HT rezultati H1 2026.: rast prihoda, stabilna dobit i 131,9 mil. € ulaganja 

• HAKOM prepoznao Hrvatski Telekom kao najbolju mobilnu mrežu u Hrvatskoj četvrtu godinu zaredom.
• Ostvarena ocjena „A“ prema LSEG ESG metodologiji, uz rezultat od 87 od 100 bodova. 

Hrvatski Telekom zadržao je trend rasta u H1 2026. godine, ostvarivši rast prihoda od 2,6% na godišnjoj razini, potaknut nastavkom rasta prihoda od usluga i snažnim rezultatima u segmentu sistemskih rješenja.

Prilagođena EBITDA AL porasla je za 3,0% na godišnjoj razini, odražavajući rast prihoda, disciplinirano upravljanje troškovima i kontinuiranu provedbu transformacijskih inicijativa.

Neto dobit nakon nekontrolirajućih udjela dosegnula je 65,8 milijuna eura, odražavajući poboljšanu operativnu izvedbu i značajno niže jednokratne stavke u odnosu na H1 2025. godine.

Najveća ulaganja na tržištu dosegnula su 131,9 milijuna eura, što predstavlja rast od 12,8% na godišnjoj razini te potvrđuje kontinuiranu predanost HT-a širenju najmodernije optičke i mobilne infrastrukture diljem Hrvatske, uz jačanje temelja za održivi rast. 

Učvršćena vodeća pozicija u mreži i korisničkom iskustvu 

Tijekom H1 2026. godine Hrvatski Telekom zadržao je snažan zamah u širenju najveće FTTH mreže u Hrvatskoj, povećavši pokrivenost kućanstava i poslovnih korisnika za dodatnih 16% na godišnjoj razini. Zajedno s kontinuiranim poboljšanjima performansi fiksne i mobilne mreže, ova ulaganja nastavljaju smanjivati digitalni jaz, osiguravajući digitalnu infrastrukturu koja je temelj gospodarskog i društvenog napretka te omogućuje vrhunsko korisničko iskustvo. 

Kvaliteta mobilne mreže Hrvatskog Telekoma ponovno je neovisno potvrđena mjerenjem kvalitete mobilnih mreža koje je proveo HAKOM, u kojem je mobilna mreža Društva četvrtu godinu zaredom rangirana najboljom u Hrvatskoj. Ovo postignuće odražava kontinuirana ulaganja Grupe u mrežnu infrastrukturu, inovacije i korisničko iskustvo, čime se osiguravaju dosljedno visokokvalitetne mobilne usluge diljem Hrvatske. 

Napredak u provedbi ESG agende 

Hrvatski Telekom ostvario je ocjenu „A“ prema LSEG ESG Score metodologiji, neovisnoj procjeni okolišne, društvene i upravljačke (ESG) uspješnosti kompanija te kvalitete njihovih javnih ESG objava. Ocjena odražava kontinuiranu predanost Grupe odgovornom poslovanju, transparentnosti i stvaranju održive vrijednosti. 

Stjecanje društva PRO-PING d.o.o. 

U Q2 2026. godine Hrvatski Telekom sklopio je Ugovor o kupoprodaji udjela (SPA) za stjecanje 100% udjela u društvu PRO-PING d.o.o., regionalnom pružatelju širokopojasnih usluga. Zaključenje transakcije i dalje je podložno odgovarajućem regulatornom odobrenju te se očekuje u drugoj polovini 2026. godine.

Stjecanje je u skladu s dugoročnom strategijom razvoja mreže Grupe jer proširuje optičku infrastrukturu u Hrvatskoj. Po zaključenju transakcije očekuje se daljnje jačanje sposobnosti Grupe za pružanje visokokvalitetnih usluga povezivosti i podršku budućem rastu. 

Atraktivan povrat za dioničare 

U Q2 2026. godine Glavna skupština Hrvatskog Telekoma odobrila je dividendu od 1,69 eura po dionici za poslovnu godinu 2025., što predstavlja omjer isplate od 92,8% ostvarene dobiti Društva i dividendni prinos od 4,2%. Dividenda je isplaćena u srpnju 2026. godine, izravno u korist gotovo 146.000 dioničara, uključujući privatne i institucionalne ulagatelje. 

Nepromijenjeni izgledi za 2026. godinu 

Unatoč i dalje volatilnom okruženju, Hrvatski Telekom očekuje nastavak trenda rasta u 2026. godini, uz očekivani niski jednoznamenkasti rast prihoda i prilagođene EBITDA AL. Očekuje se umjereni pad CAPEX-a AL, na razini niskog jednoznamenkastog postotka. Stav Društva o regionalnom širenju ostaje nepromijenjen, uz nastavak pažljive procjene potencijalnih aktivnosti spajanja i preuzimanja.

