Započeo proces spajanja Algebre i Bernaysa: nastaje Sveučilište Algebra Bernays, najveće privatno sveučilište u Hrvatskoj
Srijeda, 03 Srpanj 2024 00:00
Započeo proces spajanja Algebre i Bernaysa: nastaje Sveučilište Algebra Bernays, najveće privatno sveučilište u Hrvatskoj
Na konferenciji za medije 2. srpnja, osnivači i čelnici Sveučilišta Algebra i Veleučilišta Edward Bernays predstavili su potpisivanje memoranduma o razumijevanju kojim je započeo proces spajanja dva uspješna i poznata hrvatska visoka učilišta. Buduća ustanova naziva „Sveučilište Algebra Bernays“ službeno će započeti s radom u idućoj akademskoj godini, a biti će uvjerljivo najveće privatno sveučilište u Hrvatskoj. Očekuje se kako će studirati oko 2.800 studenata na čak 28 studijskih programa, a zapošljavati će 250 djelatnika iz redova nastavnog i nenastavnog osoblja. Za više detalja i informacija pripremili smo i poseban TV prilog u našoj narednoj TV emisiji Novi milenij.
Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju, ustanove još uvijek nisu formalno spojene, već je pokrenut proces spajanja slijedom postignutog razumijevanja o ključnim ciljevima. Očekivano trajanje procesa je nekoliko mjeseci i uključuje brojne organizacijske i formalne korake koji će omogućiti uspjeh Sveučilišta Algebra Bernays. Spajanje Algebre i Bernaysa prvi je slučaj udruživanja dvije uspješne i zdrave obrazovne institucije, koje kontinuirano rastu i bilježe porast interesa za svoje studijske programe.
Koncept udruživanja podrazumijeva razmjenu vlasničkih udjela između osnivača i spajanje dva visoka učilišta u jedno, a naziv simbolizira udruživanje i kontinuitet najboljih praksi.
Foto: Bpžidar Žitnik
Dužnost rektora Sveučilišta Algebra Bernays obnašat će dosadašnji rektor Algebre izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, dosadašnji dekan Bernaysa izv. prof. dr. sc. Damir Jugo preuzima dužnost predsjednika Upravnog vijeća Sveučilišta. Osnivač i dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Bernaysa Mario Petrović bit će dio upravljačke strukture nove grupacije koja će nastati ovim udruživanjem, a čiji je završetak planiran za posljednji kvartal 2024. godine kada će se potpisati završni ugovor, promijeniti nazivi u registrima i započeti odgovarajući postupci kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Foto: Božidar Žitnik
„Algebra je nastala prije više od 25 godina u skromnoj sobi, s vizijom inovacija koje će rezultirati ponudom kvalitetnog obrazovanja. Uz iznimnu motivaciju i volju nas osnivača i podršku zaposlenika i suradnika koji su prepoznali i dijelili naše vrijednosti, danas je postala jedna od najvećih obrazovnih ustanova u zemlji, s više od 2.100 domaćih i stranih studenata i oko 15.000 polaznika kraćih edukacijskih programa godišnje. Tranzicijom u sveučilište i spajanjem s renomiranom ustanovom kakva je Veleučilište Edward Bernays činimo još jedan avangardni potez za unaprjeđenje sustava obrazovanja, kako u segmentu visokog obrazovanja, tako i u dijelu cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, specijalističkih i stručnih edukacija, kroz proširenje portfelja naših proizvoda i usluga“ – izjavio je predsjednik Uprave Algebre, Tomislav Dominković.
Foto: Božidar Žitnik
„Bernays je prije 11 godina nastao na entuzijazmu ponajboljih komunikacijskih stručnjaka današnjice u Hrvatskoj s ciljem unaprjeđenja komunikacijske struke u Hrvatskoj. Zajednička iskustva Algebre i Bernaysa u području visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, kada se zbroje, idu prema početku petog desetljeća. To zajedničko iskustvo odlučili smo pretočiti u sinergiju koja će nam omogućiti da zajedno rastemo brže, efikasnije i da se širimo na područja znanosti i visokog obrazovanja na koja ne bismo mogli jedni bez drugih ili bi nam za to trebalo više vremena, a napose kada govorimo o poslijediplomskoj i doktorskoj razini. Na tom tragu je za očekivati da će se nakon formiranja Sveučilištu Algebra Bernays uskoro priključiti i neki od vodećih znanstvenika i stručnjaka u područjima u kojima je planirano širenje i razvoj novih studijskih programa i projekata“, rekao je Mario Petrović, predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta Edward Bernays.
Učinci ovog udruživanja bit će velika sinergija koja će rezultirati proširivanjem portfelja prijediplomskih i diplomskih studija, prožimanjem sadržaja postojećih studija te iskorakom u nova područja i polja znanosti posebno na poslijediplomskoj i diplomskoj razini obrazovanja.
