Algebra predstavila prvi STRESS CHECK: Pogled u 2025. godinu 

Pet preporuka za konkurentnost RH i EU: Jača implementacija umjetne inteligencije u poslovanje javnih i privatnih institucija, internacionalizacija studija i privlačenje stranih studenata, racionalizacija neproduktivnih studijskih programa, nadogradnja digitalnih vještina pojedinaca i transparentno te stabilno ulaganje u R&D. 

Sveučilište Algebra predstavilo je novi format društveno-gospodarske analize u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays – STRESS CHECK: Pogled u 2025. godinu. Ususret novoj godini, prikazani su relevantni podaci vezani uz stanje obrazovanja, znanosti i tržišta rada i projekcije za budućnost, u odnosu na širi kontekst Republike Hrvatske i Europske unije. Od početka ovog stoljeća, EU se suočava s trajnim padom BDP-a u odnosu na Sjedinjene Američke Države, prvenstveno radi stagnacije produktivnosti.

Rast dohotka u EU dvostruko je sporiji nego u SAD-u, pri čemu nepovoljni demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju. Pad stope nataliteta i starenje stanovništva dovode do smanjenja radne snage, prisiljavajući Europu da se snažno oslanja na povećanje vlastite produktivnosti. 

Fokus analize bio je na pet područja: 

• Znanost (Science).
• Tehnologija (Tech).
• Istraživanje i razvoj (Research).
• Obrazovanje (Education).
• Vještine (Skills).

Uvodno je o temi demografije i obrazovnih trendova govorio Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra, koji se posebno osvrnuo na dokument savjetnika Europske komisije za konkurentnost, Marija Draghija: Budućnost europske konkurentnosti, specifično na dio vezan za pad broja mladih i djece u školama, manjak radnika te nužne mjere za oporavak društva od ovih negativnih trendova: „Demografski problem i manjak učenika na svim razinama trebao bi ozbiljno zabrinuti, ne samo sektor obrazovanja, već i hrvatske poslodavce. U zadnjih deset godina u našoj zemlji se bilježi 18,36 posto manje djece u srednjim školama. U Hrvatskoj je trenutno akreditirano 1846 studijskih programa na kojima studira 151.000 studenata, a među njima na cjelovitom studiju svega je 1748 je stranih državljana“ – rekao je Balković i dodao: „Iz država poput Indije, Nepala i Bangladeša na domaće tržište rada masovno se uvoze niskokvalificirani radnici, dok je stranim studentima iz istih zemalja gotovo nemoguće doći studirati kod nas.“

S njim se složio i Damir Jugo, dekan Veleučilišta Edward Bernays koji naglašava da iako je na javnim fakultetima ostalo nepopunjeno više od 11.000 upisnih mjesta i u 2023. godini, i se manje od 8 % od ukupnog broja studija izvodi na stranim jezicima u Hrvatskoj. Jugo rješenje vidi u gašenju neproduktivnih studijskih programa, uklanjanju administrativnih barijera za privlačenje stranih studenata, udruživanju ustanova te promoviranju i brendiranju Hrvatske kao zemlje znanja i vještina, a ne samo turizma.

Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre dotaknuo se aspekta konkurentnosti iz perspektive tehnologije u kojem EU, ali i Hrvatska, imaju priliku doseći razine globalnog razvoja krenu li na vrijeme implementirati AI rješenja u poslovanje i obrazovanje.

Kad pogledamo aspekt 'AI ukupno' prema zadnjim statistikama Eurostata, Hrvatska po korištenju umjetne inteligencije u tvrtkama ima ocjenu 9, dok je prosjek EU 8, što znači da smo u tom pogledu iznad prosjeka EU. Nalazimo se između Austrije i Irske što i nije tako loše. No, kad gledamo pokrivenost AI vještinama na razini čitave zemlje (dakle ne samo tvrtke, nego i državne službe) – tu kaskamo prema statistici Izvješća Hrvatske za digitalno desetljeće (DESI index) i zaostajemo za EU za čak 89 %.

Mario Draghi u svom izvještaju upravo u AI-u vidi potencijal Europe da se uzdigne i dosegne konkurentsku prednost SAD-a i Kine jer se radi o relativno neistraženom području gdje je moguće doći do brzih pobjeda.  

Činjenica je i da Europa zaostaje u području ključnih vještina za ostatkom svijeta, posebno gledamo li SAD i Kinu. Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre fokusirao se u svom obraćanju upravo na ovaj aspekt na nivou Hrvatske  - rast broja digitalnih profesionalaca jedan je od nacionalnih ciljeva strateškog dokumenta Digitalne dekade do 2032: „Svima su danas na raspolaganju potpuno besplatne ili sufinancirane edukacije putem sustava vaučera koji proizlaze iz NPOO-a i ESF-a,  a više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj može iskoristiti ovu priliku do 2030. Nisam siguran da su svi naši građani s ovime upoznati i zato je nužno povećati ulaganja u oglašavanje mogućnosti besplatnog školovanja“ – ističe Balen i upozorava: „Bilo bi dobro i postoje neke najave da će pojedincima biti omogućeno da iskoriste drugi vaučer nakon dvije godine. Nužno je omogućiti i pristup digitalnim, zelenim i deficitarnim vaučerima pojedinim skupinama stranih radnika koji na taj način mogu relativno brzo nadograditi jaz u vještinama s kojim su došli u našu zemlju.“ 

