Hrvatska gejming industrija: rast ukupne dobiti i svijesti o potrebi za sigurnijim virtualnim okruženjem 

Hrvatska gejming industrija u 2022. uprihodila je više od 60 milijuna eura s 10% većom ukupnom dobiti nego 2021. godine. Unatoč izazovnim gospodarskim i ekonomskim trendovima, zaposlenost u nacionalnoj industriji proizvođača računalnih igara porasla je za 17% u odnosu na 2021., što je porast od čak 87% u usporedbi s 2019. godinom. Podaci su to najnovijeg istraživanja o hrvatskoj industriji proizvođača računalnih igara koje je proveo Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara u suradnji s A1 Hrvatska.

Istraživanje je također pokazalo kako u hrvatskoj gejming industriji radi 30% žena, što je više od europskog prosjeka koji je u 2021. iznosio 24%. Za neprogramerskim zanimanjima (crtači, animatori i sl.), koja čine oko 75% industrije, i dalje postoji podjednaka potražnja. 
 

foto: Božidar Žitnik 

Kako bi pružilo sveobuhvatniji uvid u stanje nacionalne gejming industrije, drugo po redu istraživanje ovoga je puta uključilo više od 50 obrta i poduzeća iz inkubatora PISMO powered by A1 iz Novske.

foto: Božidar Žitnik  

„Hrvatska gejming industrija nastavila je rasti i u 2022. zahvaljujući kreativnosti i inovativnosti talentiranih profesionalaca te sve većem broju domaćih razvojnih timova koji osvajaju pozornost publike diljem svijeta. Veseli nas činjenica da je Hrvatski audiovizualni centar od 2021. pokrenuo javno financiranje videoigara, posebno kada znamo da se time može pohvaliti još samo devet članica Europske unije. Naime, smatramo kako proizvodnja videoigara treba dobiti vlastiti podrazred u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, čime će se olakšati buduće analize i unaprijediti donošenje relevantnih politika za daljnji poticaj industrije“, istaknuo je Vladimir Bogdanić, član Odbora Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.

Za širu zajednicu važan je i podatak kako su nacionalni proizvođači računalnih igara svjesni odgovornosti koju imaju prema zaljubljenicima u videoigre pa tako njih 60% do 2026. namjerava uvesti kodeks ponašanja ili smjernice za igru, a čak 71% gejming studija s multiplayer igrama do tada planira imati i mehanizme kojima igrači mogu prijaviti neprihvatljivo ponašanje.
 

foto: Božidar Žitnik

„A1 Hrvatska već sedam godina ulaže u domaći gejming ekosustav, stoga nas posebno vesele podaci istraživanja o rastu industrije, a još smo ponosniji što je u industriji prepoznata važnost sigurnog virtualnog okruženja. Ona je dio brojnih A1 projekata, primjerice kampanje #BoljiOnline kojom u suradnji s Centrom za sigurniji internet, nastojimo internet učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Naravno, sigurnost ide ruku pod ruku sa zabavom i neprekinutim brzim akcijama tijekom gejmanja za što su zaslužne naše najkvalitetnije internetske usluge. Godinama kontinuirano ulažemo u promociju i širenje potencijala gejming industrije pa smo tako od ove godine krenuli i s A1 Student eChallenge esport ligom. Naš entuzijazam ponajprije dolazi od publike koju smo okupili, jer su prepoznali kvalitetu i trud koje s našim partnerima unosimo u promicanje sigurnog online okruženja i esporta. Ta nas činjenica potiče da svaku novu ligu činimo još zanimljivijom i sigurna sam kako će upravo započeta 12. sezona A1 Adria League biti najatraktivnije takvo natjecanje do sada“, naglasila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska.