Osvrćući se na poslovne rezultate za H1 2026. godine, Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma, izjavila je:

Foto: Božidar Žitnik 

„U prvoj polovini 2026. godine Hrvatski Telekom nastavio je rasti u poslovnim segmentima, potaknut solidnim rezultatima fiksnih i mobilnih usluga, kontinuiranom potražnjom za ICT rješenjima i daljnjom transformacijom našeg poslovanja.

Naša najveća ulaganja na tržištu dosegnula su 131,9 milijuna eura, a nastavili smo širiti gigabitnu optičku i 5G mrežu diljem Hrvatske, jačati infrastrukturu podatkovnih centara, povećavati otpornost ključnih sustava te pružati najbolje korisničko iskustvo. Osim povezivosti, ova ulaganja jačaju digitalne temelje potrebne za širu primjenu umjetne inteligencije. Istodobno, kroz inicijativu AIMO! širimo pristup edukaciji o umjetnoj inteligenciji i relevantnim alatima za pojedince i poduzeća.

Kvaliteta naše mreže ponovno je neovisno prepoznata, pri čemu je HAKOM mobilnu mrežu Hrvatskog Telekoma četvrtu godinu zaredom rangirao najboljom u Hrvatskoj.

U predstojećem razdoblju ostat ćemo usmjereni na jačanje vodeće tržišne pozicije, povećanje operativne učinkovitosti i ubrzavanje primjene naprednih tehnologija u našem poslovanju. Kombinirajući visokokvalitetnu povezivost, modernu digitalnu infrastrukturu, odgovorne poslovne prakse i stručnost naših zaposlenika, nastavit ćemo stvarati dugoročnu vrijednost za korisnike i dioničare te doprinositi razvoju hrvatskoga gospodarstva i društva.“

Mjerenja se provode kontinuirano od 2023. godine, a rezultati mjerenja analiziraju se i javno objavljuju te se dijele se s operatorima kako bi svaki od njih lakše mogao planirati i optimizirati vlastitu mrežu.

Mjerenja je za HAKOM, tijekom travnja i svibnja 2026., a nakon provedenog javnog natječaja, provela specijalizirana tvrtka NET CHECK GmbH. Ispitivanjem je obuhvaćeno 32 grada te 2.500 kilometara cesta i autocesta na području Republike Hrvatske, odnosno područje na kojem živi više od 50 posto ukupnog stanovništva.

Procjena kvalitete provedena je primjenom NET CHECK metodologije koja se temelji na međunarodnim standardima i omogućuje objektivnu usporedbu operatora kroz niz ključnih pokazatelja uspješnosti za govorne i podatkovne usluge. Rezultati ukazuju na visoku razinu kvalitete mobilnih mreža u Republici Hrvatskoj.

Ista tvrtka provela je prvo javno provedeno mjerenje  2023., a u odnosu na to mjerenje kod sva tri operatora zabilježen je napredak u većini ključnih pokazatelja, osobito u segmentu podatkovnih usluga. Istodobno, rezultati ukazuju na potrebu daljnjeg unaprjeđenja, posebice u dijelu usluga na cestama i autocestama.

Rezultati su u skladu s kontinuiranim ulaganjima operatora u razvoj i modernizaciju mreža. Također, razlike u ukupnom broju bodova u odnosu na 2023. godinu dijelom proizlaze iz izmjena metodologije vrednovanja, a ne nužno promjena u stvarnoj kvaliteti mreža.

Daljnji razvoj mobilnih mreža, uključujući širenje 5G pokrivanja te uvođenje naprednih tehnologija poput 5G SA i VoNR, može dodatno pridonijeti unaprjeđenju kvalitete usluga za korisnike. 

Rezultati ranijih godišnjih i polugodišnjih mjerenja dostupni su putem poveznice. 

Naravno, zanimljivo je kako je prema navedenim rezultatima mjerenja kvalitete usluga u pokretnim javnim elektroničkim komunikacijskim mrežama na području Republike Hrvatske za 2026., mobilna mreža Hrvatskog Telekoma ponovno je, i to četvrtu godinu zaredom, osvojila prvo mjesto u ukupnom poretku. Na taj način se mobilna mreža HT-a pokazala najboljom u svakoj godini otkad je ovo neovisno mjerenje uvedeno i to s najboljim rezultatima u obje ključne kategorije: govornim i podatkovnim uslugama.

Prema službenim rezultatima, HT je ostvario ukupno 932 boda, 30 bodova više od drugoplasiranog operatora te gotovo 50 bodova više od trećeplasiranog, potvrđujući vodeću poziciju na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu.