Iako je za očekivati da Europa i Hrvatska kaskaju za ostatkom svijeta u području inovacija i produktivnosti, ono što zasigurno iznenađuje je i oslabljena pozicija europskih akademskih institucija. Draghijev izvještaj stavlja snažan naglasak upravo na komponentu jačanja znanstvene produktivnosti kao jednog od alata poboljšanja opće konkurentnosti gospodarstva i društva. 

Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra istaknuo je napore koje Algebra ulaže u diverzifikaciju svog znanstvenog djelovanja kroz projekte snažno uvezane s gospodarstvom kao što je Smart En Route putem kojeg se preko kamiona Hrvatske pošte prikupljaju podaci vezani za kakvoću zraka (čestice PM2.5 i PM10, NO2, CO2 i drugi zagađivači) ili AI2MED kojim se uz potencijal umjetne inteligencije i podatkovne znanosti povećava točnost dijagnostike malignih bolesti te poboljšavaju procesi kliničkog odlučivanja. 

Radi daljnjeg razvoja znanstvenih istraživanja na nacionalnoj je razini potrebno osigurati stabilno financiranje znanosti koje se temelji na snažnom jačanju modela financiranja znanstvenih institucija koji potiče odgovorno autonomno upravljanje putem cjelovitih programskih ugovora; većem broju diversificiranih nacionalnih financijskih instrumenata koji će, u skladu s EU ciljevima Inovacijske unije i Lisabonskom strategijom, osigurati rastući udio sredstava za istraživanje i razvoj u hrvatskom BDP-u sve do razine od 3 %; neovisnom (u pravilu inozemnom) i transparentnom peer review ekspertnom vrednovanju te dugoročno unaprijed definiranim, transparentnim i stabilnim natječajnim rokovima s time-to-grant vremenskim rasponom od maksimalno šest mjeseci.

Tehnologija stvara 69 milijuna novih poslova u idućih 5 godina 

Saznajte koji su to poslovi budućnosti i koji će to poslovi uskoro nestati 

Osim 100 poslova budućnosti s više od 3 tisuće vještina budućnosti novi sadržaj prve hrvatske interaktivne mape, napravljene u suradnji sa stručnjacima iz poslovne i akademske zajednice, donosi i detaljan izvještaj u Hrvatskoj o promjenama na tržištu rada u AI revoluciji i potrebama najmlađe, generacije Z.

Snažan razvoj novih tehnologija, posebno AI, doprinosi rastu digitalne ekonomije i najavljuje značajnu transformaciju tržišta rada. Prema najnovijem izvještaju ‘Future of Jobs Report’ Svjetskog ekonomskog foruma, u sljedećih pet godina trebalo bi nastati 69 milijuna novih poslova upravo pod utjecajem AI i smart tehnologija, tranzicija u održivo poslovanje i ESG standardizacije. 

Prema istraživanju koje je A1 Hrvatska provela o navikama, stavovima i prioritetima u poslovnom okruženju generacije Z pet kriterija prema kojima pripadnici rođeni nakon 1995. godine biraju svoje radno mjesto su zadovoljni i lojalni zaposlenici, edukacija, individualni razvoj, rad s naprednim tehnologijama i alatima te program mentoriranja. Istraživanje o GenZ generaciji provedeno je u dva dijela: kvantitativno na uzorku od 426 ispitanika, studenata i zaposlenika u STEM i ne-STEM zanimanjima, u dobi od 19 do 26 godina (generacija Z) i od 26 do 35 (generacija Y) te kvalitativno kroz fokus grupe i dubinske intervjue. 


Ana Burica direktorica poslovnog razvoja i strategije iz Infobipa i Nikola Dujmović predsjednik uprave Spana | foto: Božidar Žitnik

Rezultati istraživanja kao i novi sadržaj interaktivne Mape poslova i vještina budućnosti predstavljeni su na meet upu kojeg je organizirala A1 Hrvatska u suradnji s tvrtkom STEMI i Visokim učilištem Algebra na kojem se najviše govorilo o trendovima na tržištu rada uslijed rasta upotrebe naprednih tehnologija. 

Održana je panel rasprava o utjecaju AI revolucije na tržište rada i što to znači za generaciju Z na kojoj su sudjelovali Ivan Skender ispred A1 Hrvatska, Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre, izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac, s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i jedan od voditelja novoosnovanog interdisciplinarnog diplomskog studija Primijenjena kognitivna znanost, Ana Burica direktorica poslovnog razvoja i strategije iz Infobipa i  Nikola Dujmović predsjednik uprave Spana. Panelom je moderirao Marin Trošelj, direktor STEMI-ja tvrtke koja provodi Školu budućnosti i u hrvatske škole uvodi napredne tehnologije, a kojoj su glavni partneri tvrtke A1 Hrvatska i Infobip.

