Umjetna inteligencija kao alat odgovornosti i suvremenosti u obrazovanju: AI bez iluzija“ u Rovinju - CUC2026 

Projekt BrAIn, smjernice za nastavnike i planovi Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i CARNET-a usmjeravaju razvoj umjetne inteligencije u školama

Oko tisuću nastavnika, učitelja, ravnatelja iz osnovnih i srednjih škola, znanstvenika i stručnjaka iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) okupilo se na CARNET-ovoj konferenciji za korisnike pod nazivom „CUC2026: AI bez iluzija“, koja se održala od 15. do 17. travnja 2026. godine u Rovinju.

Okosnica programa konferencije bila je, umjesto ignoriranja i kritiziranja uloge AI tehnologija u našim životima, razotkriti njezine prednosti i nedostatke kako bismo je upotrijebili na najbolji mogući način. 

U glavnim tematskim blokovima razgovaralo se o učenju po mjeri svakog učenika, sigurnosti, razvoju i odgovornosti u digitalnom svijetu, obrazovanju za svijet rada te umjetnoj inteligenciji u fizičkom svijetu, a sudionici su imali priliku birati između više od 120 aktivnosti, uključujući interaktivna izlaganja, radionice, panel rasprave, BoF (Birds of a Feather) sesije, World Café i Pecha Kucha.

Izvor: CARNET  

Na otvorenju konferencije ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz istaknuo je da umjetnu inteligenciju aktivno promišljamo i primjenjujemo, svjesni i njezinih prednosti i izazova, kako bismo je koristili na najbolji mogući način u obrazovanju. Povezivanje tehnologije s konkretnim potrebama sustava ogleda se i u drugim procesima digitalizacije i transformacije obrazovanja koje CARNET provodi, pa se tako osvrnuo i na uvođenje digitalno pečatiranih svjedodžbi. 

„Prema Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama završne isprave, uključujući svjedodžbe, mogu se izdavati i u digitalnom obliku, pri čemu se njihova vjerodostojnost osigurava naprednim elektroničkim pečatom ustanove. Prve svjedodžbe maturanata bit će moguće unijeti u sustav krajem svibnja 2026. I dalje će se izdavati tiskane svjedodžbe, a digitalne i fizičke svjedodžbe koristit će se paralelno, pri čemu obje imaju jednaku pravnu valjanost“, pojasnio je Puljiz.

Izvor: CARNET 

U pozdravnom govoru prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, rekao je da umjetna inteligencija više nije tema iz znanstvene fantastike niti alat koji pripada isključivo tehnološkom sektoru, jer je već prisutna u školskim učionicama, u domovima naših učenika i u pripremama za nastavu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kroz CARNET-ov projekt BrAIn integrira umjetnu inteligenciju u škole: 

„Kroz ovu stratešku inicijativu, vrijednu gotovo 16 milijuna eura, Hrvatska je odlučila preuzeti kontrolu nad vlastitom digitalnom budućnošću. Nismo si smjeli dozvoliti biti pasivni konzumenti stranih tehnologija. Kroz projekt BrAIn stvaramo školu budućnosti koja je i kreativna i sigurna“, naglasio je ministar Fuchs.

Sredinom ožujka ove godine predstavljeni su rezultati i preporuke istraživanja „Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih“ za različite dionike obrazovnog sustava, s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog mišljenja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života.

Izvor: CARNET 

„Preporuke su nastale na temelju rezultata istraživanja primjene digitalne tehnologije za dobrobit djece i mladih, koje će se provoditi do kraja projekta, što je izuzetno važno zbog brzog razvoja novih tehnologija, posebno onih temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Uz navedeno istraživanje, u projektu se provodi i akcijsko istraživanje kojim se prati primjena kurikula „Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene“, te se na temelju rezultata istraživanja pristupa reviziji kurikula i izradi prilagođenih digitalnih sadržaja i edukacija za koje su nastavnici iskazali potrebu“, rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn. 

Na simpoziju projekta BrAIn u okviru konferencije predstavljene su i Smjernice za odgovornu i pedagoški utemeljenu primjenu umjetne inteligencije u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj, namijenjene nastavnicima.

Izvor: CARNET 

Svrha Smjernica jest adekvatno prenijeti ključne strateške ciljeve, preporuke i etička načela javnih i regulatornih EU i međunarodnih politika u jasan i primjenjiv nacionalni okvir, prvenstveno namijenjen nastavnicima u svakodnevnoj nastavnoj praksi za njezinu odgovornu i učinkovitu primjenu, ali i drugim važnim dionicima obrazovnog sustava. Slijedom toga, cilj Smjernica je osigurati podršku nastavnicima kao ključnim dionicima u sustavu odgoja i obrazovanja, pružajući im pedagoške i etičke okvire za svrhovitu integraciju UI-ja u učenje i poučavanje. Posljedično, učenicima se omogućuje usvajanje znanja za odgovornu i kritičku upotrebu UI-ja, što izravno unaprjeđuje njihove obrazovne ishode, posebice digitalne kompetencije i vještine kritičkog mišljenja.

Izvor: Carnet 

Na konferenciji je održan i panel „Budućnost obrazovanja uz AI“, koji je moderirala Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za razvoj i primjenu tehnologija i inovacija u obrazovanju. Sudjelovali su Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Dalia Kager, učiteljica informatike, OŠ Eugena Kvaternika, Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju i voditelj projekta BrAIn, i Mirko Milak, nastavnik povijesti, Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“. 