U kategoriji govornih usluga Hrvatski Telekom ostvario je 318,6 bodova, uz posebno visoke rezultate u gradovima, gdje je osvojio 221,2 od mogućih 227,5 bodova, uz najbolje rezultate na cestama i autocestama.

Vodeću poziciju HT je potvrdio i u segmentu podatkovnih usluga s ukupno 613,7 bodova. U gradovima je ostvareno 413,8 od mogućih 422,5 bodova, uz također najbolje rezultate na cestama i autocestama.

Posebno se ističe rezultat u velikim gradovima, gdje je Hrvatski Telekom zauzeo prvo mjesto u gotovo svim analiziranim sredinama, potvrđujući dosljedno visoku kvalitetu mobilne mreže i korisničkog iskustva u urbanim područjima.

„Četvrta uzastopna potvrda da imamo najbolju mobilnu mrežu u Hrvatskoj rezultat je kontinuiranih ulaganja u infrastrukturu, inovacije i korisničko iskustvo. Ovi rezultati potvrđuju našu predanost pružanju vrhunske povezanosti građanima i poslovnim korisnicima diljem Hrvatske, bez obzira nalaze li se u velikim gradovima, manjim sredinama ili na putu“, istaknuo je Ognjen Vukoslavović, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije (CTIO) u Hrvatskom Telekomu.

S korisničkog aspekta veseli kako su svi operateri, zapravo jako dobri, uz minimalne razlike, a nadamo se kako je uz tržišnu konkurentnost tome doprinio i HAKOM kao takav.

Prema dostupnim podacima, oko 17 posto stanovništva Hrvatske ima neku vrstu invaliditeta, što dodatno naglašava važnost sustavnog pristupa uklanjanju prepreka - kako digitalnih, tako i fizičkih. Upravo zato konferencija „Pristupačna budućnost“ već petu godinu zaredom služi kao prostor za razmjenu iskustava i primjera dobre prakse, ali i za otvorenu raspravu o izazovima koji još uvijek postoje.

Foto: Božidar Žitnik

Ravnatelj HAKOM-a, Miran Gosta, u svom je izlaganju zahvalio sudionicima na dolasku te istaknuo kako pristupačna budućnost podrazumijeva viziju u kojoj su usluge univerzalne i dostupne svima: “To je ambiciozno, ali sve vizije počinju tako. Tehnologija ima smisla samo ako je dostupna svima.” Govoreći o područjima iz nadležnosti HAKOM-a, posebno se osvrnuo na pristupačnost u željezničkom prometu, naglasivši da su pomaci vidljivi te da je sve više vlakova prilagođeno osobama s invaliditetom. U kontekstu digitalne tehnologije istaknuo je potencijal umjetne inteligencije, osobito u području automatskog titlovanja, pretvaranja govora u tekst i sličnih rješenja koja mogu znatno olakšati svakodnevni život.

Glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić u svojem uvodnom obraćanju, pored potrebe za većom pristupačnosti i uključenosti osoba s invaliditetom, ukazao je na potencijal osoba s invaliditetom kao radne snage „koju često kao društvo ne vidimo“.

Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić naglasio je kako digitalna pristupačnost znači da su sadržaji i usluge dostupni i upotrebljivi svim građanima, ali je upozorio na potrebu dodatne edukacije i aktivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom u razvoj digitalnih rješenja. “Poseban izazov je što OSI nisu dovoljno uključene u testiranje i stvaranje digitalnih rješenja jer oni najbolje mogu procijeniti je li im nešto korisno.”, naglasio je Pravobranitelj. Upozorio je i na moguće rizike nepravilno razvijenih sustava umjetne inteligencije koji mogu dovesti do diskriminacije, istaknuvši da tehnologija mora služiti svima, a ne stvarati nove prepreke.

Skupu se uvodno obratio i državni tajnik Ivan Vidiš iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koji je pored pristupačnosti ukazao i na dostupnost tržišta rada osobama s invaliditetom, uključujući i na potrebu razvoja fizičke pristupačnosti.

Na konferenciji su potom predstavljeni konkretni primjeri regulatornih iskustava i tehnoloških rješenja. Dominika Belendesi iz mađarskog regulatora NMHH-a predstavila je mađarska iskustva iz prakse, Kateřina Skalová iz tvrtke Deafcom Solutions osvrnula se na usluge elektroničkih komunikacija u odnosu na odredbe Europskog akta o pristupačnosti, dok je Becca Hume iz tvrtke Inclutech Accessible predstavila aplikaciju TapSOS koja omogućuje neverbalno kontaktiranje hitnih službi.

