Napredne tehnologije u fokusu 21. izdanja Advanced Technology Days konferencije
Ponedjeljak, 09 Studeni 2026 00:00
09. studeni 2026. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik
Napredne tehnologije u fokusu 21. izdanja Advanced Technology Days konferencije
Najnovije tehnološke trendove, praktična iskustva i poglede na budućnost IT sektora sudionici su istraživali kroz predavanja, demonstracije i panel rasprave tijekom 21. izdanja ATD konferencije održane u Zagrebu 3. i 4. studenog.
Tijekom otvaranja konferencije predstavnik organizatora Igor Pavleković (Nephos) istaknuo je da program ATD21 sadrži 50 predavanja u režiji 40 regionalnih i inozemnih predavača. Program je otvorio Damir Dobrić (Daenet) koji je tijekom demoa pokazao kako napraviti AI agenta, dodati mu vještine kako bi mogao obavljati kompleksne zadatke te demonstrirati kako u praksi izgleda suradnja tri AI agenta u obavljanju jednog zadatka.
Tijekom panel diskusije Agentic AI moderator Dragan Petric (BUG) razgovarao je s Yael Daihes (Freelance), Melissom Pruijn (Bravx) i Damirom Dobrićem o povjerenju korisnika u AI agente. Složili su se da povjerenje u AI agente ne ovisi samo o tehnologiji i podacima, već i o transparentnosti, pouzdanosti informacija, ljudskom nadzoru te dizajnu usmjerenom na korisnika. Dobrić je naglasio da mogućnosti umjetne inteligencije ovise o kvaliteti podataka i metodologiji. Komentirao je da na AI gleda kao na svojevrsni „kalkulator za riječi i poslovne zadatke“. Daihes se složila te istakla da umjetna inteligencija ne može samostalno nadmašiti postojeće ljudsko znanje – no može biti vrlo korisna u pronalaženju poveznica među informacijama i ubrzavanju istraživanja. Pruijn je dodala da povjerenje u AI počinje korisničkim iskustvom i dizajnom sučelja, a kvalitetna rješenja donijet će testiranje s korisnicima i neprekidno prilagođavanje.
Foto: Božidar Žitnik
Ivan Marković (Unitfly) moderirao je panel Future of development, na kojem su mu sugovornici bili Aleksandra Ignatoski (Aestus), Oana Stroe (Hubtype) i Boris Masnec (Repsly). Komentirali su kako razvoj umjetne inteligencije i AI agenata mijenja način na koji se razvija softver, organiziraju timovi i upravlja proizvodima. Masnec je rekao da se uloga developera postupno pomiče od pisanja koda prema širem inženjerskom promišljanju, arhitekturi i procjeni kvalitete rješenja. Ignatoski je naglasila da AI timovima omogućuje da rade brže, no veća produktivnost mora biti praćena kritičkim razmišljanjem. Stroe je komentirala da bi se uloge dizajnera, product menadžera i softverskih inženjera mogle postupno približavati i objedinjavati. Panelisti su istaknuli i šire posljedice ove transformacije za tržište rada. Iako AI omogućuje pojedincima i manjim timovima da samostalno ostvare ono za što su prije bili potrebni brojni ljudi i značajni resursi, stručnost, kreativnost, iskustvo i sposobnost suradnje ostaju ključni izvori vrijednosti. 
Foto: Božidar Žitnik
Panel Future of data and infrastructure bavio se promjenama koje donosi primjena AI u razvoju softvera, upravljanju podacima i infrastrukturi, o čemu su panelisti Mario Pilija (MovementNow), Anamarija Jengić Bujan (Odvjetnički ured Jengić Bujan) i Luka Gospodnetić (Parsec Lab) razgovarali s moderatorom Draganom Petricem. Panel je istaknuo da uspješna primjena AI agenata u poslovanju ne ovisi samo o tehnološkoj spremnosti, nego i o kvaliteti podataka, sigurnosti, infrastrukturi, upravljanju troškovima i ljudskom nadzoru. Iako agenti ubrzavaju razvoj softvera, njihovo uvođenje u produkciju zahtijeva jasnu strategiju. Jengić Bujan podcrtala je da sve veću važnost dobivaju i pitanja intelektualnog vlasništva, autorskih prava i odgovornosti. Gospodnetić je upozorio na infrastrukturna ograničenja daljnjeg razvoja AI-ja, osobito dostupnost energije, kapacitete podatkovnih centara i hlađenje. Pilija je dodao da se mijenjaju i potrebne vještine developera: uz tehničko znanje sve su važniji kritičko razmišljanje, razumijevanje poslovnih procesa i sposobnost povezivanja tehnologije sa stvarnim potrebama korisnika.
Foto: Božidar Žitnik
Peter Hricak, viši menadžer za globalnu IT infrastrukturu i sigurnosne operacije u Lucasfilmu, u svom keynote predavanju predstavio je specifične kibernetičke izazove filmske industrije, u kojoj su zaštita neobjavljenih sadržaja i intelektualnog vlasništva ključni prioriteti. Na primjerima napada na dobavljače i partnere objasnio je kako phishing i krađa pristupnih podataka mogu ugroziti cijeli produkcijski lanac te istaknuo važnost zero-trust arhitekture i višefaktorske autentifikacije otporne na phishing. 
