Pokrenut Job Lab - projekt osnaživanja učenika strukovnih škola za uspješan izlazak na tržište rada 

Uz osiguravanje konkretnih alata za jačanje mekih vještina, Job Lab mlade potiče da preuzmu aktivnu ulogu u vlastitom razvoju i karijeri, istovremeno razvijajući njihovo samopouzdanje i emocionalnu stabilnost 

Učenici završnih razreda strukovnih škola u Hrvatskoj dobili su priliku još spremnije zakoračiti u svijet rada. Dodatna znanja i vještine potrebne za uspješan početak karijere odsad mogu stjecati kroz Job Lab, projekt koji je pokrenuo Telemach Hrvatska u suradnji Hrvatskom gospodarskom komorom, Udrugom Dobar dan i portalom srednja.hr. Osim što će razvijati svijest o vlastitim vrijednostima, snagama i mogućnostima, polaznici ovog projekta učit će i kako se predstaviti kao kompetentni, odgovorni i samostalni sudionici tržišta.

Tek svaki treći srednjoškolac smatra se spremnim za izlazak na tržište rada, prema anketi koju su u suradnji proveli Telemach i portal srednja.hr. Podršku žele dobiti u razvoju karijernih vještina, održavanju motivacije te jačanju komunikacijskih i međuljudskih vještina. Projekt Job Lab upravo odgovara na navedene  potrebe i mladima osigurava konkretne alate za jačanje mekih vještina i uspješan izlazak na tržište rada. Projekt je započeo u Regionalnom centru kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar, gdje je i premijerno predstavljen kao dio školskog kurikuluma.

Foto: Božidar Žitnik 

„Strukovna zanimanja u Hrvatskoj danas bira čak 70 posto srednjoškolaca, što potvrđuje njihovu važnu ulogu u društvu i gospodarstvu. No, osim stručnih, važne su i njihove interpersonalne i emocionalne vještine, a dobar  primjer su upravo zanimanja u zdravstvenoj skrbi. Kroz suradnju s obrazovnim institucijama i lokalnim zajednicama diljem Hrvatske, učenicima različitih profesija želimo omogućiti razvoj vještina koje AI i tehnologija ne mogu zamijeniti, a koje su ključne za zapošljavanje i otpornije društvo“, izjavio je Mislav Galler, član Uprave i glavni komercijalni direktor Telemacha.

Kroz interaktivne module sudionici razvijaju komunikacijske i pregovaračke vještine, uče kako se zauzeti za sebe, donositi sigurnije odluke i nositi se s izazovima. Također,  uz pomoć digitalnih financijskih alata stječu osnovna znanja o poslovnom planiranju te se upoznaju s načinima pokretanja vlastitog biznisa i strategijama nastupa na tržištu.  

Foto: Božidar Žitnik 

„Hrvatska gospodarska komora aktivno povezuje obrazovanje i tržište rada kroz brojne edukacije i projekte koji nude konkretne vještine potrebne poslodavcima i njihovim zaposlenicima. Naš je cilj, kroz radionice koje ćemo održati u sklopu ovog projekta, prenijeti znanje i vještine našim učenicima te ih ohrabriti kako bi zakoračili u poslovni svijet, od prepoznavanja prilike i osmišljavanja poslovne ideje, preko razvoja provedivog plana, pa sve do prvih poduzetničkih koraka“, rekao je Dragan Kovačević,  potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Foto: Božidar Žitnik

Prema anketi koju su proveli Telemach i portal srednja.hr među učenicima srednjih škola, vještine koje smatraju potrebnima prilikom traženje posla uključuju prilagodljivost, brzo učenje, smirenost u nepredviđenim situacijama i suradnju s različitim tipovima ljudi. No, iako prepoznaju njihovu važnosti, u pojedinim se područjima osjećaju nesigurno.

