Kvalitetno planiranje europskih sredstava zahtijevat će i brže predviđanje tehnoloških trendova 

Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je sjednica Gospodarskog savjeta na kojoj su se okupili predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i poslovnog sektora s ciljem rasprave o ključnim izazovima i prilikama u planiranju i provedbi europskih sredstava u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje 2028. – 2034.

Sjednicu je otvorila predsjednica Gospodarskog savjeta Marijana Bačić, članica Uprave za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu uz uvodna obraćanja rektora Sveučilišta Algebra Bernays izv. prof. dr. sc. Mislava Balkovića, glavnog izvršnog direktora Tomislava Dominkovića te predsjednika Upravnog vijeća prof. dr. sc. Damira Juge i savjetnika Uprave Marija Petrovića, koji su istaknuli važnost sustavne suradnje akademskog, javnog i privatnog sektora u kontekstu budućih razvojnih politika i ulaganja:

Izvor: Sveučilišta Algebra Bernays  

„U kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira ključno je dodatno ojačati strateško planiranje, podići razinu profesionalizacije upravljanja te osigurati ranije i sustavnije uključivanje gospodarstva i privatnog sektora u procese programiranja i provedbe ulaganja, kako bi se maksimalno povećali učinci europskih sredstava na razvoj hrvatskog gospodarstva“ - izjavila je Bačić. 

Članovi Uprave Sveučilišta Algebra Bernays istaknuli su kako je za daljnji razvoj nužno strateški iskoristiti znanje i stručne kapacitete kako bi se stekla konkurentska prednost u području istraživanja i razvoja (R&D), uz jasnije i snažnije pozicioniranje istraživačkih institucija u europskom kontekstu. Naglašeno je da Sveučilište Algebra Bernays ima ulogu koordinatora europske alijanse sveučilišta DIVERSE koja okuplja više od 150 000 studenata i 15 000 nastavnika i istraživača, što predstavlja važan strateški potencijal, ali i zahtijeva osiguravanje odgovarajućeg i stabilnog financiranja za daljnji razvoj.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays  

U središtu programa bilo je keynote izlaganje državnog tajnika u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoja Mikulića, pod nazivom „Planiranje MFF-a 2028.–2034.: europski kontekst, hrvatska pozicija i implikacije za provedbu”, u kojem je predstavio europski kontekst planiranja novog financijskog razdoblja, hrvatske prioritete te ključne implikacije za provedbu kohezijskih i razvojnih politika nakon 2027. godine, naglasivši da je u novom Višegodišnjem financijskom okviru Hrvatskoj na raspolaganju više od 16 milijardi eura sredstava koja će, između ostalog, biti usmjerena i na digitalne i zelene tehnologije, čime se postavljaju okviri za nacionalne razvojne politike, odabir projekata i usklađivanje s dugoročnim ciljevima Europske unije. 

U sklopu programa provedena je i ad hoc Mentimeter anketa među sudionicima, koju je vodio Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays. Rezultati ankete pokazali su da najveći broj poduzetnika kao najpoželjnije oblike potpore ističe bespovratne grantove i snažnije porezne olakšice, dok se u pogledu razvojnih prioriteta najvažnijima smatraju ulaganja u digitalnu transformaciju, kibernetičku sigurnost, razvoj kompetencija zaposlenika te integraciju umjetne inteligencije u poslovanju, kao područja u kojima očekuju snažniju i ciljaniju potporu Europske unije unutar vlastitih organizacija.

U nastavku programa održana je panel rasprava pod nazivom „Što u planiranju i provedbi EU sredstava možemo raditi bolje u razdoblju 2028.–2034.?”, u kojoj su sudjelovali Luka Novosel, savjetnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Neven Kos, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove u Ministarstvu gospodarstva, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Ivan Lakoš, ravnatelj Sektora za međunarodnu suradnju u području digitalnih politika u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Dora Medved, članica Izvršnog odbora HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i voditeljica EU projekata u Hrvatskom Telekomu, te prof. dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays i direktor Algebra LAB-a.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays

Rasprava je bila usmjerena na ključne razvojne prioritete novog financijskog razdoblja, uključujući digitalnu infrastrukturu, umjetnu inteligenciju, istraživanje i razvoj te razvoj vještina. U panel raspravi naglašena je potreba za sustavnijim predviđanjem tehnoloških trendova, uz istodobno razumijevanje njihove inherentne nepredvidivosti, pri čemu je istaknuto da je teško bilo 2021. godine anticipirati pojavu alata poput ChatGPT-a već u sljedećem razdoblju. U tom kontekstu posebno je istaknuta važnost zadržavanja fleksibilnosti u planiranju i provedbi politika u nadolazećem razdoblju. Sudionici su također naglasili ključnu ulogu kvalitetne i detaljne evaluacije projekata, uz zaključak da je potrebno sustavno razvijati i jačati bazen stručnih evaluatora kako bi se osigurala učinkovitost, kvaliteta i mjerljivost budućih ulaganja.