 
Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatske | foto: Božidar Žitnik

„Tehnologija se toliko brzo mijenja da mi danas ne možemo ni zamisliti koja zanimanja i poslove će raditi naša djeca. Puno zadataka koje ljudi danas obavljaju preuzet će AI i nadolazeće tehnologije. Oni su glavni driveri koji oblikuju poslove budućnosti u svim industrijama i upravo te tehnologije su glavni razlog nužnosti za učenjem novih vještina. Ono što tehnologija nikad  neće moći dostići je kritičko razmišljanje i to je proces cjeloživotnog učenja jer uvijek postoji još nešto novo što imate za naučiti.  A1 Hrvatska je kreirala centralno mjesto u Hrvatskoj za vještine budućnosti jer vjeruje u informirano i uključivo digitalno društvo koje svakom pojedincu pruža jednake mogućnosti za razvoj.“, izjavio je Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatske.

Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre | foto: Božidar Žitnik 

Hrvoje Josip Balen u panelu je naglasio kako razni oblici umjetne inteligencije već sada utječu na promjenu načina ljudskog rada, ali smatra da moramo prestati raspravljati isključivo o potencijalno negativnim stranama AI-a. Po njemu pametno korištenje umjetne inteligencije značajno će skratiti vrijeme koje trošimo na jednostavnije zadatke, a bitno povećati produktivnost i nadomjestiti ljude kojih već godinama nedostaje u pojedinim segmentima gospodarstva. „Sada je dobar trenutak za razvoj obrazovnih, stručnih programa koji će na konkretan način pokazati kako AI primijeniti u svakodnevnom radu. Algebra je već krenula u implementaciju i izradu takvih kratkih obrazovnih programa koji će biti fokusirani na kreativne industrije, financije, marketing, prodaju i sl.“, izjavio je  Hrvoje Josip Balen. 

Sa sve bržim razvojem umjetne inteligencije (AI) i njezinom sve snažnijom implementacijom u svakodnevni život, raste potreba za ljudima koji znaju koristiti AI alate i maksimizirati njezine potencijale, složili su se sugovornici na panelu i zaključili: Neće AI zamijeniti ljude, zamijenit će ih ljudi koji znaju koristiti AI alate. 

Iako je iz današnje perspektive teško zamisliti postojanje poslova koji će za samo desetak godina zahvaljujući AI-u biti sasvim uobičajeni, postoji lista poslova iz područja umjetne inteligencije koji su već u 2023. godini vrlo traženi.    

Nikola Dujmović predsjednik uprave Spana | foto: Božidar Žitnik

Nikola Dujmović, predsjednik uprave Spana smatra da je je danas najvažnije obrazovanje i treba uvesti novi obrazovni sustav, onaj 21. stoljeća, a Marin Trošelj, pokretač Škole budućnosti navodi kako je obrazovanje temelj svakog društva, jer najvažnije i dugoročne promjene kreću upravo u školama koje moraju postati ono sto su nekoć bile, lokomotive razvoja lokalne sredine. „Djeca moraju u školama imati priliku igrati se sa cutting edge tehnologijama  i okušati se u poslovima budućnosti. To znači da prvenstveno moramo ulagati u učitelje, pružati im vrhunsku edukaciju i tehnologiju za rad uz konstantu podršku, a iskustva koja djeca dobivaju u školama moraju ići u korak sa svijetom u kojem žive. Škole moraju postati mjesta u kojima djeci pokazujemo kakvu budućnost želimo da grade.“

izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac | FER | foto: Božidar Žitnik

Izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac ističe kako često se čuje da je ranije bilo puno teže završiti fakultet nego danas. Smatra da nije bilo teže nego napornije, jer danas studenti dolaze na fakultete ambiciozniji i znaju što žele. Budućnost obrazovanja je u interdisciplinarnosti i razvoju poduzetničkog duha već na fakultetu ističe. Poduzetništvo je odlično iskustvo i svatko ga treba steći neovisno o tome imaju li u sebi poduzetničkog duha ili ne, ali naučiti će razvijati ideju , tražiti investicije i to još tijekom fakulteta zaključuje Bojanjac, s čime  se složila Ana Burica iz Infobipa, jer njena karijera je počela upravo pokretanjem start-upa još na fakultetu. To me izgradilo i naučilo toliko toga da i dan danas primjećujem kako poduzetničko iskustvo primjenjujem u poslu, istaknula je Burica.


Ana Burica direktorica poslovnog razvoja i strategije iz Infobipa | foto: Boižidar Žitnik 

Projekt interaktivne mape poslova i vještina budućnosti A1 Hrvatska pokrenula je kao dio programa održivosti kroz koje se zalaže za napredno digitalno društvo i cjeloživotno obrazovanje uz odgovorno korištenje tehnologija. 

Mapu vještina i poslova budućnosti proučite ovdje.