Foto: Božidar Žitnik 

„Očekivano, najviše samopouzdanja mladi imaju u digitalnim vještinama, dok im smirenost u nepredviđenim situacijama, prezentacijske vještine te proaktivnost i preuzimanje inicijative za rješavanje zadataka predstavljaju najveći izazov. Uz Job Lab, imaju priliku raditi na sebi kako bi jačali unutarnju otpornost i sa više sigurnosti i samopouzdanja zakoračili u svoju profesionalnu budućnost“, izjavio je Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala srednja.hr.

Foto: Božidar Žitnik 

Podršku projektu iskazala je i Valerija Turk-Presečki, v.d. ravnateljice Medicinske škole Bjelovar, izrazivši zadovoljstvo što je RCK ove škole odabran kao polazište ovog društveno odgovornog projekta.

Foto: Božidar Žitnik 

Župan Bjelovarsko-bilogorske županije, Marko Marušić, tom je prilikom izjavio: „Ovaj projekt ulaganje je u mlade, koji su ključni nositelji budućeg razvoja naše zajednice. Pružajući im alate za profesionalni rast, aktivno doprinosimo jačanju lokalnog gospodarstva i poboljšanju uvjeta za život u našoj županiji.“

Nakon Bjelovara, Job Lab proširit će svoje aktivnosti na učenike strukovnih škola diljem Hrvatske.

Foto: Božidar Žitnik

Regulatorni zahtjevi sve složeniji, a povećanje produktivnosti glavni prioritet industrije 

Nedostatak kvalificirane radne snage i neusklađenost vještina s potrebama tržišta identificirala je gotovo polovica anketiranih tvrtki kao glavne prepreke za jačanje gospodarske pozicije Hrvatske u Europi, u anketi o prerađivačkoj industriji koju je HGK provela krajem godine. Anketirane tvrtke također smatraju da ključni potencijali rasta leže u naprednoj proizvodnji i automatizaciji (31%) te obnovljivim izvorima energije i čistim tehnologijama (26%). Rezultati ove ankete predstavljeni su na konferenciji Hrvatske gospodarske komore - Vrijeme je za industriju, održane 3. prosinca u Zagrebu.

"U razgovorima o budućnosti hrvatske industrije, vječna je tema udjela industrije u BDP-u, kao i očekivanja daljnjeg pada. Tu danas pomičemo gol. Ne trebamo govoriti o udjelu, već o povećanju produktivnosti, i to kroz povećanje kompetencija radne snage i tehnološki napredak. Naše tvrtke smatraju da je jedna od glavnih prepreka inovacijama u prerađivačkoj industriji nedostatak financiranja. Prema našim analizama, oko 40 posto tvrtki ocjenjuje korištenje raspoloživih EU fondova i poticaja učinkovitim za povećanje konkurentnosti i rasta. No, postoji prostor za poboljšanje u apsorpciji tih sredstava. Posebno ističem da smatram da bi natječaji trebali biti kontinuirano otvoreni. Bez toga dolazi do mimoilaženje između razvojno-strateške faze tvrtki kada se ne mogu prijaviti na natječaj i operativne faze, kada se mogu prijaviti, ali relevantni natječaji su možda istekli",  poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš.

Foto: Božidar Žitnik

Gotovo dvije trećine anketiranih tvrtki spremno je odgovoriti na zahtjeve novih propisa i standarda unutar EU, a širenje na nova tržišta, povećanje proizvodnih kapaciteta, te unapređenje vještina su im glavni razvojni prioriteti. Dok je rješavanje izazova administrativne i regulatorne složenosti za gotovo svaku drugu ispitanu tvrtku, ključ jačanja konkurentnosti.
 Foto: Božidar Žitnik

