Hrvatsko tržište rada u području kibernetičke sigurnosti: Potrebna nam je kombinacija operativnih i strateških vještina
Ponedjeljak, 13 Listopad 2025 00:00
Hrvatska i Europska unija suočene s manjkom cyber-stručnjaka
Hrvatsko tržište rada u području kibernetičke sigurnosti: Potrebna nam je kombinacija operativnih i strateških vještina
Novi izvještaj projekta CADMUS, pod naslovom Cybersecurity Training Initiatives Map, Skills Gap and Specifications, otkriva da se Hrvatska, kao i širi niz zemalja Europske unije, suočava sa značajnim deficitom kadrova u području kibernetičke sigurnosti, pri čemu su najveći nedostaci u funkcijama i kompetencijama potrebnima za strateško planiranje, upravljanje rizicima i incidentima te razvoj ljudskih resursa u području informacijske sigurnosti. Ovi rezultati proizašli su iz istraživanja u kojem su mapirani postojeći programi osposobljavanja i obrazovanja u odnosu na buduće potrebe tržišta rada.
Projekt CADMUS doprinosi općim ciljevima programa Digitalna Europa poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti diljem Europe, razvojem dodatnih mogućnosti osposobljavanja i obrazovanja te daljim usklađivanjem s postojećim i nadolazećim potrebama kibernetičke sigurnosti na temelju prikupljenih podataka.
Analiza koja je predstavljena u izvještaju pokazuje da se u oglasima za zapošljavanje izdvaja snažna potražnja za vještinama vezanim uz administraciju i dokumentaciju sustava, upravljanje incidentima i problemima, upravljanje rizicima te razvoj i provedbu strategija informacijske sigurnosti. Kako se pod utjecajem novih paneuropskih regulacija kao što je NIS2 i Cyber Resilience Act sve više organizacije počinje brinuti o svojoj sigurnosti, razvoj strategije kibernetičke sigurnosti i upravljanje rizicima prvi su zahtjevi koji će rasti.
Izvor: Sveučilište Algebra Bernays
„Iako obrazovni programi i dalje izgrađuju izvjestan broj tehnički vještih stručnjaka, podaci iz CADMUS analize ukazuju na sustavni nesrazmjer između onoga što poslodavci traže i onoga što obrazovni sustav trenutno nudi. Većina dostupnih seminara i certifikata fokusira se na razvojne i inženjerske kompetencije te na alate i tehnologije, dok je ponuda za razvoj kompetencija potrebnih za razinu odlučivanja, strateško upravljanje sigurnošću te za koordinaciju aktivnosti za izgradnju otpornosti organizacije znatno ograničena“ – istaknuo je Tomislav Dominković, glavni izvršni direktor Sveučilišta Algebra Bernays i dodao: „Na Sveučilištu Algebra Bernays svjesni smo podataka iznesenih u CADMUS izvještaju. Upravo zato smo naš studij kibernetičke sigurnosti oblikovali tako da studente ne pripremamo samo za tehničku provedbu, nego i za planiranje, upravljanje rizicima i razvoj sigurnosnih politika. Osim formalnog studija, kroz programe obrazovanja odraslih, od kojih se mnogi mogu financirati i HZZ vaučerima, omogućujemo i postojećim stručnjacima iz različitih sektora da nadograde svoje vještine. Na taj način povezujemo akademsko obrazovanje i cjeloživotno učenje kako bismo stvorili bazen profesionalaca sposobnih odgovoriti na sve kompleksnije cyber prijetnje i dugoročno jačali otpornost hrvatskih organizacija i društva.“
Kada organizacije počnu provoditi svoju novoosnovanu strategiju upravljanja rizicima i kibernetičke sigurnosti, potreba za testiranjem, upravljanjem sustavima i kontrolom kvalitete će također rasti.Nova analiza oglasa za posao u Hrvatskoj u području kibernetičke sigurnosti pokazuje jasnu i strukturiranu potražnju za stručnjacima koji povezuju tehničku provedbu s upravljačkim, savjetodavnim i edukativnim sposobnostima. Organizacije različitih veličina i sektora traže profesionalce koji ne samo da održavaju i štite sustave, već i doprinose upravljanju rizicima, izradi politika, edukaciji te strateškom planiranju.
