HUP-ICT potiče male i srednje tvrtke na bržu digitalizaciju te sve poduzetnike poziva na konferenciju Digitalna (R)evolucija

Iz HUP-ICT su na primjerima rješenja Ericssona Nikole Tesle, CROZ-a i IKEA-e pokazali kako se prilično jednostavno i konkretno mogu u svakodnevnom poslovanju primijeniti kompleksne tehnologije, poput umjetne inteligencije (AI), proširene stvarnosti (AR) i robotizacije 

Unatoč ubrzanom rastu značaja domaće ICT industrije u hrvatskom gospodarstvu koji se mjeri stalnim rastom udjela u BDP-u, ICT industrija i dalje hvata korak s konkurencijom u EU, a po pitanju stanja digitaliziranosti i dalje imamo zaostajanje jednog velikog dijela gospodarstva, malih i srednjih poduzeća, upozoreno je na briefingu HUP-ICT udruge.

To je prijetnja konkurentnosti gospodarstva koju ne bi smjeli dozvoliti, posebno jer u Hrvatskoj imamo dovoljno znanja i uspješnih primjera digitalizacije u čitavom nizu sektora i tvrtki različitih veličina, koji bi mogli potaknuti i inspirirati ostale poduzetnike na ubrzanje usvajanja digitalnih tehnologija. U HUP-ICT-u su naglasili da upravo s tim ciljem organiziraju poslovnu konferenciju Digitalna (R)evolucija koja će se održati 28. studenog u Zagrebu, a koja će pokazati konkretne primjere digitalizacije u domaćim tvrtkama, educirati i pokrenuti razmjenu znanja i iskustva o digitalizaciji među poduzetnicima.

foto: Božidar Žitnik 

Iz HUP-ICT-a pokazali su da je u segmentu malog I srednjeg poduzetništva i na globalnoj razini izazov potaknuti poduzetnike na korištenje tehnologija za inoviranje i za stvaranje novih poslovnih modela, s obzirom da većina poduzetnika ulaže u tehnologije kako bi povećali internu produktivnost (njih 56 posto) i produktivnost zaposlenika (njih 32 posto).
 foto: Božidar Žitnik

”Digitalizacijom možemo značajno povećati produktivnost poslovanja, i što se tiče smanjenja troškova i što se tiče optimalne organizacije internih procesa. I to je važan dio digitalne transformacije na koji trebamo više poticati pa i educirati domaće poduzetnike jer ako u tom dijelu zaostaju u vrlo kratkom vremenu će izgubiti konkurentnost. No, pravi potencijal primjene digitalnih tehnologija u poslovanju je otvaranje novih poslovnih prilika putem inoviranja u smislu novih ili poboljšanih proizvoda, otkrivanja novih tržišnih niša i stvaranja novih poslovnih modela, a na to želimo inspirirati poduzetnike. Na  skorašnjoj konferenciji Digitalna (R)evolucija4.0” cilj nam je ukazati na obje ove dimenzije digitalne transformacije i kroz primjere motivirati što veći broj hrvatskih poduzeća da aktivnije krenu u ovom smjeru, izjavio je Ivan Maglić, član Izvršnog odbora HUP-ICT udruge i programski direktor Digitalne (R)evolucije.

foto: Božidar Žitnik

Na zaostajanje u digitalizaciji, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj upozorila je i Europska komisija u izvješću Digitalno desetljeće Europe: Digitalni ciljevi do 2030. godine.  Europska komisija je među preporukama istaknula da bi Hrvatska trebala ubrzati i procese digitalizacije poslovanja i poduzeća uz javne potpore radionicama i treninzima, povećanje sudjelovanja u postojećim programima (financiranja), posebno među malim i srednjim poduzećima. Također, iz EK nas potiču na povećanje broja ICT stručnjaka, i to na način povećanja kapaciteta obrazovnog sustava, ali i konkretnih mjera zadržavanja tih stručnjaka u zemlji, pa onda i privlačenja više ICT studenata i stručnjaka u Hrvatsku.