"Vlada čvrsto vjeruje u potencijal hrvatske industrije i kontinuirano poduzima korake kako bi uklonila birokratske prepreke, olakšala poslovanje i potaknula ulaganja. Administrativno rasterećenje, koje provodimo, omogućava poduzetnicima fokus na stvaranje vrijednosti, dok izmjene Zakona o poticanju ulaganja kao i Zakon o državnim potporama za istraživačko-razvojne projekte osiguravaju konkretnu podršku za ulaganja, inovacije i zelene projekte. Naš cilj je globalno konkurentna industrija, odgovorna prema okolišu i spremna na izazove digitalne i zelene tranzicije. Kroz strateška ulaganja u obnovljive izvore energije, pametne tehnologije i energetski učinkovite procese, zajedno s gospodarstvenicima i inovatorima te akademskom zajednicom, gradimo snažnije, otpornije i održivo gospodarstvo", rekao je državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva Goran Romek. 

Digitalna tranzicija predstavlja priliku za inovacije koje mogu smanjiti troškove i povećati produktivnost. Polovica tvrtki je već započela ili provela digitalnu transformaciju poslovanja, no čak jedna četvrtina anketiranih iz prerađivačke industrije ne smatra tu temu relevantnom.

Foto: Božidar Žitnik

"Nedostatak kvalificirane radne snage te zelena i digitalna tranzicija pokazali su se kao najveći izazovi domaće industrije. S obzirom da Hrvatska nema razvijenu automobilsku industriju, nedostatak kvalificirane radne snage jedan je od izazova s kojim se naša kompanija već duže vrijeme suočava. Kako bismo tome doskočili, intenzivno surađujemo s obrazovnim institucijama, provodimo vlastite programe edukacije i potičemo razvoj karijera unutar kompanije. Taj proces uključuje praktičnu obuku, mentorstvo i prilagođene edukacijske module kako bismo razvili kadrove koji mogu odgovoriti visokim zahtjevima naših kupaca", rekao je Marinko Došen, predsjednik upravnog odbora AD Plastik.

Foto: Božidar Žitnik 

Kada je umjetna inteligencija u pitanju, udio poduzeća s razvijenom AI strategijom porastao je s 37 na 44 posto, prema posljednjoj analizi koju je HGK provela s Best Advisoryjem. Ušteđeno vrijeme dobiveno primjenom AI-a tvrtke najviše koriste za povećanje produktivnosti (oko 70 posto) i nove zadatke (oko 60 posto). Tek 10 posto tvrtki provodi redovne edukacije, što je dvostruko više u odnosu na pet posto prošle godine. 

Analiza IT industrije HGK

Foto: Božidar Žitnik

Analiza IT industrije HGK za 2023. godinu pokazuje rast, ali i prve znakove usporavanja. Bilježi se blago usporavanje rasta broja zaposlenih, poslovnih prihoda i prihoda od izvoza. Ipak, IT sektor ostaje jedan od najpropulzivnijih u Hrvatskoj. Brojka od gotovo 7 tisuća IT poduzeća, predstavlja udio od 4,3 posto u ukupnom broju poduzeća u zemlji koja čine 3,6 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. Prosječna EBITDA marža u sektoru iznosi 18 posto, što je za 6,9 postotnih bodova više od hrvatskog prosjeka.
 Foto: Božidar Žitnik

"Hrvatski IT sektor nastavlja pisati priču o izvanrednom uspjehu – u samo četiri godine broj IT poduzeća porastao je za gotovo 67 posto, dok su prihodi na inozemnim tržištima skočili nevjerojatnih 119 posto, dosegnuvši 1,74 milijarde eura. Ovi impresivni rezultati ne samo da potvrđuju snagu našeg IT sektora na globalnoj razini, već ga pozicioniraju kao ključni motor gospodarskog razvoja Hrvatske. Dodatno, prosječna neto plaća u sektoru iznosi 1.683 eura – čak 46,7 posto više od nacionalnog prosjeka, što pokazuje kako IT industrija postavlja također i nove standarde u zapošljavanju i uvjetima rada", pojasnio je Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT HGK.

Vrijednost bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu su IT poduzeća povećala za visokih 91 posto u 2023. godini u odnosu na godinu prije, što je najviši godišnji rast u petogodišnjem razdoblju.