Naime, ovaj su tjedan započele kvalifikacije za finale 12. izdanja A1 Adria League na kojem se najbolji regionalni igrači u esportu natječu u tri glavne igre - FIFA23, CS:GO i FIFA Mobile te prvom od četiri rotirajuće League of Legends, za ukupni nagradni fond od 15.600 eura. Preostale igre iznenađenje su kojim će organizatori dodatno začiniti ionako već zanimljivo gejming natjecanje.
 

foto: Božidar Žitnik

„U studenome se na scenu vraća najveći regionalni gejming sajam Reboot InfoGamer 2023 powered by A1. Ponovno je došlo vrijeme za organiziranje najšarenijeg, najglasnijeg i sadržajem najbogatijeg festivala videoigara koji ćemo smjestiti ponovno u Zagrebački Velesajam. Na jednom mjestu naći će se sve što jedan gejmer može poželjeti, a mi ćemo se, u suradnji s našim glavnim partnerom A1 Hrvatska, pobrinuti da im pružimo i puno više od toga“, zaključio je Damir Đurović, suosnivač i direktor tvrtke Reboot te organizator Reboot InfoGamera.

foto: Božidar Žitnik

Industrija razvoja videoigara u Hrvatskoj bilježi konstantan rast prihoda i zaposlenih,
do 2025. godine očekuje se globalni prihod od 300 milijardi dolara 

Pokretanjem novog studijskog programa Algebra će budućim game developerima pružiti suvremena,
konkurentna znanje i vještine potrebne za rad u ovoj brzorastućoj industriji 

Perspektivna industrija razvoja videoigara (game development), u kojoj je u 2022. godini globalno uprihođeno 184,4 milijarde dolara, zapošljava različite vrste stručnjaka, uključujući programere, producente, dizajnere, pisce i mnoga druga kreativna i umjetnička zanimanja. Očekuje se da će globalna industrija razvoja videoigara do 2025. godine doseći prihod od čak 300 milijardi dolara, što je čini jednim od najunosnijih i najbrže rastućih sektora svjetske ekonomije, rečeno je na današnjoj konferenciji „Igrama do karijere“ kojom je Algebra predstavila svoj novi prijediplomski studij razvoja računalnih igara.

Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike čestitao je Algebri na pokretanju novog studijskog programa: „Upravo u tehničkoj školi Sisak školovanje završava prva generacija game developera, a iduće godine nam stiže i prva generacija iz Novske koja trenutno prolazi eksperimentalni program, tako da je ovaj studijski program pokrenut u pravom trenutku. Razvoj gaming industrije ovisio je o malom broju pionira koji su i bez sustavne podrške učinili puno. Oni su nam bili putokaz i svijetla točka koja nam je ukazala na to gdje i sami možemo pružiti podršku jednoj od najbrže rastućih industrija u svijetu.


Ministarstvo je u Zakon o audiovizualnim djelatnostima uvrstilo i gaming, s čime je omogućeno financiranje ovoj perspektivnoj industrijskoj grani, dok je HZZ svoj obol dao kroz program zapošljavanja u Pismo inkubatoru u Novskoj. Korak po korak došli smo i do visokog obrazovanja, industriju game developmenta shvaćamo ozbiljno i radit ćemo i dalje na tome da ona bude bolje pozicionirana u ukupnom hrvatskom gospodarstvu.“

Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra na konferenciji održanoj u Algebri pojasnio je u svom uvodnom obraćanju motivaciju iza pokretanja ovog novog studijskog programa: „Podcijenili smo moć hrvatske IT industrije u privlačenju mladih ljudi i otvaranju novih radnih mjesta. Iskustvo nam je pokazalo da preko 87% studenata Algebre već za vrijeme studija pronalazi posao, zato je važno da kroz prijediplomski studij namijenjen razvoju računalnih igara damo dodatan doprinos game development industriji. Naš program odlično se nadopunjuje na srednjoškolski strukovni program koji već postoji u Sisku. Nastojali smo pokriti znanja iz nekoliko područja, dominantni dio čine programerska znanja i vještine, a trećina sadržaja odlazi na produkciju, story-telling i ostale kreativne elemente. Želimo Hrvatsku pozicionirati kao zemlju predvodnicu razvoja game developmenta u ovom dijelu svijeta, a pokretanje stručnog studija prvi je korak u tom smjeru.“