Period ispitivanja i opseg podataka
Tijekom promatranog razdoblja (2024.–2025.) dokumentirana su 82 oglasa za poslove u državnim institucijama, korporacijama te malim i srednjim poduzećima. Iako je hrvatsko tržište manje od nekih drugih tržišta EU-a, pokazuje dosljedan okvir potrebnih kompetencija i zahtjeva za radnim ulogama u skladu s e-Competence Framework (e-CF).
Posebne potrebe po sektorima
- Mala i srednja poduzeća (MSP): prioritet su prilagodljivost i praktična stručnost — administracija sustava, rješavanje operativnih problema, izrada dokumentacije i vanjsko savjetovanje. MSP-ovi često ovise o vanjskim konzultantima kako bi prilagodili sigurnosna rješenja različitim klijentima i kontekstima.
- Javni sektor i institucije: naglasak je na upravljanju, strateškom nadzoru, upravljanju rizicima, edukaciji i prijenosu institucionalnog znanja. Javne organizacije traže stručnjake koji mogu oblikovati politike, voditi velike projekte te osigurati usklađenost i kontinuitet unutar organizacije.
Metodologija i pristup analizi oglasa
Analiza je temeljena na sustavnom pregledu oglasa za posao u četiri države (Nizozemska, Grčka, Cipar i Hrvatska), pri čemu su hrvatski podaci izdvojeni i komparativno analizirani. Koristio se prilagođeni e-Competence Framework (e-CF) za ICT zanimanja i mapiranje kompetencija prema European Cybersecurity Skills Framework (ECSF) radnim ulogama koje je izdala Europska agencija za kibernetičku sigurnost (ENISA). Za svaki oglas identificirane su eksplicitno tražene e-CF kompetencije koje su zatim povezane s ECSF profilima; kombinacija kompetencija generirala je postotni indeks podudarnosti s pojedinom ulogom, omogućujući kvantitativno rangiranje i otkrivanje hibridnih uloga. Metoda je reproducibilna — evidentirani su izvor, datum objave, ključne kompetencije i dobiveni postotci podudarnosti.
Hrvatsko tržište rada u području kibernetičke sigurnosti pokazuje operativnu snagu i zrelost te istovremeno identificira rastuću potrebu za stručnjacima koji kombiniraju tehničku provedbu s upravljačkim, savjetodavnim i obrazovnim kompetencijama. Ulaganje u ciljane obrazovne programe, modularne kurikulume i snažniju povezanost između poslodavaca i obrazovnih institucija ključni su za jačanje otpornosti organizacija i dugoročan razvoj sektora.
O projektu CADMUS
Projektni konzorcij CADMUS, sastavljen je od 7 organizacija sa sjedištem u Europi, a predvođen Nacionalnim tijelom za kibernetičku sigurnost Grčke (NCSA), primio je trogodišnji grant za rješavanje nedostatka stručnjaka za kibernetičku sigurnost u Europi, krajem 2024. godine. S ovim grantom od 3,14 milijuna eura, konzorcij provodi program vrijedan 6,3 milijuna eura, koji sufinanciraju, između ostalog, nizozemsko Ministarstvo gospodarstva/RVO i Europska komisija putem Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalne tehnologije (HaDEA) kao dio Programa Digitalna Europa. Ovaj projekt je financiran od strane DIGITAL-2023-SKILLS-05-CYBERACADEMY u okviru Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava br. 101190006.