Erica Orange na Future Tenseu

'Većina učenika ne zna prepoznati lažne vijesti na internetu jer uče samo za testove'

Američka futurologinja Erica Orange na poslovnoj konferenciji Future Tense u Zagrebu govorit će o budućnosti obrazovanja i rada 

„Vjerujem da će jedna od najvrjednijih vještina za nove generacije biti sposobnost prepoznavanja istinitih i lažnih informacija, a tome ih trenutno ne učimo. Prema nekim istraživanjima, većina učenika ne zna prepoznati lažne vijesti na internetu. Takvo je stanje kritično. Ne učimo ih medijskoj pismenosti, ne govorimo u školama o pitanjima etike i pravednosti u pristranim algoritmima umjetne inteligencije kojima su okruženi svaki dan. Učimo ih samo kako da budu dobri na testovima, a sve te stvari samo će zaboraviti“, kaže Erica, koja će na Future Tenseu imati predavanje pod naslovom Learning On The Edge Of Tomorrow.

Ericu Orange magazin Forbes je proglasio jednom od najutjecajnijih svjetskih futurologinja. Izvršna je potpredsjednica i glavna operativna direktorica tvrtke The Future Hunters. Svakodnevno se bavi procjenjivanjem nadolazećih društvenih, tehnoloških, ekonomskih, političkih, demografskih i ekoloških trendova za najutjecajnije kompanije s Fortune 500 liste i klijente iz javnog sektora.


„Jedan od najvažnijih aspekata digitalne transformacije je promjena organizacijske kulture koja od tvrtki zahtijeva da konstantno preispituju status quo, eksperimentiraju, ali i prihvaćaju neuspjeh kao sastavni dio uspjeha. Ovaj pristup traži i jednu novu obrazovnu paradigmu u kojoj je sposobnost i umijeće kritičkog i analitičkog razmišljanja važnija od pukog usvajanja znanja i vještina. Razvoj tehnologije i pojava novih zanimanja vjerojatno će nametnuti nove i prilično fluidne obrazovne koncepte, koji će dati primat konceptu cjeloživotnog obrazovanja i edukacije“, smatra dr. sc. Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj. 

Osluškujući potrebe članica i tržišta, HGK je pokrenula digitalnu platformu
za stjecanje i razmjenu poslovnih znanja i vještina. 

„Online platforma Masterclass odgovor je na sve veću digitalizaciju društva i promjene u načinu na koji ljudi pristupaju usvajanju znanja. Platforma će obuhvatiti niz korisnih poslovnih znanja od brojnih poznatih hrvatskih stručnjaka, poslovnih trenera i konzultanata kako bi HGK Masterclass postao jedan od ključnih katalizatora pozitivnih promjena u transformaciji hrvatskog gospodarstva“, rekao je dr. sc. Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. 

Future Tense međunarodno je nagrađivana poslovna konferencija i održava se 10. i 11. svibnja 2023. u Muzeju suvremene umjetnosti. Osim Erice Orange, u Zagreb dolazi još šest svjetski cijenjenih futurologa; Gerd Leonhard govorit će o održivoj budućnosti, Nikolas Badminton o budućnosti tehnologije, a Anders Indset o tome kako će izgledati leadership budućnosti. S kopenhaškog Instituta za studije budućnosti dolaze dva futurologa; Sofie Hvitved, koja će nam približiti kako izgleda budućnost metaversea, umjetne inteligencije i medija te Joe-Max Wakim, stručnjak za trendove u zdravlju i medicini. Alfons Karabuda govorit će o budućnosti industrije zabave i kulture.

Osim predavanja, na Future Tenseu 2023. očekuju vas panel rasprave s vodećim ljudima lokalne i regionalne poslovne i akademske zajednice, neprofitnog sektora i javne administracije. Donositelji odluka na svim razinama okupit će se u MSU i raspravljati o mogućnostima koje nose nove tehnologije i korištenju inovacija u svakodnevnom poslovanju.