Foto: Božidar Žitnik

Najviše pozornosti privukla je panel rasprava o utjecaju umjetne inteligencije na život osoba s invaliditetom. Panel je moderirala prof. dr. sc. Željka Car s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, naglasivši kako tehnologija treba biti prilagođena ljudima, a ne obrnuto: “Budućnost nije da ljude prilagođavamo tehnologiji, nego tehnologiju ljudima.” Alma Zulim iz Udruge gluhih i nagluhih Istarske županije istaknula je kako su tehnološka rješenja dobrodošla i mogu znatno olakšati svakodnevicu, no u praksi su često i dalje teško dostupna zbog financijskih ili infrastrukturnih ograničenja. Njezino iskustvo upozorava da digitalna rješenja, kako bi bila uistinu uključiva, moraju biti dostupna svima, a ne samo tehnički napredna. Iz perspektive slijepih osoba govorila je Marija Livajušić iz Centara UP 2 DATE, koja se u svakodnevnom životu oslanja na alate temeljene na umjetnoj inteligenciji. Naglasila je kako AI može biti snažna podrška samostalnosti, ali da je i dalje riječ o digitalnom asistentu koji ne može zamijeniti ljudski faktor, kritičko razmišljanje i provjeru informacija. Upozorila je i da alati koje koristi jesu funkcionalni i pristupačni, ali da uvijek postoji prostor za dodatna poboljšanja. O važnosti fizičke pristupačnosti i mobilnosti govorio je Andrija Tabak iz udruge SUMSI, koji se kreće uz pomoć invalidskih kolica. Ukazao je na prepreke s kojima se osobe s invaliditetom i dalje susreću u svakodnevnom kretanju te je, kroz primjer autonomnih vozila, istaknuo koliko bi tehnološke inovacije u području prijevoza mogle povećati razinu samostalnosti i kvalitete života.
Foto: Božidar Žitnik

Nakon panela Jan Lundin iz Accessibility Cloud AB pokazao je mogućnosti umjetne inteligencije u testiranju digitalne pristupačnosti i internetskih stranica, a Mario Salai demonstrirao je hrvatsku aplikaciju AISight, namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama, koja pomoću umjetne inteligencije opisuje okolinu korisniku.

Završni dio konferencije bila je svečanost projekta Poslovnog dnevnika „Iskustvo zlata vrijedi“, na kojoj su dodijeljena priznanja tvrtkama i studentima uključenima u programe stručne prakse. Glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić tom je prilikom naglasio važnost uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada i razbijanja stereotipa: “Pravo na rad jedno je od temeljnih ljudskih prava. Naš je cilj razbijati stereotipe i predrasude te omogućiti ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada osobama koje kreću s nepovoljnijih početnih pozicija.”

Rasprave tijekom konferencije pokazale su da tehnologija može biti snažan alat za veću samostalnost i uključenost osoba s invaliditetom, ali samo ako se razvija uz aktivno sudjelovanje onih kojima je namijenjena. Snimka konferencije može se pogledati na poveznici.

Rast broja prevezenih putnika i količine prevezene robe željeznicom u četvrtom tromjesečju 2025. 

U četvrtom tromjesečju 2025. na tržištu željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj zabilježen je rast broja prevezenih putnika i količine prevezene robe u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Putnički prijevoz 

HŽ Putnički prijevoz prevezao je 7.597.543 putnika, što je 0,8 posto više nego u četvrtom tromjesečju 2024. godine. Istodobno su ostvareni putnički kilometri manji za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. 

Teretni prijevoz 

U teretnom prijevozu ukupno je prevezeno 3.165.395 tona robe, što predstavlja povećanje od 3,4 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. godine. Ostvareno je 777.203.139 tonskih kilometara, odnosno 2,5 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi od prijevoza robe povećani su za 1,0 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

HŽ Cargo prevezao je 1,1 posto manje robe te ostvario 6,6 posto manje tonskih kilometara u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2024. godine. Ostali teretni željeznički prijevoznici zabilježili su povećanje količine prevezene robe od 7,0 posto te rast tonskih kilometara od 1,6 posto.

Na kraju četvrtog tromjesečja 2025. HŽ Cargo imao je udjel od 42,8 posto u ukupnoj količini prevezene robe te 48,7 posto u ukupno ostvarenim tonskim kilometrima. Od ukupno 20 registriranih teretnih željezničkih prijevoznika, njih 14 bilo je poslovno aktivno, dok šest prijevoznika u promatranom razdoblju nije obavljalo prijevoz robe. Detaljni pokazatelji tržišta željezničkih usluga dostupni su na mrežnim stranicama Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) na poveznici. Naravno, svi bismo voljeli što kvalitetniju željeznicu, kako zbog jednostavnijih i udobnijih putovanja, ljetovanja, ali i ukupnih ekonomskih benefita za cijelu zemlje. 

