Rast broja prevezenih putnika i količine prevezene robe željeznicom u četvrtom tromjesečju 2025. 

U četvrtom tromjesečju 2025. na tržištu željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj zabilježen je rast broja prevezenih putnika i količine prevezene robe u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Putnički prijevoz 

HŽ Putnički prijevoz prevezao je 7.597.543 putnika, što je 0,8 posto više nego u četvrtom tromjesečju 2024. godine. Istodobno su ostvareni putnički kilometri manji za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. 

Teretni prijevoz 

U teretnom prijevozu ukupno je prevezeno 3.165.395 tona robe, što predstavlja povećanje od 3,4 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. godine. Ostvareno je 777.203.139 tonskih kilometara, odnosno 2,5 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi od prijevoza robe povećani su za 1,0 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

HŽ Cargo prevezao je 1,1 posto manje robe te ostvario 6,6 posto manje tonskih kilometara u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2024. godine. Ostali teretni željeznički prijevoznici zabilježili su povećanje količine prevezene robe od 7,0 posto te rast tonskih kilometara od 1,6 posto.

Na kraju četvrtog tromjesečja 2025. HŽ Cargo imao je udjel od 42,8 posto u ukupnoj količini prevezene robe te 48,7 posto u ukupno ostvarenim tonskim kilometrima. Od ukupno 20 registriranih teretnih željezničkih prijevoznika, njih 14 bilo je poslovno aktivno, dok šest prijevoznika u promatranom razdoblju nije obavljalo prijevoz robe. Detaljni pokazatelji tržišta željezničkih usluga dostupni su na mrežnim stranicama Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) na poveznici. Naravno, svi bismo voljeli što kvalitetniju željeznicu, kako zbog jednostavnijih i udobnijih putovanja, ljetovanja, ali i ukupnih ekonomskih benefita za cijelu zemlje. 

95% oboljelih od rijetkih bolesti nema dostupnu terapiju – na dijagnozu se čeka i do 7 godina 

U organizaciji inicijative „Dobrota je lijek“, 11. lipnja je u hotelu Westin u Zagrebu održana međunarodna konferencija posvećena inovacijama u liječenju rijetkih i neizlječivih bolesti. Glavne teme bile su europska regulativa HTAR, primjena umjetne inteligencije u zdravstvu i razvoj personalizirane medicine.

Na konferenciji su sudjelovali vodeći domaći i međunarodni stručnjaci, uključujući prof. Dragana Primorca, prof. dr. Pavla Andjusa, prof. Stjepka Pleštinu, prof. dr. sc. Gordana Lauca, prof. Mirjanu Huić, Idu Mirković Knaus, Josipu Ljubičić i Antoniju Šimunković.

Foto: Božidar Žitnik 

Program je obuhvatio panele o europskoj i hrvatskoj perspektivi HTAR regulative, predavanja o primjeni umjetne inteligencije u dijagnostici i terapiji, te izazovima i prilikama personalizirane medicine. Poseban naglasak stavljen je na važnost multidisciplinarne suradnje i uključivanja pacijenata u proces donošenja odluka.

Foto: Božidar Žitnik 

U Republici Hrvatskoj danas živi oko 250.000 obitelji pogođenih rijetkim bolestima. U svijetu je poznato oko 7.000 rijetkih dijagnoza, a čak 95% njih nema dostupnu terapiju ili lijek. Pacijenti često čekaju i do sedam godina na postavljanje točne dijagnoze, što dodatno naglašava važnost inovacija i suradnje u ovom području.

Foto: Božidar Žitnik 

Konferencija je omogućila umrežavanje stručnjaka iz različitih sektora te razmjenu iskustava i znanja. Sudionici su izrazili zadovoljstvo organizacijom i istaknuli potrebu za nastavkom ovakvih inicijativa.