Foto: Božidar Žitnik
„Najava strateškog spajanja Sveučilišta Algebra i Veleučilišta Edward Bernays označava veliki korak naprijed u našem zajedničkom cilju promicanja znanstvene izvrsnosti i povećanja produktivnosti u svim našim akademskim i istraživačkim aktivnostima. Spajanje Sveučilišta Algebra i Veleučilišta Bernays temelji se na zajedničkoj viziji stvaranja inovativnog i dinamičnog obrazovnog okruženja koje potiče izvrsnost u znanosti, istraživanju i obrazovanju. Naš fokus na znanstvenu izvrsnost omogućit će još učinkovitije provođenje istraživačkih projekata te prijenos znanja i tehnologija u njihovu stvarnu primjenu u gospodarstvu. Sinergija naših znanstvenih timova otvorit će nove mogućnosti za multidisciplinarna istraživanja i inovacije, te ćemo moći još aktivnije sudjelovati u međunarodnim znanstvenim mrežama i projektima“ – rekao je izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra.
Plan je da se kroz idućih pet akademskih godina pokrene niz novih studija, projekata te programa obrazovanja odraslih i specijaliziranih MBA programa koji će zahvatiti znatno šira područja u odnosu na ona koja su Algebra i Bernays zauzimali samostalno.
Foto: Božidar Žitnik
„Stvaranje Sveučilišta Algebra Bernays sigurno će pridonijeti pozitivnim promjenama u hrvatskom visokom obrazovanju. Sinergija koju će udruživanje naših ustanova stvoriti omogućit će nam da iskoristimo baš svaku priliku da naše studije, projekte i programe obrazovanja učinimo još kvalitetnijim i suvremenijim, ali i da pokrenemo nove koje društvo i gospodarstvo trebaju. Kad s nekim dijeliš viziju kako obrazovanje treba izgledati, kao što je to slučaj s osnivačima Algebre i Bernaysa, lako je usuglasiti se oko većine detalja, spojiti dvije uspješne ustanove i stvoriti novo sveučilište koje donosi sjajne stvari našim studentima, zaposlenicima, suradnicima i svima onima koji će to tek postati“, rekao je izv. prof. dr. sc. Damir Jugo, dekan Veleučilišta Edward Bernays.
Sveučilište Algebra Bernays djelovat će od 30. rujna 2024. u sveučilišnom kampusu u Zagrebu na adresi Gradišćanska ulica 24 u koji će preseliti dosadašnji Bernaysovi studijski programi, studenti, nastavnici i djelatnici.
Foto: Božidar Žitnik
Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre istaknuo je da je današnje potpisivanje memoranduma između Algebre i Bernaysa naznaka da postoji prostor za daljnje iskorake privatnog obrazovanja u Hrvatskoj: „Proces pripajanja nastavit ćemo odgovorno, gledajući interese studenata i zaposlenika te dugoročnu viziju osnivača. Imamo zajednički cilj – nastaviti osiguravati domaćim i stranim studentima, polaznicima, učenicima, stručnjacima vodećih hrvatskih firmi i institucionalnim klijentima, vrhunsko obrazovanje i usluge koje prvenstveno čine razliku za njih same. U tom duhu i niti vodilji, želja nam je nastaviti stvarati još veće vrijednosti za društvo u cjelini.“
HUP-ICT potiče male i srednje tvrtke na bržu digitalizaciju te sve poduzetnike poziva na konferenciju Digitalna (R)evolucija
Četvrtak, 16 Studeni 2023 00:00
HUP-ICT potiče male i srednje tvrtke na bržu digitalizaciju te sve poduzetnike poziva na konferenciju Digitalna (R)evolucija
Iz HUP-ICT su na primjerima rješenja Ericssona Nikole Tesle, CROZ-a i IKEA-e pokazali kako se prilično jednostavno i konkretno mogu u svakodnevnom poslovanju primijeniti kompleksne tehnologije, poput umjetne inteligencije (AI), proširene stvarnosti (AR) i robotizacije
Unatoč ubrzanom rastu značaja domaće ICT industrije u hrvatskom gospodarstvu koji se mjeri stalnim rastom udjela u BDP-u, ICT industrija i dalje hvata korak s konkurencijom u EU, a po pitanju stanja digitaliziranosti i dalje imamo zaostajanje jednog velikog dijela gospodarstva, malih i srednjih poduzeća, upozoreno je na briefingu HUP-ICT udruge.
To je prijetnja konkurentnosti gospodarstva koju ne bi smjeli dozvoliti, posebno jer u Hrvatskoj imamo dovoljno znanja i uspješnih primjera digitalizacije u čitavom nizu sektora i tvrtki različitih veličina, koji bi mogli potaknuti i inspirirati ostale poduzetnike na ubrzanje usvajanja digitalnih tehnologija. U HUP-ICT-u su naglasili da upravo s tim ciljem organiziraju poslovnu konferenciju Digitalna (R)evolucija koja će se održati 28. studenog u Zagrebu, a koja će pokazati konkretne primjere digitalizacije u domaćim tvrtkama, educirati i pokrenuti razmjenu znanja i iskustva o digitalizaciji među poduzetnicima.