Konferencija „Zajedno za bolji internet“: institucije i djeca zajedno o sigurnosti u digitalnom okruženju

Konferencijom „Zajedno za bolji internet“, u organizaciji Centra za sigurniji internet, HAKOM-a i CARNET-ovog CERT-a 10. Veljače je u Zagrebu obilježen Dan sigurnijeg interneta. U ime organizatora, prisutne su pozdravili Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT, Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.

- Dan sigurnijeg interneta podsjeća nas koliko je važno da internet bude mjesto na kojem se osjećamo sigurno, ugodno i slobodno, mjesto za učenje, druženje i istraživanje, a ne za strah ili nelagodu. To je posebno važno za djecu i mlade.Sigurnost djece na internetu nije odgovornost samo jedne institucije, to je zajednički zadatak nas svih: roditelja, učitelja, stručnjaka, institucija, ali i samih mladih korisnika. Upravo zato su ovakvi događaji važni, jer nas povezuju i potiču na suradnju - rekao je Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.

Foto: Božidar Žitnik

Uvodni panel moderirala je šesnaestogodišnja učenica Ena, a o svojim navikama na internetu kao i o tome što institucije koje predstavljaju mogu učiniti za zaštitu djece na internetu govorili su: državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak te državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Nevenka Lastrić Đurić.

Foto: Božidar Žitnik

Aktivnim uključivanjem djece u sadržaj konferencije naglašena je uloga djece i mladih kao ravnopravnih sudionika dijaloga o sigurnosti na internetu.

- Važno je da se djeca znaju zaštititi na internetu, donositi dobre odluke o tome komu mogu vjerovati. Tehnologija je prekrasna i jako brzo napreduje, ali prekrasna je kada služi čovjeku u dobre svrhe jer može služiti i u loše svrhe. Mi smo razvili jedan alat koji se zove „Kalkulator privatnosti“ koji pomaže razumjeti što radimo s našim podacima - istaknuo je Tonko Obuljen koji je imao posebnu poruku i za brojnu djecu koji su također bili sudionici ove konferencije.

Foto: Božidar Žitnik

- Nije cilj da se bojimo; cilj je da budemo oprezni i pažljivi. Pravila su lijepa, ali nijedno pravilo nije dovoljno samo po sebi nego nam treba suradnja prvenstveno s vašim roditeljima. Budite iskreni s roditeljima, povjerite im se. Niste tužibaba ako prijavite neku lošu stvar na internetu ili ako prijavite zlostavljanje nego ste heroj jer ste nekomu pomogli. Možda ste taj put pomogli sebi, možda nekom drugom, ali će drugi put netko pomoći vama - zaključio je Obuljen.

Foto: Božidar Žitnik

U nastavku programa održan je niz stručnih predavanja. Rezultate nacionalnog istraživanja deSHAME 3 predstavila je izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, a o Politikama osiguravanja zdravog internetskog okruženja u RH govorio je Željko Petković iz HZJZ-a ističući javnozdravstveni pristup digitalnoj dobrobiti djece. Kodeks za zaštitu i unapređenje dječjih prava u digitalnom okruženju pojasnila je Lidija Gamulin iz UNICEF-a Hrvatska predstavivši zajedničke standarde koje su potpisali telekom operatori. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj otvorio je pitanja odnosa, povjerenja i komunikacijskih navika u digitalnom dobu u predavanju pod nazivom Izazovi komunikacije u svijetu društvenih mreža i umjetne inteligencije, a o upotrebi generativne umjetne inteligencije među djecom i mladima govorila je Katarina Blažina Mukavec.

Foto: Božidar Žitnik

- 46,1% roditelja nikad ili gotovo nikad ne razgovara  s djecom o pogreškama koje rade na internetu, a 51,3% nikad ili gotovo nikad ne određuje pravila za korištenje interneta. Naš je zadatak prije svega osnaživati roditelje te i njih i djecu učiti o komunikacijskim vještinama i digitalnoj pismenosti - rekao je Kanižaj. 
Poseban dio programa bio je posvećen djeci kroz radionice, kao i zajedničku radionicu „Naučimo odrasle“, koja je dodatno naglasila važnost međugeneracijskog dijaloga i razumijevanja digitalnih izazova.

Foto: Božidar Žitnik

- Centar za sigurniji internet svakodnevno radi s djecom, roditeljima i stručnjacima koji se suočavaju s konkretnim posljedicama online nasilja i zlouporaba. Ovom konferencijom želimo poručiti da sigurnost djece na internetu nije odgovornost pojedinca, već zajednička obveza institucija, sustava i cijelog društva - rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

- Djeca imaju pravo na sigurno, poticajno i dostojanstveno digitalno okruženje. Naša je odgovornost da ih ne promatramo samo kao korisnike interneta koje treba štititi, nego i kao aktivne sudionike koje treba slušati, osnaživati i uključivati u donošenje odluka koje se tiču njihova online života - poručila je Tatjana Katkić Stanić, pravobraniteljica za djecu.