foto: Božidar Žitnik

“Digitalna tehnologija je pokretač produktivnosti. Svi koji se žele razvijati u biznisu moraju brzo usvajati tehnologije. Male tvrtke su često agilnije u usvajanju pojedinih poslovnih procesa od velikih, no važno je koristiti tehnologiju i za poboljšanje internih procesa i za inoviranje koje omogućuje otvaranje novih prilika na tržištu. Digitalizacija ne mora nužno biti skupa niti je put u nepoznato, i mi u HUP-ICT-u konferencijom Digitalna (R)evolucija upravo to želimo pokazati domaćim poduzetnicima”, izjavio je Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge. 

foto: Božidar Žitnik

Iz HUP-ICT su pokazali i konkretne primjere za digitalizaciju poslovanja u različitim industrijama, a koje pokazuju kako se prilično jednostavno i konkretno mogu u svakodnevnom poslovanju primijeniti kompleksne tehnologije, poput umjetne inteligencije (AI), proširene stvarnosti (AR) i robotizacije. 

Ericsson Nikola Tesla je pokazao rješenje razvijeno u Hrvatskoj koje korištenjem tehnologije proširene stvarnosti omogućuje raznim službama za potporu korisnicima i serviserima mnogo pametniju organizaciju i učinkovitije rješavanje problema i raznih preventivnih pregleda na terenu. Na primjeru IKEA-e je pokazana korisnička aplikacija iza koje stoji kompletni sustav potreban za uspješnu digitalnu transformaciju. CROZ je pokazao primjenu velikih jezičnih modela (poput ChatGPT-a) u poslovnom okruženju na jednostavnom primjeru unaprjeđenja poslovanja - iz obične mail komunikacije možemo izvući kontekst i informacije koje prije nismo mogli. U kombinaciji s korištenjem internih podataka o klijentu dobivamo potpuno nove mogućnosti i saznanja koje mogu donijeti prednost na tržištu.

foto: Božidar Žitnik

“Kroz uvođenje tehnoloških inovacija, suvremenih komunikacijskih rješenja, automatizacije i umjetne inteligencije, mnoge rutinske zadatke mogu preuzeti sustavi, čime se pomaže zaposlenicima da budu još produktivniji. Ova transformacija omogućuje zaposlenicima da se fokusiraju na zadatke koji zahtijevaju ljudsku kreativnost, analitičke sposobnosti i donošenje odluka temeljenih na kompleksnim podacima. Time se potiče stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti koja značajno podiže konkurentnost poduzetnika na tržištu”, izjavio je Miroslav Kantolić, dopredsjednik Izvršnog odbora HUP-ICT Udruge. 

”Uz neizostavnu upotrebu digitalnih tehnologija, uprava i to menadžment uspješnih kompanija udaraju tempo promjena i objedinjuju sve organizacijske resurse unaprjeđujući organizacijsku strukturu i procese. Taj zajednički napor menadžmenta, digitalnih stručnjaka i cijele organizacije na pametan i dobro vođen način rezultira uspješnim projektima digitalizacije”, izjavio je Vladimir Kosanović, dopredsjednik Izvršnog odbora HUP-ICT udruge.

foto: Božidar Žitnik 

Iz HUP-ICT-a su najavili da će na konferenciji Digitalna (R)evolucija pokazati još atraktivnije primjere uspješne digitalizacije domaćih tvrtki raznih veličina i sektora te su pozvali sve poduzetnike da im se pridruže 28. studenoga u Mozaik centru te da preuzmu besplatne ulaznice putem Entrio platforme na LINKU.

Neizbježne teme današnjice: umjetna inteligencija, digitalna transformacija i virtualizacija aplikacija 

Dobro je znati kako će uskoro u svijetu biti više od sto milijuna ljudi koji će  koristiti tehnologe umjetne inteligencije i alatima za automatizaciju poslovanja. 

U zagrebačkom hotelu Zonar, Comping, hrvatska tvrtka specijalizirana za digitalnu transformaciju poslovanja i implementaciju infrastrukturnih informatičkih rješenja održala je 21. rujna korisničku konferenciju u novom formatu, Comping Tech Thursday. Radi se o pregledu novosti u proizvoda i usluga tvrtke Comping, kao i upoznavanju najboljih implementacija poslovnih rješenja kod korisnika.