08. prosinca, 2022. | Zagreb| Uredio: Božidar Žitnik     

"Moramo usmjeravati sredstva u inovacije i uvođenje novih tehnologija te proizvodnju s dodanom vrijednosti, što je posebno važno u razdoblju inflacije. Za to je nužno i daljnje ulaganje u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha. Monumentalne zaokrete u našoj IT industriji i posljedično u stupnju inovativnosti društva na kraju dana neće realizirati ni stroj ni program, već čovjek,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš na tradicionalnom godišnjem okupljanju IT industrije u organizaciji HGK, ovoga puta s radnom snagom kao središnjom temom.

Foto: HGK

Na konferenciji IT & HR: Prilike i izazovi predstavljene su i posljednje brojke domaće IT industrije. IT sektor se pokazao manje osjetljivim na krizu 2020. i 2021. od većine ostalih djelatnosti, osobito uslužnih. Nakon usporenja 2020., u 2021. godini IT industrija raste visokim stopama.

U Hrvatskoj posluje 2021. 6.547 IT poduzeća s 39.689 zaposlenih. U posljednjih pet godina broj IT poduzeća se povećao za 50,2  posto, a broj zaposlenih u IT poduzećima je povećan za 45,4 posto. Izvoz je dosegao 11,9 milijardi kuna, a u posljednjih pet godina porastao je za 101,4 posto.  IT industrija prošle je godine dosegla 32,2 milijarde kuna prihoda te 4,56 milijardi kuna EBITDA-e.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja komentirao je što možemo očekivati u našem IT-ju s obzirom na usporavanje globalnog gospodarstva.

Foto: HGK

"Za IT industriju u SAD-u usporavanje već ima implikacije, mnoge tehnološke kompanije otpuštaju zaposlene ili, u najboljem slučaju, ne zapošljavaju više. Budući da mnoge poznate kompanije ne stvaraju pozitivan novčani tijek, što je bilo izvedivo u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa, sada u uvjetima viših kamatnih stopa bit će skuplje refinancirati dospjeli dug. Postavlja se pitanje koliko će takvih poduzeća dugoročno opstati. Kako je većina takvih industrija itekako naslonjena na IT industriju, bit će srednjoročnih posljedica i za IT industriju. Upitno je kakva će biti dinamika rasta plaća u IT industriji u SAD-u, a posljedično i u svijetu", kaže Šaravanja.  

Prosječna plaća je u Hrvatskoj 2021. bila 9.564,67 kuna i viša je za 50% od prosjeka. U posljednjih pet godina, prosječna plaća u IT sektoru je porasla za 24,4 posto. Plaće u IT industriji rastu i to jesu rekordne brojke u domaćim okvirima. No, brojke mogu djelovati zavaravajuće idealno dok se ne interpretiraju u kontekstu – da naša IT industrija utakmicu privlačenja i zadržavanja kadra igra s globalnim igračima. Prema posljednjim podacima prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u IT industriji bila je na razini 40,9 posto prosjeka EU27. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na razini 68,5 posto prosjeka EU27, u Bugarskoj 47,2 posto, a u Mađarskoj 45,9 posto.

Foto: HGK

„Treba raditi na poboljšanju zakonske i financijske regulative koja bi ubrzala transformaciju IT tvrtki prema kreatorima proizvoda i rješenja s kojima se može nastupati na domaćem i inozemnim tržištima. Nova financijska regulativa svakako bi trebala uključivati i porezno rasterećenje plaća za takve tvrtke, poticati udruživanja tvrtki radi bržeg rasta i poticati zapošljavanja mladih, čime bi se podizala dugoročna održivost i konkurentnost hrvatske IT industrije", rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić. Jukić je istaknuo da hrvatski obrazovni sustav mora imati dva osnovna cilja, jedan je produciranje dostatne količine STEM kadrova, a drugi je uska suradnja s IT industrijom u domeni istraživanja i razvoja u svrhu stvaranja održivih i konkurentnih hrvatskih IT proizvoda. Oba cilja moraju biti usklađena i uklopljena unutar S3 Strategije pametne specijalizacije s jasnim metrikama za provedbu i praćenje.