Govornici su, svatko iz svoje perspektive, istaknuli na koji je način projekt BrAIn podržao razvoj digitalnih vještina učenika u području umjetne inteligencije, kao i kako su kurikul, preporuke i smjernice postavili temelje i osnažili nastavnike za provođenje nastave i aktivnosti u kojima učenici osvještavaju prisutnost i načine funkcioniranja UI, koriste UI alate za učenje te izrađuju vlastite projekte s UI. Poseban naglasak stavljen je na budućnost UI u školama kroz planirane aktivnosti edukacije i podrške nastavnicima, uz perspektivu nadležnog Ministarstva o planiranim iskoracima, primjeni UI alata i tehnologija u radu s učenicima te planove CARNET-a na tom području u nadolazećim godinama.

Izvor: CARNET 

Na konferenciji su stručnjaci iz CARNET-a predstavili i niz svojih ključnih usluga i projekata, uključujući e-Maticu, e-Dnevnik, Informativku, kurikule o umjetnoj inteligenciji, CARNET Data te Središnji registar isprava. 

Konferencija je još jednom potvrdila važnost sustavnog i odgovornog uvođenja umjetne inteligencije u obrazovanje, uz snažnu podršku nastavnicima i usmjerenost na dobrobit učenika. 

Više informacija o projektu BrAIn možete pronaći na poveznici www.brain.hr

18. studeni, 2022. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik   

CARNET-ov pilot-projekt e-Škole osvojio
drugo mjesto na dodjeli nagrade Europske komisije – RegioStars

Povodom 15. obljetnice nagrade RegioStars, Europska komisija je pozvala građane da između 15 najboljih projekata
iz proteklih godina izglasaju najbolji projekt uopće. Veliki broj glasova građana Europske unije
CARNET-ovom pilot-projektu e-Škole osigurao je drugo mjesto. 

Građani Europske unije odabrali su CARNET-ov pilot-projekt e-Škole kao drugi najbolji projekt iz područja regionalnoga razvoja financiran sredstvima Europske unije u proteklih 15 godina. Na sinoć održanoj dodjeli nagrada RegioStars u portugalskom gradu Evora, povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira uručila je nagradu RegioStars za drugo mjesto zamjeniku ravnatelja CARNET-a Juraju Biliću.

„U natjecanju održanom za 2020. dobili smo prvu nagradu stručnog žirija, a ove godine pilot-projekt e-Škole osvojio je nagradu za drugi najbolji projekt od kada se nagrada dodjeljuje. Nagrada je još jedan dokaz da je naš pristup digitalizaciji obrazovnoga sustava, koja u fokus stavlja nastavnika i učenika, a ne tehnologiju, prepoznat kao primjer dobre prakse kako među našim korisnicima, tako i na razini EU. Trenutno provodimo veliki projekt e-Škole koji završava u listopadu 2023. Ujedno radimo na novome projektu koji će biti svojevrsna nadogradnja e-Škola, s posebnim naglaskom na informacijsku i digitalnu pismenost te digitalne vještine, neophodne kako bi naši učenici postali osviješteni korisnici i sukreatori sutrašnjice“ istaknuo je Juraj Bilić, dodajući kako je „projekt e-Škole razvijen u suradnji s našim Ministarstvom znanosti i obrazovanja, a u razvoju su nam pomogli i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike“.

Čestitajući dobitnicima, povjerenica Ferreira naglasila je kako su „predstavili najbolje prakse u proteklih 15 godina te pokazali širinu, opseg i inovativnost projekata financiranih sredstvima EU u stvaranju radnih mjesta i poboljšanju života građana. Ovo su najbolje prakse koje ćemo nastaviti njegovati i podržavati“.


Natjecanje utemeljeno 2008. godine svake godine ističe projekte financirane sredstvima Europske unije koji pokazuju izvrsnost i nove pristupe u području regionalnog razvoja, a usredotočeni su ključna područja za budućnost regionalne politike EU-a.

Pilot projekt „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ osvojio je nagradu RegioStars 2020. godine kategoriji Vještine i obrazovanje za digitalnu Europu, kada je izabran između 38 prijavljenih projekata. Ove je godine ponovo nominiran povodom obilježavanja 15. godišnjice dodjele nagrada.

Glavni rezultat pilot projekta e-Škole je povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola. U digitalno zrelim školama nastavnici koriste tehnologiju kako bi unaprijedili nastavu, razvijaju vlastite digitalne sadržaje te pružaju podršku samostalnom učenju i razvoju kritičkih vještina kod učenika koji su u središtu nastavnog procesa. Učenici tako aktivno sudjeluju u nastavi s povećanom motivacijom za učenje i nastavak školovanja te samim time postaju i konkurentniji na tržištu rada. Upravljanje e-Školama je učinkovito i transparentno, a komunikacija i razmjena e-dokumenata između škole, njenih dionika i osnivača znatno jednostavnija.

Pilot projekt e-Škole postavio je temelj za provođenje druge faze projekta koja obuhvaća sve osnovne i srednje škole financirane iz državnoga proračuna. Ukupno vrijedan 1,6 milijardi kuna, projekt e-Škole doprinosi jačanju kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.