Compingova rješenja instalirana su u čak 12 od 20 najvećih kompanija koje posluju u Hrvatskoj, a tvrtka je u nekoliko proteklih godina investirala više od tri milijuna eura u razne nove tehnologije, stručnjake i servise kojima bolje uslužuje svoje korisnike. 

Domaće implementacije i svjetska rješenja

foto: Božidar Žitnik 

Događaj je okupio 150-tak ljudi, informatičkih stručnjaka iz tvrtki svjetskih dobavljača tehnologija i niza Compingovih korisnika. Predstavljene su implementacije o virtualizaciji aplikacija u tvrtki Jadranka turizam, projekt digitalne transformacije u tvrtki Aluflexpack, implementacija naprednog analitičkog sustava u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te infrastrukturno rješenje utemeljeno na Compingovom podatkovnom centru, a primijenjeno u tvrtki Auto Hrvatska. 

Što se tiče tehnologija svjetskih dobavljača, VMware je predstavio sljedeću generaciju rješenja za kibernetičku zaštitu multi-cloud platformi, tvrtka Dell Technologies predstavila je najsuvremeniju tehnologiju za sigurnosno kopiranje virtualiziranih i kontejneriziranih podataka, a tvrtka Veeam predstavila je novitete u svojim poslovnim rješenjima.
 

foto: Božidar Žitnik 

Kao standardni dio programa održana je i panel rasprava o suvremenim tehnološkim trendovima i očekivanjima izvršnih direktora i direktora informatike. Razgovor je moderirao Ivan Maglić, direktor regionalne ispostave analitičke kuće Gartner, a sudjelovali su predsjednik uprave tvrtke Comping, Alojzije Jukić; Nikola Modrušan – zamjenik državnog tajnika, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva; Ivan Koharović, šef IT podrške u tvrtki Jadranka turizam i Željko Antešić, glavni sistem inženjer u tvrtki Aluflexpack. 

Više ulagati u infrastrukturu i digitalnu transformaciju 

Evo nekoliko naglasaka iz predstavljenih istraživanja tvrtke Gartner i panel rasprave: većina direktora tvrtki u svijetu ali i u Hrvatskoj smatra da su potrebna još veća ulaganja u projekte digitalne transformacije. "U Hrvatskoj ima više novca, ali i društvo i država moraju napraviti svoj dio posla kako bi se olakšala provedba novih investicija", rekao je Alojzije Jukić, predsjednik uprave i izvršni direktor tvrtke Comping. 

Sljedeća zapažanja analitičara iz Gartnera kažu kako gotovo polovica direktora tvrtki izjavljuje da su u naprednoj fazi digitalizacije poslovanja no i da je njihov glavni zahtjev direktorima informatike – dosljedna optimizacija troškova tijekom instalacije novih tehnologija. Nadalje, prema uvidu Gartnerovih analitičara još je previše direktora informatike koji nisu dovoljno vješti jeziku biznisa. Kako bilo, većina ih očekuje povećanje budžeta za tehnologije od bar deset pa i do dvadeset posto. Najviše novih ulaganja ići će u razvoj informatičke infrastrukture. 

Umjetna inteligencija, povezivost i analiza podataka

foto: Božidar Žitnik

Što se tiče tehnologija, najtraženije su tehnologije umjetne inteligencije, analitike podataka i poslovnog izvještavanja. Što se tiče "mekih" vještina najtraženije su vještina komuniciranja s raznim dionicima (od uprave do korisnika), rad u raznovrsnim timovima te razumijevanje poslovnih modela. Direktori informatike trebaju, osim novim tehnologijama, više svog vremena i pozornosti usmjeravati svojim ljudima i razvoju poslovanja tvrtki u kojima su zaposleni. 

Nikola Modrušan, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva istaknuo je povezivost kao glavni preduvjet daljnje digitalizacije društva i poslovanja - u Hrvatskoj se u tu svrhu sada ulaže puno više nego prije.  Usto, nadograđuje se i redizajnira sustav eGrađani tako da bude responzivan na temelju događaja koji se tiču njegovih korisnika. 