foto: Božidar Žitnik
Iz HUP-ICT-a pokazali su da je u segmentu malog I srednjeg poduzetništva i na globalnoj razini izazov potaknuti poduzetnike na korištenje tehnologija za inoviranje i za stvaranje novih poslovnih modela, s obzirom da većina poduzetnika ulaže u tehnologije kako bi povećali internu produktivnost (njih 56 posto) i produktivnost zaposlenika (njih 32 posto).
foto: Božidar Žitnik
”Digitalizacijom možemo značajno povećati produktivnost poslovanja, i što se tiče smanjenja troškova i što se tiče optimalne organizacije internih procesa. I to je važan dio digitalne transformacije na koji trebamo više poticati pa i educirati domaće poduzetnike jer ako u tom dijelu zaostaju u vrlo kratkom vremenu će izgubiti konkurentnost. No, pravi potencijal primjene digitalnih tehnologija u poslovanju je otvaranje novih poslovnih prilika putem inoviranja u smislu novih ili poboljšanih proizvoda, otkrivanja novih tržišnih niša i stvaranja novih poslovnih modela, a na to želimo inspirirati poduzetnike. Na skorašnjoj konferenciji Digitalna (R)evolucija4.0” cilj nam je ukazati na obje ove dimenzije digitalne transformacije i kroz primjere motivirati što veći broj hrvatskih poduzeća da aktivnije krenu u ovom smjeru, izjavio je Ivan Maglić, član Izvršnog odbora HUP-ICT udruge i programski direktor Digitalne (R)evolucije.
foto: Božidar Žitnik
Na zaostajanje u digitalizaciji, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj upozorila je i Europska komisija u izvješću Digitalno desetljeće Europe: Digitalni ciljevi do 2030. godine. Europska komisija je među preporukama istaknula da bi Hrvatska trebala ubrzati i procese digitalizacije poslovanja i poduzeća uz javne potpore radionicama i treninzima, povećanje sudjelovanja u postojećim programima (financiranja), posebno među malim i srednjim poduzećima. Također, iz EK nas potiču na povećanje broja ICT stručnjaka, i to na način povećanja kapaciteta obrazovnog sustava, ali i konkretnih mjera zadržavanja tih stručnjaka u zemlji, pa onda i privlačenja više ICT studenata i stručnjaka u Hrvatsku.
foto: Božidar Žitnik
“Digitalna tehnologija je pokretač produktivnosti. Svi koji se žele razvijati u biznisu moraju brzo usvajati tehnologije. Male tvrtke su često agilnije u usvajanju pojedinih poslovnih procesa od velikih, no važno je koristiti tehnologiju i za poboljšanje internih procesa i za inoviranje koje omogućuje otvaranje novih prilika na tržištu. Digitalizacija ne mora nužno biti skupa niti je put u nepoznato, i mi u HUP-ICT-u konferencijom Digitalna (R)evolucija upravo to želimo pokazati domaćim poduzetnicima”, izjavio je Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge.
foto: Božidar Žitnik
Iz HUP-ICT su pokazali i konkretne primjere za digitalizaciju poslovanja u različitim industrijama, a koje pokazuju kako se prilično jednostavno i konkretno mogu u svakodnevnom poslovanju primijeniti kompleksne tehnologije, poput umjetne inteligencije (AI), proširene stvarnosti (AR) i robotizacije.
Ericsson Nikola Tesla je pokazao rješenje razvijeno u Hrvatskoj koje korištenjem tehnologije proširene stvarnosti omogućuje raznim službama za potporu korisnicima i serviserima mnogo pametniju organizaciju i učinkovitije rješavanje problema i raznih preventivnih pregleda na terenu. Na primjeru IKEA-e je pokazana korisnička aplikacija iza koje stoji kompletni sustav potreban za uspješnu digitalnu transformaciju. CROZ je pokazao primjenu velikih jezičnih modela (poput ChatGPT-a) u poslovnom okruženju na jednostavnom primjeru unaprjeđenja poslovanja - iz obične mail komunikacije možemo izvući kontekst i informacije koje prije nismo mogli. U kombinaciji s korištenjem internih podataka o klijentu dobivamo potpuno nove mogućnosti i saznanja koje mogu donijeti prednost na tržištu.
foto: Božidar Žitnik
“Kroz uvođenje tehnoloških inovacija, suvremenih komunikacijskih rješenja, automatizacije i umjetne inteligencije, mnoge rutinske zadatke mogu preuzeti sustavi, čime se pomaže zaposlenicima da budu još produktivniji. Ova transformacija omogućuje zaposlenicima da se fokusiraju na zadatke koji zahtijevaju ljudsku kreativnost, analitičke sposobnosti i donošenje odluka temeljenih na kompleksnim podacima. Time se potiče stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti koja značajno podiže konkurentnost poduzetnika na tržištu”, izjavio je Miroslav Kantolić, dopredsjednik Izvršnog odbora HUP-ICT Udruge.