Foto: HGK

U globalne i lokalne trendove u području ljudskih resursa sudionike konferencije uveo je Ivan Maglić, direktor u tvrtki Calisto, predstavnici globalne kompanije za istraživanje i savjetovanje u IT-ju Gartner Inc. "Pandemija i rat dovode do toga da ljudi preispituju prioritete i to se odražava na fleksibilnost koju očekuju od poslodavaca", rekao je Maglić i istaknuo da je u posljednjih par godina dinamika i volatilnost tržišta rada tolika da je izrazito izazovno pronaći kvalitetan kadar. "Čak 76 posto kandidata za posao u IT-ju već ima dvije ponude u džepu",  rekao je Maglić.

Adekvatna primanja i kvalitetni projekti za zadržavanje kadra

U anketi koju je provela HGK, više od dvije trećine anketiranih stavlja visinu dohotka na prvo mjesto po važnosti za zadržavanje zaposlenika. Situacija je vrlo slična i po pitanju privlačenja kvalitetnih kadrova, gdje su ključne stavke visina plaće i ostale beneficije radnog mjesta. Zajedno te dvije stavke odabralo je više od četvrtine ispitanika. Razvoj i privlačenje ljudskih potencijala u IT-ju bila je tema prvog panela.

Foto: HGK

Lorna Luketić Mažić, People Operations Business Partner iz Infobipa, istaknula je da lokalne razlike oko privlačenja i zadržavanja kadra ne osjete toliko, izazovi su slični bez obzira gdje posluju.

Foto: HGK

Matej Sušanj, HRD Specialist iz Croatia Osiguranja, spomenuo je i važnost humanijeg pristupa, koji je posebno važan mladima. "Psiholozi već godina govore o temi soft vještina, no sada smo s pandemijom to bolje osvijestili. Vidimo da je jedan od razloga odlaska djelatnika u IT-ju i kvaliteta menadžera",  rekao je Šušanj. 

Najavljen početak e-savjetovanja za Strategiju pametne specijalizacije 

Foto: HGK

U drugom panelu konferencije bilo je riječi i o značajnim projektima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i kako se to nadovezuje na zadržavanje kadra u lancu, od učenja i novih tehnologija do naravno i adekvatnih primanja. „Trenutno je 37 posto cijelog plana pod natječajima", rekao je posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, uz fokus na jači gospodarski rast kroz zelenu i digitalnu tranziciju.

Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, komentirao je da je Končar u IT-ju zapravo već desetljećima jer danas nema rješenja u elektroenergetici bez digitalizacije tih rješenja.

"Mi smo sebi postavili cilj da u segmentu digitalnog u narednom razdoblju napravimo najveće iskorake,“ istaknuo je Kolak. U pogledu radne snage smatra da je ključno promijeniti našu demografsku sliku i prvo kreirati taj ljudski potencijal. Stjepan Bogdan, prodekan za istraživanje i inovacije s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, istaknuo je da je fakultet kao obrazovna i istraživačka organizacija idealno okruženje za privlačenje i razvoj talenata koji u konačnici završavaju u industriji.

"Samostalno provodimo više projekata nego sve ostale sastavnice Sveučilišta zajedno,“ rekao je Bogdan i istaknuo da je ključna pravodobna i jasna komunikacija dostupnih programa i sredstava jer male tvrtke nemaju resurse i odjele koji bi vodili brigu o tome. „Želimo projektima kreirati novu dimenziju i vrijednost koja može konkurirati u globalnim razmjerima pa onda i plaćama",  rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić i predsjednik Uprave CompING-a.  