Tehnologije izvan IT-a, a u poslovnoj primjeni

foto: Božidar Žitnik 

Jedan od interesantnijih trendova o kojima se raspravljalo na Compingovoj konferenciji i na panelu, trend je razvoja novih tehnologija izvan informatičkih tvrtki i IT odjela. 

Zaposlenike koji stvaraju nova rješenja naprednim korištenjem tehnologija, Gartnerovi analitičari nazivaju „poslovnim tehnolozima“ (business technologists). Kao ilustracija ovog trenda dan je podatak da se u sve više oglasa za posao u sektorima/odjelima koji nisu IT, traže vještine kao što su korištenje podatkovne analize i umjetne inteligencije. Zanimljivo je da čak jedna četvrtina oglasa za posao u kojima se traži znanje Python programskog jezika, dolazi iz sektora/odjela koji nisu IT.  

"Sve više tehnologija dizajnirano je tako da su puno pristupačnije običnim ljudima, pa ih sve više ljudi i koristi. Drugi generator potražnje ljudi s IT znanjima na projektima izvan IT tvrtki i IT odjela je kroničan nedostatak resursa - profesionalnih informatičara, pa tvrtke sve više posežu i za ljudima drugih struka no s traženim IT vještinama i tehnološkim znanjima. To  je sjajno, no, kao i u svemu ostalome, i to treba raditi s mjerom, posebno kad je u pitanju sigurnost poslovnih podataka", naglasio je Alojzije Jukić. 

Plaća je važna ali i dobar šef zlata vrijedi 

Compingova konferencija o novim tehno trendovima i rješenjima za korisnike pozabavila se i s najaktualnijom temom domaćeg IT tržišta: padu broja oglasa za nove poslove, pa i sve većem broju otkaza u hrvatskom tehnološkom sektoru. Opći je zaključak na tu temu: plaća je važna, ali nije ono što će zadržati čovjeka u tvrtki - važna je i kvaliteta menadžera koji predvode timove i tvrtku, kao i atraktivnost tehnologija koje se koriste u proizvodnji rješenja i usluga.
 

foto: Božidar Žitnik 

Što se tiče umjetne inteligencije - "te tehnologije su već jako dugo uz nas i oko nas, a ovise o kvaliteti podataka koji su im na raspolaganju. To vam je kao s Wikipedijom - naći ćete tamo puno korisnih podataka no morat ćete dodatno provjeriti jesu li i koliko istiniti. Štoviše, Gartnerovi analitičari kažu kako će u svijetu uskoro biti više od sto milijuna ljudi koji će se koristiti tehnologijama umjetne inteligencije i drugim alatima za automatizaciju poslovanja. To će biti ljudi koji će vam uzeti posao - ako ne budete brži i vještiji od njih", zaključio je Alojzije Jukić.

Zagreb, 24. listopada 2018.  

Cyber kriminal je stvarnost –

konferencija o izazovima računalne sigurnosti i „Noć hakiranja“ u Algebri

Tijekom listopada obilježava se u cijeloj EU mjesec kibernetičke sigurnosti ili „Cybersecurity Month“. Kao i prijašnjih godina, Algebra se uključuje u ovaj projekt organizacijom dvodnevne konferencije o kibernetičkoj sigurnosti te već tradicionalnog, cjelovečernjeg natjecanja elitnih etičnih hakera – „Hacking Night“.

Cyber kriminal se događa svaki dan: prema zadnjim procjenama financijska šteta od cyber kriminala na svjetskoj razini će do 2019. godine iznositi 2,1 milijardu dolara. Prvi i najvažniji korak u borbi s cyber kriminalom je podizanje svijesti ljudi o izazovima koje pred nas postavlja informacijsko doba. U sklopu obilježavanja europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti, Algebra 25. i 26. listopada organizira događanja čiji je cilj približiti javnosti važnost kibernetičke sigurnosti, načine kako formalni i neformalni obrazovni sustavi mogu odgovoriti na potrebe uzrokovane rapidnim rastom e-kriminaliteta, te pojasniti izazove s kojima se u području kibernetičke i računalne sigurnosti susreću građani, a s kojima organizacije.