”Uz neizostavnu upotrebu digitalnih tehnologija, uprava i to menadžment uspješnih kompanija udaraju tempo promjena i objedinjuju sve organizacijske resurse unaprjeđujući organizacijsku strukturu i procese. Taj zajednički napor menadžmenta, digitalnih stručnjaka i cijele organizacije na pametan i dobro vođen način rezultira uspješnim projektima digitalizacije”, izjavio je Vladimir Kosanović, dopredsjednik Izvršnog odbora HUP-ICT udruge.
foto: Božidar Žitnik
Iz HUP-ICT-a su najavili da će na konferenciji Digitalna (R)evolucija pokazati još atraktivnije primjere uspješne digitalizacije domaćih tvrtki raznih veličina i sektora te su pozvali sve poduzetnike da im se pridruže 28. studenoga u Mozaik centru te da preuzmu besplatne ulaznice putem Entrio platforme na LINKU.
Hrvatski turizam vraća se na predpandemijsku razinu, za održivost i rast je potrebna potpuna digitalizacija i prilagodba
Petak, 03 Rujan 2021 00:00
03. rujna, 2021. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik
Hrvatski turizam vraća se na predpandemijsku razinu,
za održivost i rast je potrebna potpuna digitalizacija i prilagodba
U sklopu Mastercardovog projekta Uplift održana je panel-rasprava s vodećim stručnjacima iz područja gospodarstva, edukacije i turizma na kojoj su istaknute potrebe za ulaganjem u znanje i digitalizaciju cijelog sektora
Hrvatski turizam ima vrlo dobru perspektivu kao i šanse za oporavak od posljedica pandemije znatno brže nego druga, nama konkurentna, turistička tržišta, ali je potrebno sustavno raditi na unaprjeđenju ponude i promicanju turizma vrijednosti – zaključak je to panel-rasprave „Koliko je hrvatski turizam održiv – prelazak s turizma brojki na turizam vrijednosti“. Rasprava je održana u sklopu predstavljanja Mastercardovog projekta Uplift, sveobuhvatne platforme namijenjene mikropoduzetnicima te malim i srednjim poduzetnicima iz sektora turizma.
Na panel-raspravi sudjelovali su Hrvoje Balen iz Algebre, Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta, Zagreb, Josip Mikulić iz Instituta za turizam, Marin Medak iz Rougemarina te Gea Kariž iz Mastercarda, dok je ulogu moderatora preuzeo TV voditelj Zoran Šprajc.
Turizam se ne temelji na zgradama, nego na ljudima 
Govornici su naglasili kako je pred cijelim sektorom gospodarstva zahtjevan proces prilagodbe i razvoja temeljen na sveobuhvatnoj digitalizaciji turističke djelatnosti i zaokreta prema iskustvenom turizmu ako želimo turizam koji prati nove trendove, turizam koji je održiv, koji će i u budućnosti generirati dobre brojke i dobre prihode, te u konačnici, turizam koji će pozitivno i stimulativno djelovati na cjelokupnu ekonomiju i društvo u cjelini. Panelisti su ujedno problematizirali stvarno značenje iznimno dobrih brojki aktualne turističke sezone za opću gospodarsku sliku te raspravljali o smjerovima u kojima treba dalje razvijati turističku ponudu kako bismo izbjegli zamke masovnog turizma i profilirali se u top turističku destinaciju iz koje će turisti odlaziti zadovoljni i rado se vraćati. A u cijelom procesu zaokreta ka turizmu vrijednosti velik značaj imaju mikropoduzetnici te mali i srednji poduzetnici koji prema podacima CEPOR-a za 2019. čine ukupno 99,7 posto domaćih poduzeća.
Oni su ujedno i iznimno važan segment u turističkom sektoru pa je tako broj tih poduzeća u sektoru turizma u razdoblju od 2015. do 2019. godine povećan za 31%, baš koliko je narastao i broj zaposlenih u tom razdoblju. Ukupni prihodi u mikro, malom i srednjem poduzetništvu u turizmu su od 2015. do 2019. godine narasli za gotovo šest milijardi kuna, odnosno od 11,6 milijardi na 17,2 milijarde kuna. Upravo je zato Maruška Vizek istaknula važnost oporavka tog sektora, naročito u kategoriji turizma koji je vitalna grana hrvatske ekonomije, ali i pojasnila zašto oslanjanje na turizam kao glavnu ekonomsku djelatnost nije dugoročno moguće.
„Turizam je u ovom trenutku najvažnija hrvatska gospodarska grana koja izravno generira 11% BDP-a, dok njegov ukupni izravni i neizravni doprinos doseže 16%. Tako visoko oslanjanje na turističku aktivnost nije održivo jer izrazito opterećuje – a ako se ne pripazi – i degradira prostor u kojem se turistička aktivnost događa, a upravo je taj prostor temeljni resurs za turističku aktivnosti. Toliko oslanjanje na turizam neodrživo je i iz ekonomske perspektive jer ne donosi dovoljan rast proizvodnosti potreban za održivije povećanje dohodaka naših građana te dovodi do seljenja ionako oskudne radne snage, štednje i kapitala iz ostalih sektora u turistički sektor“, zaključila je Vizek.
Josip Mikulić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i stručnjak za turizam, vjeruje kako će se oporavak hrvatskog turizma na razinu na kojoj je bio prije pandemije koronavirusa dogoditi i prije 2023./2024. godine što je predviđanje na globalnoj razini, a čemu u prilog idu i rezultati ovogodišnje turističke sezone.