Prošle je godine fokus konferencije IT HGK bio strateška pozicija IT industrije u sklopu strategije pametne specijalizacije, tzv. S3. Dio budućih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, kao i drugih oblika potpore koji će se pružati iz EU fondova, bit će povezani s definiranim prioritetnim područjima S3. 

Za prijelaz IT industrije s usluga na proizvode te za sredstva za istraživanje i razvoj tih proizvoda, ključna je revizija Strategije pametne specijalizacije (S3). Takva nova strategija može značajno pridonijeti razvoju inovativnog okruženja u Hrvatskoj općenito, stoga je HGK s vodećim IT udruženjima i udrugama intenzivno radila na novoj verziji S3 .

Na zadnjem panelu otvorena je tema financiranja R&D-a u IT industriji i što to znači za inovacije u našoj zemlji općenito. Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, najavila je da će danas do kraja dana S3 strategija biti u e-savjetovanju.

"Dodali smo vertikalnu os na temelju konzultacija s dionicima. Uz postojećih pet vertikala, dodali smo i područje digitalnih produkata kako bi se IT sektor odmaknuo od servisnog dijela prema razvoju inovativnih proizvoda" rekla je Mikuš Žigman. Od poziva je najavila vaučere za digitalizaciju iz NPOO-a, inovacijski vaučer početkom sljedeće godine i fond rizičnog kapitala u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU posebno pogodan za financiranje novih tvrtki, a potom i IRI 3 koji svi željno iščekuju.

Tajana Barančić iz CISEx-a, Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, istaknula je da rad na novoj vertikali rezultat ujedinjene industrije, ali i pozvala da se jasno komunicira što natječaji znače za razvoj tvrtki i tko su prihvatljivi prijavitelji za pojedine natječaje kako bi se maksimalno iskoristio potencijal nove vertikale.

13. travnja, 2021. | Zagreb

Uredio: Božidar Žitnik 

Preko 60 strukovnih nastavnika iz Rijeke, Zagreba, Zadra, Varaždina, Čakovca, Slatine, Orahovice, Virovitice, Ludbrega zamijenilo je mjesta sa svojim učenicima te u poduzećima odradilo praksu u trajanju od tri do pet dana. Nastavnici su uskočili u poslove kuhara, konobara, CNC operatera, prodavača, mesara, pekara, cvjećara, stolara, itd.

Tijekom trajanja prakse posjetili smo nekoliko poslodavaca kako bismo na licu mjesta provjerili provođenje projekta. Sonja Holocher-Ertl, direktorica Advantage Austria: „Izuzetno smo zadovoljni odazivom nastavnika i poduzeća, a posebno energijom i entuzijazmom kojim su ušli u projekt.



U svakom poduzeću mentori se trude što više svog znanja i iskustva podijeliti s nastavnicima, a što je još bolje, nastavnici iskorištavaju svaku minutu svoje prakse za proučavanje organizacije i tehnologije u poduzećima, postavljaju pitanja, istražuju poduzeće. Sigurna sam da završetkom ovog ciklusa projekta ne završava suradnja škola i poslodavaca.“

I nastavnici, i poduzetnici slažu se da se neke vještine i kompetencije ne mogu naučiti kroz školski praktikum ili vježbeničku tvrtku i da je potrebno što više prakse za strukovna zanimanja, kako za trogodišnja, tako i za četverogodišnja. Predstavnici poslodavaca posebno su istaknuli da angažiranje oko primanja učenika na praksu ili naukovanje iziskuje posebne organizacijske, kadrovske i financijske napore, ali kvalitetni poslodavci na to gledaju kao na investiciju u budućnost, a ne kao trošak. 

Sonja Holocher-Ertl: „Glavni cilj našeg projekta je postignut, a to je otvaranje dijaloga i razvoj suradnje između strukovnih nastavnika i poduzetnika. Svima njima cilj je obrazovanje/podučavanje učenika koji će nakon završetka svog školovanja biti sposoban lako uskočiti u novu ulogu na tržištu rada.“