Partneri konzorcija CADMUS osim Sveučilišta Algebra Bernays iz Hrvatske su Centrum voor Veiligheid & Digitalisering (CVD) i Security Delta (HSD) iz Nizozemske, zajedno s Helenskim nacionalnim tijelom za kibernetičku sigurnost (NCSA, Grčka, koordinator), Institutom za računalnu tehnologiju i tisak „Diophantus“ (CTI) iz Grčke, Upravom za digitalnu sigurnost (DSA) iz Cipra i Europskim sveučilištem Cipar (EUC). Više informacija: https://cadmus-project.eu
Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) u Splitu organiziralo dva CyberMeetupa
Utorak, 25 Ožujak 2025 00:00
Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) u Splitu organiziralo dva CyberMeetupa
Prvi NKS-ov poziv za dodjelu financijskih sredstava za podizanje kibernetičke sigurnosti malih i srednjih poduzeća planira se sredinom 2025. godine
Kibernetičke prijetnje postaju sve sofisticiranije, stoga je nužno da poslovni sektor, institucije i akademska zajednica podignu razinu sigurnosti, a glavna uloga NKS-a je da svojim aktivnostima olakša taj proces, zaključak je to događanja posvećenih kibernetičkoj sigurnosti i implementaciji novog regulatornog okvira, koja su jučer i danas održana u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u Splitu.
Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) u suradnji s Nacionalnim centrom za kibernetičku sigurnost (SOA), i uz podršku Centra za izvrsnost Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Županijske komore Split (HGK), okupilo je niz IT stručnjaka, malih i srednjih poduzetnika, predstavnika javnih institucija i akademske zajednice koji su pokazali značajan interes za kibernetičku sigurnost, saznali kako se prilagoditi novim zakonskim zahtjevima i kako zaštiti poslovanje od kibernetičkih prijetnji.
Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (SOA) predstavio je ključne izmjene Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i pripadajuće Uredbe, dok su stručnjaci iz Nacionalnog CERT-a govorili o najčešćim vrstama kibernetičkih napada te načinima zaštite. U protekloj godini najviše je zabilježeno phishing napada, zatim slijede poslovne prijevare, scam, iznude, kompromitacije korisničkih računa te ransomeware, koji sve više pogađaju tvrtke u Europskoj uniji.
Ljudska greška uzrok je 86 posto napada, a 14 posto uspješnih napada događa se zbog manjkavosti tehnologije. U Hrvatskoj se svakoga dana prosječno dogodi pet ozbiljnih kibernetičkih napada, što ukazuje na ozbiljnost problema jer oni mogu uzrokovati gubitak podataka, financijske štete i prekid poslovanja. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u Hrvatskoj su tijekom 2023. godine prijavljeni kibernetički napadi uzrokovali štetu od 10,5 milijuna eura.
S porastom prijetnji stroža je i regulativa pa je tako Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti u nacionalno zakonodavstvo prenesena EU NIS2 direktiva (Direktiva (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije). Njime se uspostavlja novi sustav upravljanja kibernetičkom sigurnošću, definiraju nadležna tijela u području kibernetičke sigurnosti te njihove zadaće i ovlasti. Zakonom se utvrđuju sektori, podsektori i vrste subjekata među kojima će se kategorizirati subjekti koji će morati provoditi mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima i imati obvezu prijavljivanja značajnih kibernetičkih incidenata.
Izvor: CARNET | NKS
“Interaktivni dio CyberMeetupa otvorio je prostor za razgovor o potrebama u području kibernetičke sigurnosti i razmjenu ideja, a prikupljene informacije predstavljaju vrijedan doprinos oblikovanju budućih aktivnosti NKS-a, kojima se nastoji odgovoriti na potrebe primarno malih i srednjih poduzeća, ali i akademske zajednice i javnih ustanova, s ciljem unapređenja kibernetičke sigurnosti na svim razinama”, istaknula je Vlatka Marčan, voditeljica NKS-a i pomoćnica ravnatelja CARNET-a, dodajući kako će se daljnja suradnja nastaviti kroz aktivnosti Zajednice stručnjaka za kibernetičku sigurnost u koju se mogu uključiti svi pravni subjekti popunjavanjem prijavnog obrasca na mrežnim stranicama NKS-a.