„Iako su još prije par mjeseci to rijetki očekivali, vrlo brzo smo se vratili na predpandemijske razine turističkog prometa. Međutim, vrlo brzo smo se vratili i predpandemijskim problemima povezanim s prekomjernim turizmom. Tako smo se još jednom našli na prekretnici treba li ići prema kvalitetnom i održivom turizmu, koji prvenstveno zahtijeva zaustavljanje nekontroliranog bujanja turističko-apartmanskih zgrada tj. turističkih stanova za kratkoročni najam i rast turizma niže dodane vrijednosti, ili ćemo ići prema potencijalnoj turističkoj distopiji. Svi znamo da se turizam ne temelji na zgradama, već na ljudima i doživljajima, da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, i nije to floskula“, ističe Mikulić koji ujedno smatra i da je najveći izazov osigurati radnu snagu u turizmu.
„Što se tiče manjka radne snage u turizmu, u budućnosti možemo očekivati više razine automatizacije procesa u ugostiteljstvu, samoposluživanje i korištenje uslužnih robota. Međutim, to nije samo hrvatski problem, s manjkom radnika suočavaju se ugostiteljska poduzeća i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u itd.“ Naravno, s naše strane moramo nadodati kako ponekad nije jednostavno percipirati društvene promjene koje zapravo i puno govore. U razvijenim zemljama, ali i kod nas, sve manje je ljudi, a tu veliku ulogu ima globalna pandemija. Kako izravno, tako i neizravno. O tome se nije pričalo, ali trend će se zasigurno i nastaviti.
Gosti su educirani, zahtjevni i žele uspomene
O izazovima u svim segmentima gospodarstva s kojima su se poduzetnici susreli od proljeća 2020., pa tako i ugostiteljstvu kao jednom od najpogođenijih sektora, pričao je Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin. Medak smatra kako je turistima važno ponuditi puno više od običnog jela na tanjuru, odnosno da im je u svim segmentima potrebno ponuditi vrijednost koju će pamtiti.
„Čisto more i turizam kakav mi imamo definitivno će uvijek stvarati dodanu vrijednost našoj obali, ali samo to nije više dovoljno jer su prije svega gosti postali educirani, zahtjevni su i žele iskustvo. Bez iskustva nemaju uspomenu koju će vrednovati, a bez uspomene neće cijeniti nas i naš turizam“, istaknuo je Medak naglasivši da smatra kako se održivost turizma može postići aktivacijom tradicije kroz zapuštena mjesta te kroz disperziranje gostiju i na unutrašnjost Hrvatske. Naravno, ovdje moramo također nadodati jednu od glavnih karakteristika ljudi, a to je individualnost. O tome svakako treba voditi računa, te će prilagodba biti lakša i bolja.
„Održivost se neće dogoditi bez apsolutne digitalizacije, a upravo je digitalizacija ono što može promijeniti turizam u potpunosti. Ako se primimo posla, u narednih 10 godina možemo očekivati da će sve biti digitalizirano i da ćemo imati puno veće brojke nego što ih imamo sada“, smatra Medak. Treba primjetiti kako digitalizacija ne mora uvijek biti benefit u svakom segmentu ljudskog djelovanja jer moramo znati granice humanosti i onog digitalnog koje sve više razvija i zahtijeva umjetnu inteligenciju o kojoj bismo morali voditi puno više računa nego do sada. S jedne strane digitalizacija donosi savršenost, ali moramo voditi računa i o nesavršenosti čovjeka kao takvog.
Bez edukacija i ulaganja u znanje nema napretka. Vrijedi li to u turizmu? Odgovor na ovo pitanje dao je Hrvoje Balen iz Algebre.
„Tamo gdje buja nestrukturirani oportunistički turizam, tamo je obrazovanje apsolutno nevažno. I mi to vidimo ovdje iz godine u godinu. No, ako težimo nešto drugačijem turizmu, edukacija i obrazovanje su neizbježni. Kada gledamo mikro i malo poduzetništvo, ulaganja u znanje često nema u dovoljnoj mjeri. Iz ove perspektive, edukaciju tog segmenta u poduzetništvu se treba poticati“, izjavio je. Znanje i naše članstvo u EU su veliki benefiti, tako da je edukacija potrebna, ali zasigurno bi mikropoduzetnici mogli više pratiti i mogućnosti korištenja bankovnih računa izvan Hrvatske, tamo gdje im zbog uvjeta najviše odgovara. 
Kako bi pomogli mikropoduzetnicima, malim i srednjim poduzetnicima unaprijediti i digitalizirati poslovanje u cilju ostvarenja boljih rezultata i praćenja trendova te pozicioniranja Hrvatske kao poželje turističke destinacije, Mastercard je pokrenuo Uplift akademiju koju provodi Algebra. Riječ je o jedinoj edukaciji te vrste u Hrvatskoj koja svoj program temelji na modernom pristupu, uzimajući u obzir aktualne tržišne trendove, ali i specifičnosti turističkog sektora. Ove je godine turizam stavljen u fokus upravo zato što je ta grana zadnje dvije sezone pretrpjela veliki financijski udarac, a ideja je program kroz sezone prilagođavati aktualnim potrebama tržišta. Mastercard je osigurao 32 besplatne stipendije za poduzetnike koji se na natječaj za Uplift akademiju mogu prijaviti do 9. rujna ove godine putem obrasca dostupnog na Uplift.hr, dok sam program online edukacije počinje u listopadu.
