput Outfit7, Croteam, Nanobit, RawFury, Pine Studio i Today's Game Studios, koji će otvoriti teme novih tehnologija i prilika u industriji, strategija financiranja game dev projekata te će se nastojati pronaći odgovor na pitanje što je važnije u kreiranju igara – kreativnost ili tehničke vještine? 

Global Game Jam u organizaciji Sveučilišta Algebra bit će održan za sve prijavljene sudionike od ponedjeljka 22. siječnja kada će lokalnu temu Jam-a najaviti Romero na konferenciji, do srijede 24. siječnja kada će pobjednike odabrati stručni žiri kojeg čine predstavnici game dev industrije, Telemacha i White Sharka. 

Ulaznice za konferenciju, esport turnir te Global Game Jam dostupne su putem sustava Entrio do 19. siječnja 2024. ili do popunjenja mjesta.

Algebra na svoj 25. rođendan dovršila proces akreditacije i postala Sveučilište 

Sveučilište Algebra, u aktualnoj akademskoj godini 23./24. pokrenulo je tri dodatna stručna studijska programa,
a čak tri nova sveučilišna studija kreću od iduće akademske godine 

Algebra je, dobivši dopusnicu i pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje te završno pozitivno mišljenje, i formalno postala prvo privatno sveučilište u Hrvatskoj koje u fokus razvoja studenata stavlja digitalnu paradigmu zanimanja budućnosti. Mentorski program Sveučilišta Algebra odradilo je Sveučilište u Zagrebu kroz svoju sastavnicu Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER). Misija Sveučilišta Algebra je razvijati dinamično i inovativno okruženje za učenje koje osnažuje studente i polaznike da budu lideri u razvoju i primjeni digitalnih tehnologija u različitim područjima. Osnivanjem Sveučilišta Algebra, rektor izv.prof.dr.sc. Mislav Balković postao je i punopravni član Rektorskog zbora Republike Hrvatske.

„Proces pokretanja Sveučilišta Algebra započeli smo prije gotovo šest godina, iako je to priča koju na neki način zapravo gradimo od osnivanja, dakle punih 25 godina. Neizmjerno smo ponosni na činjenicu da smo baš na dvadeset i peti rođendan ostvarili jedan od ciljeva koji smo se nadali jednom ostvariti još od početka našeg postojanja. U posljednjih šest godina, proveli smo izbor u zvanje novih docenata i profesora te izradili elaborate za tri nova prijediplomska sveučilišna studija – programsko inženjerstvo, informatiku te poslovnu ekonomiju i digitalno poslovanje te razvili sustavnu Strategiju razvoja Sveučilišta koja se sastoji od četiri ključne komponente – razvoj Sveučilišta kao inkluzivne i tolerantne zajednice, njegovanje izvrsnosti u obrazovanju, jačanje utjecaja znanstvene i umjetničke produkcije te jačanje međunarodne suradnje i strateških partnerstava“ – izjavio je rektor Sveučilišta Algebra, izv.prof.dr.sc. Mislav Balković. 

Aktualnu akademsku godinu Algebra je započela s rekordnom brojkom od preko 2.000 upisanih studenata. „Povećanje broja upisanih brucoša od 18% u odnosu na prošlu akademsku godinu jasan je signal da je Algebra institucija koja uživa određeni porast povjerenja mladih koji streme digitalnim karijerama, a posebno smo zahvalni za takav rezultat u situaciji kada je cijela zemlja zabilježila pad od čak 18,8% u broju učenika srednjih škola u proteklih 10 godina“ – dodao je Balković. 

Uz rektora Balkovića, na osnivačkoj sjednici Sveučilišta, imenovani su i novi prorektori; dr.sc. Nataša Trojak imenovana je prorektoricom za nastavu i studente, dr.sc. Ana Tecilazić prorektoricom za kvalitetu, prorektorom za međunarodnu suradnju imenovan je prof. dr. sc. Vladimir Šimović, dok je izv. prof.dr.sc. Leo Mršić preuzeo ulogu prorektora za istraživanje i razvoj Sveučilišta Algebra. Silvija Grgić, dosadašnja prodekanica za kvalitetu i razvoj, imenovana je rukovoditeljicom Sektora za stručne službe Sveučilišta Algebra. 

Izvor: Algebra

Na konstituirajućoj sjednici održanoj u prostorijama novog zagrebačkog kampusa Algebre, oformljeni su i novi Gospodarski savjet te Senat Sveučilišta. Funkcija novog Gospodarskog savjeta bit će poticanje kvalitetne suradnje Sveučilišta i gospodarstva u području prilagođavanja obrazovnih programa potrebama tržišta rada i poslova budućnosti. 

Za predsjednicu Gospodarskog savjeta izabrana je Marijana Bačić, članica Uprave i glavni operativni direktor za poslovne korisnike HT-a koja je tom prilikom izjavila: „Zahvaljujem na izboru kolegama članovima Savjeta, bit će mi zadovoljstvo obnašati ovu funkciju. Tehnologija i obrazovanje ključne su okosnice razvoja društva i bez njih nema ni inovacija niti napretka. Drago mi je što su upravo ti ciljevi sastavnice nove Strategije Sveučilišta Algebra jer se oni podudaraju i s našim vrijednostima koje njegujemo u HT-u.“ 

Gospodarski savjet čine tvrtke koje predstavljaju reprezentativni presjek hrvatskog gospodarstva, čime odražavaju i multidisciplinarnost te širinu studijskih programa koje Sveučilište Algebra nudi svojim studentima i odraslim polaznicima. U djelovanje Savjeta uključeni su vodeći ljudi Hrvatskog telekoma, Ericsson Nikola Tesle, airt, APIS IT, 404 agency, Infobip, Atos, SPAN, NovaTV, RTL, HURA, Imago, Bruketa Žinić i Grey, Franck, Podravka, Jamnica, PBZ, Kofein agency, Marvin agency, Nanobit, Pine Studio, Good Game Global, AKD, Hrvatska pošta, Oraclum, Hrvatska udruga poslodavaca, Večernji list, Specijalna Bolnica Sveta Katarina, ali i kolege sa Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu te Studija računarstva pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. 

Sveučilište Algebra  uz nove sveučilišne studije planira i dalje razvijati i svoje stručne studije kroz članstvo u Europskoj Udruzi Institucija Visokog Obrazovanja (European Association of Institutions in Higher Education - EURASHE). Osnovana 1990. godine, EURASHE je dinamična mreža koja broji preko 50 članova diljem Europe, a ima ključnu ulogu u oblikovanju stručnog visokog obrazovanja u Europi. Udruga djeluje kao katalizator suradnje, pružajući platformu institucijama za razmjenu najboljih praksi, razvoj zajedničkih standarda i zagovaranje stručnog visokog obrazovanja na nacionalnoj i europskoj razini. Cilj joj je jačati i promicati inovativno, kvalitetno, stručno visoko obrazovanje i istraživanje usmjereno prema korisnicima. Pet tematskih prioriteta definiranih u EURASHE strategiji 2023-2025 obuhvaćaju ključna pitanja poput cjeloživotnog učenja, zapošljivosti, osiguranja kvalitete, istraživanja i inovacija.