Briga za djecu na internetu trajna je i zajednička odgovornost. Samo kontinuiranom suradnjom institucija, stručnjaka, roditelja i same djece moguće je graditi digitalno okruženje u kojem su djeca sigurna, osnažena i zaštićena.

Paketske usluge utjecale su na rekordne prihode poštanskog tržišta 

U drugom tromjesečju ove godine, zbog značajnog povećanja broja paketskih usluga, ostvaren je najveći prihod od obavljanja poštanskih usluga u jednom tromjesečju.

U drugom tromjesečju 2025. davatelji poštanskih usluga u Hrvatskoj ostvarili su povijesno najveći prihod od gotovo 100 milijuna eura, prvenstveno zbog rasta broja dostavljenih paketa za 17 posto. Dosadašnji trendovi na tržištu poštanskih usluga time se nastavljaju: sve je manje dostavljenih pisama i tiskanica zbog digitalizacije, a dostava paketa ubrzano zauzima sve veći segment poštanskog tržišta s jasnim izgledima da i brojčano postane najznačajnija usluga na tržištu. 

Broj ukupnih usluga manji uz rast broja paketa 

Na poštanskom tržištu i u drugom tromjesečju 2025. nastavljen je pad ukupnog broja usluga pri čemu je ostvareno 61,1 milijuna usluga, što je 6,1 posto manje nego lani. Prvenstveno je to rezultat manjeg broja pisama i tiskanica, koje zamjenjuju digitalni načini komunikacije. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine poslano je 5,9 milijuna pisama manje, što je pad od gotovo 13 posto. Pad ukupnog broja usluga dijelom je kompenziran rastom paketskih usluga, kojih je ukupno bilo 16,3 posto ili 2,4 milijuna više. Paketi neprekidno zauzimaju sve veći udjel na ukupnom tržištu i čine više od četvrtine svih usluga s trenutačnim udjelom od 26,6 posto. Međunarodni promet zabilježio je ukupno 5,1 milijun prekograničnih usluga. 

Rast prihoda 

Prihodi od obavljanja poštanskih usluga pokazuju stabilan trend rasta te je u drugom tromjesečju ostvareno 99,1 milijuna eura ili 5,9 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Najveći utjecaj na povećanje prihoda imao je veći broj ostvarenih paketskih usluga od kojih je ostvareno 51,35 milijuna eura prihoda te povećanje cijena dijela usluga u okviru univerzalne usluge. 

Broj davatelja ostao je isti 

Poštanske usluge na kraju drugog tromjesečja 2025. pružalo je 24 davatelja, od kojih je HP-Hrvatska pošta najveći davatelj s udjelom od 80,3 posto prema broju ostvarenih usluga i 56,7 posto prema ukupnim prihodima na tržištu. Broj paketomata putem kojih davatelji poštanskih usluga uručuju poštanske pošiljke se povećao te ih je u drugom tromjesečju ukupno bilo 2372, odnosno 205 više nego u prethodnom tromjesečju. 

Podaci o tržištu poštanskih usluga dostupni su na mrežnoj stranici Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a) na poveznici.

Rastu ulaganja u elektroničke komunikacije: 412 milijuna eura uloženo u infrastrukturu, 8,5 posto veći prihodi 

Ulaganja operatora na tržištu elektroničkih komunikacija povećana su lani za 11,7 posto, a investicijske trendove prati i povećanje prihoda od 8,5 posto. 

Ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu u Hrvatskoj nastavila su rasti i u protekloj godini – operatori su tijekom 2024. investirali 412 milijuna eura, što je povećanje od 11,7 posto u odnosu na 2023. godinu. Istovremeno, prihodi od telekomunikacijskih usluga narasli su na 1,87 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 8,5 posto. Prema podacima koje je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) prikupila od operatora na tržištu, modernizacija mreža i povećana potražnja za digitalnim uslugama ključni su faktori rasta.

Veća ulaganja u modernizaciju mreža

U protekloj godini ulaganja u pokretne mreže povećana su za 26 posto na 116,2 milijuna eura, a u mreže vrlo velikog kapaciteta (VHCN) iznosila su 116,3 milijuna eura s povećanjem od 22 posto u odnosu na 2023. godinu. U zadnjem tromjesečju 2024. nastavljen je trend modernizacije elektroničke komunikacijske infrastrukture: broj priključaka putem svjetlovodnih mreža u godini dana porastao je za 90.903, dok je broj priključaka na bakrenoj infrastrukturi istovremeno smanjen za 59.142. Krajem 2024. broj svjetlovodnih priključaka iznosi 351.621 od ukupno 515.558 priključaka u svim VHCN mrežama, a VHCN priključci čine 45 posto od svih 1.147.086 priključaka širokopojasnog pristupa. Udio priključaka s brzinama iznad 100 Mbit/s iznosio je 47 posto svih priključaka, bez obzira na tehnologiju pristupa.