„Mikro, malo i srednje poduzetništvo prepoznato je kao jedan od ključnih, živih segmenata domaćeg gospodarstva, a poticanje njihovog usavršavanja vitalno je za razvoj kvalitetnije i konkurentnije ekonomije. Stoga kroz projekt Uplift želimo upravo tom segmentu pružiti sve što je potrebno za njegov tehnološki i tržišni razvitak. Vjerujemo da su obrazovano i digitalizirano društvo te pojedinci osnovna pretpostavka razvoja našeg poslovanja, a kroz Uplift akademiju nam je cilj stvoriti poduzetnike koji razmišljaju izvan okvira i koji zapravo mogu potpuno samostalno voditi i širiti svoje poslovanje neovisno o tome koliko zaposlenika imaju“, istaknula je Gea Kariž iz Mastercarda. Vjerujemo kako je svaka ovakva inicijativa u načelu pozitivna iako smo često i sami nepovjerljivi spram istih kada dolaze iz bankarskih krugova.
A1 Hrvatska s timom stručnjaka donosi prvu interaktivnu mapu poslova i vještina budućnosti
Ponedjeljak, 28 Lipanj 2021 00:00
29. lipnja, 2021. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik
A1 Hrvatska s timom stručnjaka donosi prvu interaktivnu mapu poslova i vještina budućnosti
Mapa poslova i vještina budućnosti razvijena je u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Algebrom i grupom SELECTIO te ekspertnim timom u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača top hrvatskih tehnoloških tvrtki.
Projekt Mape poslova i vještina budućnosti potaknut je istraživanjem The Future of Jobs Report, prema kojemu će, zbog sve šire primjene strojeva i algoritama u radnim procesima, do 2025. biti stvoreno 97 milijuna novih radnih mjesta. Isto istraživanje pokazuje da je čak 94 posto poslovnih lidera od svojih zaposlenika tijekom 2020. očekivalo usvajanje novih vještina, dok je tijekom 2018. to zahtijevalo njih 65 posto.
„Digitalizacija poslovanja i evolucija radnih mjesta je trend već nekoliko godina, a svoj procvat doživjela je s prelaskom na rad od doma tijekom prošle godine, kada je digitalni pristup za mnoge tvrtke postao osnova poslovanja. Naša interaktivna mapa pomoći će svima da se lakše snađu u moru novih poslova te da se na jednostavniji način usmjere prilikom izbora daljnje edukacije i usavršavanja. U A1 Hrvatska pokrenuli smo početkom godine sveobuhvatni program razvoja zaposlenika temeljen upravo na detekciji vještina i znanja koje nam trebaju u budućnosti, a mapa je bila logičan slijed da istu tu temu pokrenemo u zajednici u kojoj djelujemo.“– izjavio je Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatske.
Da bi doznali koje nam sve vještine trebaju za obavljanje 100 poslova budućnosti, 27 stručnjaka analiziralo je najveću i najrelevantniju bazu vještina na razini Europske unije. Uz to, analizirali su opise poslova i oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor te finalno definirali i rangirali vještine za budućnost. 
Stručnjaci dolaze iz akademske zajednice i top kompanija koje već danas stvaraju zanimanja budućnosti: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Visoko učilište Algebra, Prirodoslovno-matematički fakultet, ZŠEM, Microsoft, A1 Hrvatska, Rimac automobili, Gideon Brothers, Agrivi, Fortenova grupa, Coca-Cola HBC Hrvatska, Electrocoin, Inchoo, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI, SELECTIO, Erste grupa, Porsche Digital Croatia, Siemens Energy te Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj.
Stručnjaci uključeni u izradu mape ponudili su svoje viđenje budućnosti u deset gospodarskih grana: informacijskih i komunikacijskih tehnologija, autoindustrije, poljoprivrede i industrije hrane i pića, obrazovanja, financijskih usluga, zdravstva, javnog sektora, energetike, napredne proizvodnje i maloprodaje proizvoda i usluga. Kombiniranjem njihovih predviđanja izrađena je interaktivna mapa. Uz top listu sto poslova budućnosti i sto poslova u padu, daje se i uvid u vještine nužnih za budući rad u navedenim industrijama.
U sklopu predstavljanja Mape održana je i panel rasprava stručnjaka uključenih u njezinu izradu. Raspravljali su o trenutnom stanju u Hrvatskoj po pitanju digitalnih vještina i usporedbi s ostatkom Europe. U razgovoru su se dotaknuli i poteškoća u pronalasku kadrova za poslove koji tek nastaju i pružili svoje viđenje uspješnih projekata namijenjenih zajednici i poslovnom sektoru. 