Foto: Božidar Žitnik
Posebno je upozorio na prijetnju koju razvoj kvantnog računalstva predstavlja za postojeće metode enkripcije, zbog čega filmska industrija već mora planirati prelazak na postkvantne kriptografske standarde. To je osobito složen izazov za digitalnu distribuciju filmova, koja obuhvaća više od 200.000 kina i stotine modela projektora, a zahtijevat će i značajna ulaganja u nadogradnju infrastrukture.
Foto: Božidar Žitnik
Igor Pavleković moderirao je panel Cybersecurity i s Peterom Hricakom, Alenom Delićem (SpotMe/Onomi) i Hrvojem Kusuljom (Nodefusion) razgovarao o trendovima na području kibernetičke sigurnosti. 
Foto: Božidar Žitnik
Kibernetičke prijetnje razvijaju se brže nego što ih organizacije uspijevaju otkloniti, a AI dodatno ubrzava otkrivanje ranjivosti, ali i mogućnosti napada. Zato sigurnost više no ikad zahtijeva kontinuiranu procjenu rizika, brže i automatizirano zakrpavanje sustava te višeslojnu zaštitu. Hricak je komentirao da se sigurnost ne može svesti samo na tehnologiju, jer će ljudske pogreške uvijek postojati – zato sustavi moraju imati više slojeva zaštite. Delić je nadodao da sigurnosne mjere treba određivati prema stvarnom riziku i mogućim posljedicama napada, a ne samo prema formalnim zahtjevima. Kusulja je naglasio da passkey-evi donose važan pomak jer istodobno povećavaju sigurnost i produktivnost. Zaključili su da sigurnost mora biti praktična i prilagođena ljudima koji je koriste. U vremenu AI-ja i sve sofisticiranijih napada, organizacije moraju računati na to da će pojedine zaštitne mjere zakazati te graditi sustave koji mogu spriječiti da jedan propust preraste u ozbiljan incident.
A1 Hrvatska – sigurnosni incident (kompromitacija podataka korisnika)
Srijeda, 09 Veljača 2022 00:00
9. veljače, 2022. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik
A1 Hrvatska – sigurnosni incident (kompromitacija podataka korisnika)
Upravo smo dobili vijest koja mnoge korisnike neće veseliti. Kako kažu iz A1 Hrvatska: „Sa žaljenjem, unatoč naprednim mjerama zaštite i stalnim podizanjem razine sigurnosti dogodio se sigurnosni incident povezan s jednom od baza korisničkih podataka kojim je kompromitiran dio osobnih podataka dijela A1 korisnika.
Intenzivno se radi na utvrđivanju svih činjenica vezanih uz sigurnosni incident te je do sada računalnom forenzikom utvrđeno da su potencijalno kompromitirani podaci manje od 10 posto A1 korisnika. Izloženi podaci su ime i prezime, adresa, OIB te broj telefona.“
U A1 Hrvatska i posebno naglašavaju kako informacije o bankovnim karticama i računima nisu kompromitirane jer nisu dostupne u navedenoj bazi podataka. Sve korisnike čiji su osobni podaci potencijalno kompromitirani A1 Hrvatska će osobno obavijestiti.
Unatoč potencijalnim opasnostima, izuzetno nam je drago kako A1 Hrvatska krajnje ozbiljno shvaća ovu neugodnu situaciju te ne samo da je obavijestila javnost o incidentu, već je odmah po prvim znakovima sumnje na nedopušteni pristup korisničkoj bazi trenutačno i bez odlaganja onemogućila daljnji neovlašteni pristup i poduzela dodatne mjere zaštite. Također je odmah podnesena kaznena prijava Policijskoj upravi zagrebačkoj, te su informacijski stručnjaci uključeni u otkrivanje počinitelja kaznenog djela. Također, informirane su i nadležne institucije HAKOM i AZOP s kojima intenzivno surađujemo.
A1 Hrvatska drži se najviših sigurnosnih standarda i zaštite podataka te ćemo nastaviti s dodatnim ulaganjima u poboljšanje sigurnosnog okruženja. Ponavljanje navedenog sigurnosnog incidenta nije moguće te nije imalo niti će imati utjecaja na pružanje usluga korisnicima. 
A1 Hrvatska će pravovremeno obavještavati korisnike o daljnjem postupanju vezano uz ovaj događaj.
Za sve dodatne upite i informacije stojim ona raspolaganju korisnicima na besplatni telefon 0800900830 i e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Naravno, A1 Hrvatska, na kraju objave moli svoje korisnike da uvaže isprike i unaprijed se zahvaljuju na razumijevanju.
Nadamo se da korisnici neće imati praktičnih šteta, a ovo je još jedna poruka potrebe briga za računalnu sigurnost, a i sam istup kompanije je upravo onakav kakav treba i biti, brz i transparentan.