Foto: Božidar Žitnik

„U Hrvatskom savezu za rijetke bolesti smatramo da su ovakve međunarodne konferencije iznimno važne jer omogućuju razmjenu znanja, iskustava i stručnih praksi. U području rijetkih bolesti, gdje su inovacije u dijagnostici i liječenju od presudne važnosti, iznimno je važno pratiti ubrzani razvoj medicine, biotehnologije i umjetne inteligencije koji otvaraju nove mogućnosti i donose nadu zajednici rijetkih bolesti. Ovakvi skupovi pružaju vrijednu priliku za povezivanje različitih perspektiva, prepoznavanje potreba zajednice te promišljanje o budućim smjerovima razvoja skrbi, s ciljem poboljšanja kvalitete života pacijenata.“ - Ida Mirković Knaus, Hrvatski savez za rijetke bolesti.

Foto: Božidar Žitnik 

„Konferencija je još jednom potvrdila koliko su inovacije, suradnja i uključivanje pacijenata ključni za napredak u liječenju rijetkih i neizlječivih bolesti. Činjenica da čak 95% oboljelih od rijetkih bolesti nema dostupnu terapiju ili lijek dodatno naglašava važnost zajedničkog djelovanja. Vjerujem da ćemo ovakvim inicijativama ubrzati razvoj novih rješenja i osigurati bolju budućnost za oboljele te povezati struku, znanost i zajednicu pacijenata.“ - Josipa Ljubičić, CEO Proqlea d.o.o. i začetnica inicijative Dobrota je lijek.

Foto: Božidar Žitnik 

“Ovom prilikom zahvaljujem organizatorima na sjajnoj konferenciji kojoj je primarno cilj javnost upoznati s Health Technology Assessment Regulation (HTAR) te približiti realnu sliku stanja u Hrvatskoj u usporedbi s Europskom unijom. U Hrvatskoj je nedavno napravljen veliki iskorak uvođenjem novog postupka cijelogenomskog sekvenciranja s kliničkom interpretacijom što je jedan od preduvjeta za sustavni razvoj precizne medicine. Taj iskorak je napravljen koristeći najnaprednije tehnologije u suradnji znanstvenika Specijalne bolnice Sv. Katarina, Međunarodnog centra za primjenjena biološka istraživanja i znanstvenika sa Sveučilišta Darthmouth i predstavlja prekretnicu koja otvara vrata novim mogućnostima za precizno dijagnosticiranje i personaliziranu terapiju. Ovim je Hrvatska snažno globalno pozicionirana, posebice putem realizacije novog akcijskog plana EU "Towards access to at least 1 million sequenced genomes in European Union” (1+MG) do 2027. godine. Osim toga goleme napore ulažemo u razvoj novih dijagnostičkih alata, posebice u onkologiji, uključujući multi-OMICS pristup i AI / ML rješenja poput OncoOrigina koji je potvrdio iznimnu preciznost u otkrivanju primarnog sjela tumora. Na tragu naših nastojanja oko pozicionirana Hrvatke kao lidera u područje precizne medicine je i tradicionalno organiziranje znanstvenog događaja u suorganizaicji Mayo Clinic, International Society for Applied Biological Sciences i Specijalne bolnice Sv. Katarina u Dubrovniku od 15-19.6.2026., godine gdje je glavna tema umjetna inteligencija u personaliziranoj medicini i gdje će vodeći svjetski stručnjaci iz ovog područja (uključujući i dobitnike Nobelove nagrade) prikazati najnovije rezultate na tragu svega za što se HTAR zalaže. Posebno me raduje što će u suorganizaciji Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu u radu skupa sudjelovati i veliki broj mladih liječnika i znanstvenika koji uistinu predstavljaju budućnost personalizirane medicine”. - prof.dr.sc. Dragan Primorac.

Foto: Božidar Žitnik 

„Sa ciljem poboljšanje zdravlja, na ovoj konfenciji se razgovaralo i o dostupnosti najnovijih terapija. Također, o njihovim kliničkim ispitivanjem, ali smo saznali i što o tome misle pacijenti. Publici se približavaju konkretna dostignuća znanosti, i pokazuje koji su za njih benefiti. Povrh svega, neki znanstvenici su zakoračili i kao poduzetnici, te tako uz dodatni doprinos pokazuju poduzetništvo kao mogući smjer karijere novim generacijama." - Marija-Jasna Bašić, Sr CRA, PharmD and mag.med.biochemistry, CEO Monocytes d.o.o.