U raspravi su uz Ivana Skendera iz A1 Hrvatska sudjelovali Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre, član uprave Algebre i nacionalni koordinator EU inicijative “Grand Coalition for Digital Skills and Jobs”,Tatjana Skoko, direktorica Microsofta za Hrvatsku, Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike, Kruno Stražanac, suosnivač tvrtke Gideon Brothers, a sve uz moderiranje Borisa Jokića, ravnatelja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Ovaj projekt dio je inicijative „Čini pravu stvar i usvoji vještine budućnosti“ u okviru koje A1 Hrvatska daje potporu programima koji razvijaju vještine za poslove budućnosti. Među njima je poslovni inkubator za PISMO powered by A1 u Novskoj koji postaje regionalni centar gaming industrije. Podršku učenju digitalnih vještina daje također kroz projekte Škola budućnosti, Akademija poslovnih vještina koja je namijenjena NGO sektoru te Sigurni u online okruženju koja educira roditelje. Pokrenut je i jednogodišnji pripravnički program A1 Start za mlade s fokusom na poslove budućnosti, a prijave traju do 5.rujna, 2021.
Mapu poslova i vještina pogledajte ovdje.
„Cloud Skills Week“ naglasio važnost obrazovanja zaposlenika u području digitalnih tehnologija kao putu prema digitalnoj otpornosti i inovacijama
Petak, 26 Veljača 2021 00:00
26. veljače, 2021. | Zagreb|
Uredio: Božidar Žitnik
„Cloud Skills Week“ naglasio važnost obrazovanja zaposlenika u području digitalnih tehnologija kao putu prema digitalnoj otpornosti i inovacijama
Gotovo polovica zaposlenika morat će u sljedećih dvije godine pristupiti nekoj vrsti edukacije jer se mijenjaju vještine i znanja potrebni za obavljanje osnovnog posla, no većina hrvatskih tvrtki nema razrađene planove za ovakve obrazovne procese. Mnoge tvrtke nisu ni svjesne brojnih mogućnosti i poreznih olakšica koje im stoje na raspolaganju prilikom ulaganje u obrazovanje. Bile su to, uz stručne radionice za IT profesionalce, neke od glavnih tema višednevne konferencije Cloud Skills Week, održane u organizaciji Algebre te uz pokroviteljstvo i podršku LLPA, Microsofta, Spana i Combisa. Online natjecanje najboljih IT profesionalaca u poznavanju cloud tehnologija ostaje otvoreno do 16. ožujka.
Više od 600 sudionika iz tristotinjak hrvatskih tvrtki bilo je prijavljeno, te je i sudjelovalo na predavanjima i radionicama održanima u sklopu Cloud Skills Weeka, višednevnog događanja u organizaciji Algebre čiji je cilj bio približiti važnost obrazovanja i stjecanja znanja o cloud tehnologijama svim tvrtkama koje sustavno ulažu u edukaciju svojih zaposlenika ili možda tek stvaraju strateški plan takvih procesa u vlastitom okruženju. Cloud Skills Week održan je uz podršku LLPA (Leading Learning Partners Association), međunarodnog udruženje tech obrazovnih centara čiji je jedan od utemeljitelja i Algebra, te Microsofta, Spana i Combisa.
U sklopu Cloud Skills Weeka održana je konferencija te radionice namijenjene onima koji su željeli savladati osnove cloud tehnologija. Cloud Skills Week označio je i početak Cloud Skills Cupa, online natjecanja IT profesionalaca u poznavanju cloud tehnologija koji se, na inicijativu i u organizaciji LLPA, provodi kao svjetsko prvenstvo u tri kategorije – Cloud, Data & AI ili Developer Professional. Za natjecanje koje je otvoreno do 16. ožujka može se registrirati putem poveznice https://myqtest.algebra.hr/llpa/user/hr/llpa_reg.aspx, a pobjednici će predstavljati Hrvatsku na globalnom natjecanju C3 Cloud Skills Cup u lipnju.
Prema istraživanju tvrtke Deloitte, naglasio je Igor Kundić, član uprave Algebre, većina zaposlenika smatra kako su učenje i osobni razvoj pri vrhu prioriteta koje im tvrtku čine atraktivnom prilikom zapošljavanja no, unatoč tome, samo 10 posto tvrtki danas kaže kako u potpunosti ima razrađene sustave za learning & development (L&D). Polovica zaposlenika će, prema tim podacima, do 2025. trebati dodatno školovanje zbog promjene potrebnih vještina, a čak 42 posto osnovnih vještina potrebnih za obavljanje svakodnevnih poslova promijenit će se u sljedeće dvije godine. Gotovo da ne treba niti posebno naglašavati koliko je pandemija promijenila način rada, utjecala na organizacijske promjene u tvrtkama, transformacijske procese te stavljanje naglaska na nove vještine zaposlenika. Više od 60 posto ispitanih u tom istraživanju, naglasio je Kundić, izjavilo je da su pandemija i ekonomska kriza ubrzale potrebu za stjecanjem novih vještina.