Povećanje prihoda od usluga u pokretnim i nepokretnim mrežama

Rastu ukupnih prihoda najviše su pridonijeli prihodi od usluga putem pokretnih mreža, koji su u godini dana porasli za 9 posto na 1,2 milijarde eura, dok su usluge putem nepokretnih mreža zabilježile rast od 7,6 posto s prihodom od 643 milijuna eura. 

Rast naplatne televizije i OTT usluga

Prihodi od naplatne televizije u četvrtom tromjesečju 2024. rasli su za 11,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najizraženiji rast ostvaren je kod korisnika vlastite OTT usluge, s povećanjem prihoda od 171,9 posto. Broj priključaka je narastao za 2,6 posto na 939.282, uz 141,9 posto više OTT priključaka, kojih krajem 2024. ima 140.035. Raspodjela pokazatelja po tehnologiji pokazuje da IPTV drži najveći udio s 49,9 posto, dok vlastita OTT usluga sada čini 14,9 posto i pretekla je kabelsku s 13,4 posto. Satelitska i zemaljska naplatna televizija sudjeluju s 12,3 posto i 9,5 posto.

Rast podatkovnog prometa 

Rast broja priključaka putem VHCN mreža i više korisnika OTT usluga doprinijeli su porastu podatkovnog prometa od usluge pristupa internetu u nepokretnim mrežama koji je na godišnjoj razini narastao za preko 26 posto. Ukupan podatkovni promet od usluge pristupa internetu u nepokretnim mrežama na kraju četvrtog tromjesečja iznosio je 994.597 TB. 

Detaljniji podaci mogu se pronaći na mrežnoj stranici Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a) na poveznici.

U četvrtom tromjesečju 2024. željeznicom prevezeno više putnika i manje robe 

Željeznicom je prevezeno 16,1 posto manje robe i 14,2 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. 

U četvrtom tromjesečju 2024. željeznički prijevoz u Hrvatskoj zabilježio je značajan rast broja prevezenih putnika i pad količine prevezene robe. Do manje količine prevezene robe došlo je uglavnom zbog prekida željezničkog prometa iz luke Ploče prema Bosni i Hercegovini, čemu su uzrok bile poplave i oštećenja pruge u Jablanici u listopadu 2024.

Putnički prijevoz

HŽ Putnički prijevoz d.o.o. prevezao je 14,2 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno je zabilježen porast od 51,2 posto u ostvarenim putničkim kilometrima što ukazuje na više putnika na duljim relacijama i povećanje potražnje za željezničkim prijevozom putnika.

Teretni prijevoz

U teretnom prijevozu, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupno je prevezeno 16,1 posto manje robe, uz 0,9 posto manje ostvarenih tonskih kilometara. Usprkos manjem prijevozu robe, teretnim prijevoznicima rasli su prihodi za 2,1 posto.

Photo: Todd Trapani | Pexels 

HŽ Cargo d.o.o. zabilježio je pad od 3,7 posto u količini prevezene robe te povećanje tonskih kilometara za 4,1 posto. Ostali teretni prijevoznici prevezli su 23,1 posto manje robe s 5,6 posto manje ostvarenih tonskih kilometara. HŽ Cargo je tako na kraju godine imao udjel od 41,5 posto u ukupnoj količini prevezene robe i 50,8 posto u ostvarenim tonskim kilometrima. 

Od ukupno 18 registriranih teretnih željezničkih prijevoznika, njih 13 bilo je poslovno aktivno, dok pet prijevoznika u navedenom razdoblju nije prevozilo robu. 

Pokazatelji tržišta željezničkih usluga dostupni su na mrežnim stranicama Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a) na poveznici.

Održana međunarodna konferencija o jedinstvenom europskom željezničkom tržištu 

Na konferenciji su uspoređena iskustava i podaci o tržištima u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj, a održana je i panel rasprava na temu „Postoji li jedinstveno EU tržište u željezničkom prometu?“. 