Igor Margan, voditelj Algebrinog studija razvoja računalnih igara predstavio je novi prijediplomski studijski program: „Algebra je prepoznala strateški potencijal game development industrije i u skladu s potrebama tržišta rada razvila novi studijski program koji je nedavno i službeno pozitivno ocijenjen na sjednici akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. Program novog Algebrinog studija osmišljen je s ciljem pružanja suvremenih i tržišno konkurentnih znanja i vještina potrebnih za razvoj računalnih igara iz područja programiranja, stvaranja iskustva igranja, 3D dizajna, marketinga i poslovnog planiranja.“

Na panel raspravi „Game changers – Kako angažirati i zadržati novu generaciju kreatora igara“ iskustva su podijelili stručnjaci iz ICT i game development industrije te Klastera hrvatskih proizvođača videoigara.


„Kao zemlja nismo najnapredniji po pitanju dostupnosti širokopojasnog Interneta. Vlada RH je prepoznala da tu postoji veliki potencijal, a mi u A1 Hrvatska nastojimo biti predvodnik digitalizacije. Tako smo danas dostupni u 672 000 kućanstava s mrežom nove generacije, a do kraja 2025. bit ćemo u čak milijun kućanstava u Hrvatskoj, odnosno pokrit ćemo njih 70%. Već sada na najmodernijoj fiksnoj mreži podržavamo kapacitete do 50 gigabita što znači da smo već danas spremni za zahtjeve korisnika u budućnosti. Izvrsno iskustvo gejmanja pružamo i na mobilnoj 5G infrastrukturi s kojom ćemo do kraja godine pokriti 90% Hrvatske te na optičkoj mreži uz najnižu latenciju“ – izjavila je Monika Majstorović, direktorica marketinga A1 Hrvatska.

„Više ne postoji hrvatsko tržište rada, Hrvatska je danas utopljena u Europsku uniju i eurozonu. Tržište nam je danas cijela Europa, ali i svijet, što je posebno intenzivirano radom na daljinu, koji je za malu ekonomiju, kao što je naša, istovremeno i blagoslov i prokletstvo. Upravo radi konkurentnosti na međunarodnom tržištu novi studijski program razvijamo i na engleskom jeziku, no moramo se zapitati kako te studente kasnije zadržati, jedno od rješenja je i program dugotrajnog boravka u zemlji. Trebamo se fokusirati i na veća tržišta izvan Europe, na Aziju, Afriku, Južnu Ameriku. Naša sudbina zasigurno je u pametnim industrijama, poput game developmenta, koje doprinose i rastu BDP-a i izvoza“ – kazao je Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre. 

„Nadam se da nećemo imati potrebe za uvozom strane radne snage i da ćemo developere, koji će raditi na AAA projektima i igrama, razvijati u Hrvatskoj, u to čvrsto vjerujem. Rastemo kao industrija u svim segmentima i po broju prihoda i broju novih poduzetnika, ali za jači rast potrebna nam je institucionalna podrška i podrška tvrtki koje se bave game devom, kao i samih igrača koje želimo uključiti u proces proizvodnje“ – istaknula je Josipa Bencek iz Hrvatskog klastera proizvođača videoigara.

„Ne možemo konkurirati s Kinom i razvijenim azijskim zemljama, svaka komponenta elektronike se proizvodi tamo. Pokušavamo dio industrije vratiti u Hrvatsku posebno zato što smo vidjeli kakvi problem nastaju kad je sva industrija koncentrirana na jednom mjestu i koliko je to rizično. Jako je teško u Hrvatsku dovesti industriju koja bi proizvodila hardversku opremu, ali sa strane softvera pred nama je velik potencijal“ – rekao je Stjepan Šmit, vlasnik brenda White Shark specijaliziranog za proizvodnju gaming opreme. 

Algebra je na događanju u suradnji s brendom White Shark najavila i mogućnost osvajanja stipendije za učenike koji pokažu posebnu izvrsnost u školovanju te je potpisan sporazum o suradnji s industrijskim liderima - tvrtkama zainteresiranim za pružanje stručne prakse u području razvoja računalnih gara studentima Algebrinog novog studija.

Sporazum o suradnji za pružanje stručnih praksi potpisan je s tvrtkama LGM, Protopixel, Ironward i Room-C Games.