No, pred tvrtkama se nalaze i izazovi kako u Hrvatskoj praktično i povoljno financirati obrazovanje zaposlenika, pa je neke od modela ulaganja u znanja i vještine zaposlenih pojasnio Hrvoje Balen, član uprave Algebre. Iz tekućeg poslovanja moguće je financirati obrazovanje zaposlenih kroz dodatno umanjenje poreza na dobit, kroz postojeće zakone o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te kroz razne modele izuzeća od PDV-a i druge olakšice; istovremeno, na raspolaganju su i aktualni instrumenti koji omogućavaju potpore za usavršavanje te osposobljavanje na samom radnom mjestu uz mentora ili u ustanovama za obrazovanje odraslih.
Edukacija zaposlenika jedan je od glavnih faktora u ključnim temama na koje je stavljen naglasak tijekom konferencijskog dana – te su teme digitalna otpornost, digitalna transformacija i tehnološki intenzitet. Digitalna otpornost, pojasnila je Tatjana Skoko, direktorica Microsofta Hrvatska, podrazumijeva izgradnju ljudskih i tehnoloških sposobnosti tvrtke koje im omogućavaju da potom budu agilne, inovativne i da se brže prilagođavaju promjenama u vanjskom okruženju. Istovremeno, mjera tehnološkog intenziteta vezana je uz sposobnost prihvaćanja novih tehnologija i tehnoloških inovacija u vlastitom okruženju, te daljnju izgradnju vlastitih digitalnih mogućnosti, što posebice uključuje ulaganje u zaposlenike, njihova znanja i vještine kao i primjenu novih tehnologija. „Potrebno je stvoriti inovativnu kulturu u kojoj su svi zaposleni dio inovacijskog procesa te imaju priliku učiti, eksperimentirati, primjenjivati svoja znanja i stvarati nove koncepte u poslovanju“, naglasila je Skoko. Ključno je pritom da tvrtke imaju povjerenja u tehnologiju, kao i u usklađivanje poslovnog modela s implementiranim tehnologijama.
Tim hrvatskih podatkovnih znanstvenika pobijedio je na prvom Europskom Big Data Hackathonu
Nedjelja, 26 Ožujak 2017 00:00
Algebra press, Zagreb, 16.03.2017./Foto: Novi milenij - Božidar Žitnik
Tim hrvatskih podatkovnih znanstvenika pobijedio je na prvom Europskom Big Data Hackathonu
Na prvom Europskom Big Data Hackathonu, čije su pokretanje inicirali Eurostat i Europska komisija, hrvatski tim, kojega je putem javnog poziva odabrao Državni zavod za statistiku, osvojio je prvo mjesto. U konkurenciji 22 nacionalna tima, hrvatski predstavnici oduševili su oba ocjenjivačka tima – statistički i tehnološki – softverskim rješenjem koje korištenjem rezultata statističkih istraživanja te javno dostupnih podataka pruža uvid u karakteristike tržišta rada, odnosno prikazuje regionalni raskorak u trenutnim vještinama osoba u potrazi za zaposlenjem i potrebama pojedinih radnih mjesta širom EU.
Malim koracima do rješenja velikih problema koji muče digitalni sektor
Ponedjeljak, 12 Prosinac 2016 00:00
Agencijska vijest/Božidar Žitnik: Zagreb, 12.12.2016., foto: Algebra
Malim koracima do rješenja velikih problema koji muče digitalni sektor
Na sjednici Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra, zaključeno je kako Hrvatskoj treba konkretna vizija o tome gdje želi biti 2030. ili 2040. godine. Naravno, uvjet je da se zapreke i problemi koji opterećuju gospodarstvo počnu rješavati odmah. Za tako nešto, ipak, potreban je otvoren i konkretan dijalog gospodarstvenika, koji će ukazati na probleme i iznijeti svoje prijedloge rješavanja istih, te države koja bi trebala stvoriti što prije zakonodavni okvir rješavanja navedenih problema, a ne svojim potezima stvarati nove.
Visoko učilište Algebra nastavlja uspješan razvoj
Utorak, 09 Kolovoz 2016 00:00
09.08.2016. Božidar Žitnik
Uz konstantno praćenje stanja na IT sceni i stalnu prilagodbu nastavnih programa, iz učilišta izlaze stručnjaci koji su odmah spremni za rad s najnovijim tehnologijama. To je već i šire prepoznato pa je zanimanje za upis veće nego ikad. Kako i zašto, objasnio je Hrvoje Balen.
Algebra i CARNet potpisali ugovor o digitalnom školovanju nastavnika i osnivanju zajednica praktičara
Subota, 30 Srpanj 2016 00:00
29.07.2016. Agencijska vijest
U sklopu projekta "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" potpisan je ugovor između CARNeta i Algebre, o pripremi i provedbi edukacije ravnatelja, nastavnika, stručnih suradnika i administrativnih djelatnika škola u Republici Hrvatskoj. Algebra će tako, kao ključan partner ovog izuzetno važnog projekta, pridonijeti podizanju digitalnih kompetencija nastavnika osnovnih i srednjih škola te pokrenuti uspostavu i izgradnju lokalnih zajednica digitalno osposobljenih praktičara u nastavi. U našoj narednoj TV emisiji Novi milenij - 30.07.2016. imati ćemo priliku vidjeti poseban prilog.