U Zagrebu je 21. studenog održana zanimljiva međunarodna konferencija o jedinstvenom europskom željeničkom tržištu. Rast i razvoj željezničkog sustava unutar EU-a te daljnja liberalizacija i konkurentnost tržišta željezničkih usluga ovise o razvoju i primjeni željezničkih paketa kojima se postupno i nezaustavljivo stvara jedinstveni europski željeznički prostor. O tomu je li ostvarena sinergija na europskom željezničkom tržištu i u kojoj mjeri razgovaralo se na Danu tržišta željezničkih usluga koji je organizirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Riječ je o konferenciji međunarodnog karaktera održanoj u zagrebačkom hotelu Esplanade, koja je okupila oko stotinu dionika tržišta željezničkih usluga, kako domaćih, tako i s tržišta zemalja u susjedstvu.

Okupljenim sudionicima uvodno se obratio Mislav Hebel, zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a i istaknuo ulogu regulatornih tijela u uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora.  

„HAKOM intenzivno surađuje i razmjenjuje informacije s dionicima željezničkog tržišta u RH, regulatornim tijelima drugih država te Europskom komisijom, sa ciljem usklađenja zajedničkih načela i najbolje prakse na željezničkom tržištu. Djelovanje regulatora je tim bitnije jer su države članice dužne učiniti sve kako bi se osigurala usporediva regulatorna razina s ciljem uspostave slobodnog i pravednog tržišnog natjecanja na europskom željezničkom tržištu.“ – kazao je Hebel.

Različita pravila nerijetko kompliciraju ostvarivanje ciljeva
 

Izvor: Pexels

U prvom dijelu konferencije nazočni su mogli čuti usporedbu iskustava i statističke podatke o tržištima željezničkih usluga u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj o čemu su govorili Peter Picelj iz Agencije za komunikacijska omrežja in storitve Republike Slovenije, Robert Sappl iz Schienen Controla GmbH Republike Austrije i Ivica Škrtić iz HAKOM-a. 

„Puno je izazova s kojima se treba uhvatiti u koštac. Različite zemlje imaju različita specifična pravila, što nerijetko komplicira ciljeve u kreiranju jedinstvenog europskog tržišta. Varijacije u tehničkim specifikacijama također mogu ograničiti interoperabilnost, a prilično je dugo i vremensko razdoblje za dobivanje dozvola što može odgoditi prekogranične usluge i obeshrabriti ulaganja.“ - naglasio je Robert Sappl.

O strateškim inicijativama Europske unije u stvaranju potpuno integrirane i jedinstvene željezničke mreže govorio je i redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti Borna Abramović, dok je o aktivnostima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture vezanima za unaprjeđivanje tržišta željezničkih usluga govorila Maša Viduka. U kreiranju jedinstvenog europskog željezničkog prostora važna je i izrada kvalitetnih voznih redova u svim zemljama članicama, čime se već nekoliko godina bavi RailNetEurope, organizacija koja okuplja europske upravitelje željezničke infrastrukture. O redizajnu smjernica i procedura u izradi voznog reda kojima se nastoji olakšati poslovanje i prijevoznicima i upraviteljima infrastrukture te time i europsko tržište učiniti učinkovitijim, više je govorio Philipp Koiser, voditelj Odjela upravljanja kapacitetima u RailNetEurope-u. 

Postoji li jedinstveno EU tržište u željezničkom prometu?

Izvor: Pexels

Nakon prezentacijskog bloka, održana je panel rasprava na temu „Postoji li jedinstveno EU tržište u željezničkom prometu?“ u kojoj su sudjelovali Nikola Popović, član Vijeća HAKOM-a, Philipp Koiser, voditelj Odjela upravljanja kapacitetima u RailNetEurope-u, Peter Picelj iz Agencije za komunikacijska omrežja in storitve Republike Slovenije, Borna Abramović, redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti, Borna Arbanas, član Uprave Rail&Seea d.o.o. i Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. Rasprava je ponudila odgovore na brojna pitanja, ali i potaknula nova s ciljem još bolje povezanosti europskog željezničkog prostora. Istaknuta je važnost voznog reda u putničkom prijevozu s posebnim naglaskom na točnost, učestalost i dobru povezivost svih važnih čvorova koji putnicima osiguravaju veze za nastavak putovanja, dok je u teretnom prijevozu važno uspostaviti stabilne trase vlakova između luka i graničnih prijelaza.

„Samo dobar vozni red uvjerit će korisnike transportnog prijevoza da koriste željeznicu“ - istaknuo je Philipp Koiser iz RailNetEurope-a te je dodao kako preciznije planiranje voznog reda mora uključivati i izradu strategije kapaciteta koja će pružiti uvid u namjere upravitelja infrastrukture i podnositelja zahtjeva za nadolazeći vozni red, uključujući upravljanje prometnim tokovima.

Izvor: Pexels 

Zaključno, sudionici panela su se složili da sva europska tržišta imaju svoje poteškoće i da je još dosta izazova koji se trebaju premostiti za uspostavu kvalitetnijeg europskog željezničkog prostora.