Održana svečana dodjela ugovora u okviru projekta Digitalne, inovativne i zelene tehnologije – DIGIT 

U ponedjeljak, 12. siječnja 2026. godine, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih u Zagrebu, održana je svečana dodjela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru poziva Professionalization of Research Centers, koji se provodi u sklopu projekta Digitalne, inovativne i zelene tehnologije – DIGIT.

Tom je prigodom dodijeljeno ukupno 13 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti 5 milijuna eura, namijenjenih javnim visokoškolskim ustanovama i javnim istraživačkim institutima u Republici Hrvatskoj. Događaj predstavlja jednu od ključnih točaka u provedbi DIGIT projekta i širem procesu modernizacije hrvatskog sustava znanosti i istraživanja. 

Za razliku od klasičnih natječaja usmjerenih prvenstveno na nabavu opreme ili izgradnju infrastrukture, poziv "Professionalization of Research Centers" fokusiran je na unutarnju transformaciju istraživačkih organizacija. Dodijeljena sredstva, koja se po pojedinom projektu kreću u rasponu od 60.000 do 350.000 eura, usmjerena su na jačanje upravljačkih, organizacijskih i financijskih kapaciteta istraživačkih centara, s ciljem povećanja njihove učinkovitosti, dugoročne održivosti i otvorenosti prema suradnji s privatnim sektorom.

Svečanosti su, između ostalih, prisustvovali i prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih, dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju i koordinator projekta DIGIT, te Todor Milchevski, predstavnik Svjetske banke, ključnog međunarodnog partnera u osmišljavanju i provedbi projekta.

Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih 

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs istaknuo je kako ovaj poziv označava važan iskorak u načinu financiranja znanstvenih istraživanja, naglasivši važnost snažnijeg povezivanja znanstvene izvrsnosti s gospodarstvom i društvenim potrebama. Upozorio je kako su velika ulaganja u infrastrukturu u proteklim godinama stvorila snažnu osnovu, ali da je cilj ovih projekata osigurati njezino učinkovitije korištenje kroz inovacije, transfer tehnologije te razvoj zelenih i digitalnih rješenja. 

Koordinator projekta DIGIT dr. sc. Hrvoje Meštrić naglasio je kako se ovim pozivom fokus stavlja na ljude, procese i profesionalno upravljanje istraživačkim centrima, a ne na novu opremu ili zgrade. Istaknuo je da su tijekom pripreme poziva prepoznati izazovi u području upravljanja, komercijalizacije i suradnje institucija s gospodarskim subjektima te da se od korisnika potpora očekuje dosljedna provedba planiranih aktivnosti, uz kontinuiranu komunikaciju s Ministarstvom i projektnim timom.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih  

Predstavnik Svjetske banke Todor Milchevski istaknuo je da poziv predstavlja komplementaran pristup jačanju sustava znanosti i inovacija u Hrvatskoj, naglasivši da kvaliteta javnih ulaganja ne ovisi isključivo o iznosu uloženih sredstava, već o tome kako se infrastrukturom upravlja, koliko se učinkovito ona koristi i koliko je otvorena prema suradnji s gospodarskim subjektima i međunarodnom znanstvenom zajednicom. 

Projekt DIGIT – Digitalne, inovativne i zelene tehnologije jedna je od najvažnijih nacionalnih razvojnih inicijativa u području znanosti, istraživanja i inovacija u posljednjem desetljeću. Provodi se uz potporu Svjetske banke, a usmjeren je na jačanje istraživačko-inovacijske sposobnosti Hrvatske kroz institucionalne reforme, modernizaciju upravljanja i poticanje suradnje između znanstvenog i poslovnog sektora. 

Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru ovog poziva preuzeli su za projekte svojih institucija prof. dr. sc. Renata Pecotić, dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Tomislav Matić, dekan Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. sc. Verica Dragović-Uzelac, dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Marin Vodanović, dekan Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zdenko Tonković, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Matko Erceg, dekan Kemijsko-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Lidija Tepeš Golubić, prodekanica za znanost, projekte i vanjsku suradnju Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Damir Kovačić u ime Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu. 

Svečana dodjela ugovora u okviru poziva "Professionalization of Research Centers" predstavlja važan simbolički i operativni korak u provedbi DIGIT projekta, kojim se strateške reforme hrvatskog istraživačkog sustava pretvaraju u konkretne projekte s jasnim očekivanjima, mjerljivim učincima i dugoročnom ambicijom jačanja znanstvene i inovacijske konkurentnosti Republike Hrvatske.