CyberMeetupovi poput ovoga u Splitu i ranije održanog u Osijeku, organizirat će se diljem Hrvatske u suradnji sa županijama i drugim regionalnim i lokalnim tijelima te stručnim udruženjima.
S ciljem jačanja nacionalne kibernetičke sigurnosti i otpornosti, ulaganja u kibernetičku sigurnost i razvoj inovativnih rješenja koja će unaprijediti kibernetičku sigurnost u Hrvatskoj i Europskoj uniji, NKS razvija ključne inicijative: uspostava Zajednice kibernetičkih stručnjaka, platforme za razmjenu znanja i iskustava, povezivanje sektora i jačanje suradnje, edukacije poput radionica, treninga i programa usmjerenih na podizanje razine znanja u području kibernetičke sigurnosti te financijsku podršku. Naime, NKS pruža informacije o aktualnim EU i nacionalnim natječajima kroz koje je moguće ostvariti financijsku potporu u svrhu razvoja područja kibernetičke sigurnosti. Raspisivat će i nacionale pozive za dodjelu financijskih sredstava za unapređenje kibernetičke sigurnosti, ali i pružati podršku prilikom prijave na natječaje. 
Izvor: CARNET | NKS
Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske 2023. godine donijela je Odluku o određivanju nacionalnog koordinacijskog središta za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti, a tom je Odlukom Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET imenovana kao NKS. Jedan od ključnih rezultata rada NKS-a u 2024. godini bio je odobrenje Europske komisije za provedbu kaskadnog financiranja ukupne vrijednosti 7,87 milijuna eura u području kibernetičke sigurnosti, koje će omogućiti pružanje financijske potpore tvrtkama, istraživačkim organizacijama i startupovima kako bi se ubrzao razvoj i primjena naprednih sigurnosnih rješenja. Ovim korakom Hrvatska se dodatno pozicionirala kao predvodnica u jačanju europskog ekosustava kibernetičke sigurnosti.
Hrvatska kovnica novca potpisala višegodišnji ugovor za kovanje optjecajnoga novca Bosne i Hercegovine
Ponedjeljak, 02 Prosinac 2024 00:00
Hrvatska kovnica novca potpisala višegodišnji ugovor za kovanje optjecajnoga novca Bosne i Hercegovine
Pomalo zatajena vijest, ali, upravo saznajemo kako je Hrvatska kovnica novca 05. studenoga 2024. godine nakon uspješno završenog natječaja Centralne banke BiH potpisala višegodišnji ugovor za kovanje optjecajnoga novca Bosne i Hercegovine.
Hrvatska kovnica novca osnovana je 26. travnja 1993. godine. Kovnica je u ovih 31 godinu postojanja izradila optjecajne kovanice, odnosno, sredstvo plaćanja za potrebe Republike Hrvatske u dvije hrvatske valute – hrvatskoj kuni i sada eurokovanice kao i različite prigodne i numizmatičke kovanice i medalje.
Hrvatska kovnica licencirana je za proizvodnju eurokovanica te potpisivanjem ugovora sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine dodatno osnažuje svoju poziciju proizvođača optjecajnog novca među malobrojnim kovnicama Europske unije.
Izvor: HKN
"Zadovoljstvo mi je objaviti da je Hrvatska kovnica novca izabrana kao pobjednik natječaja i nadam se da će ovaj ugovor dodatno ojačati naše međunarodne odnose s Bosnom i Hercegovinom te se ovom prilikom zahvaljujem guvernerki dr. Jasmini Selimović i viceguverneru M.Sc. Marku Vidakoviću“, izjavio je direktor Društva HKN-a
Robert Blaić.
„Izuzetna nam je čast potpisivanje ugovora sa Hrvatskom kovnicom novca koji predstavlja važan korak u osiguravanju kvalitete optjecajnoga novca za Bosnu i Hercegovinu. Napominjem da je Ugovor ključan za izgradnju i održavanje dugotrajne profesionalne saradnje odnosno jačanju bilateralnih odnosa između naše dvije zemlje. Cijenimo profesionalnost i stručnost Hrvatske kovnice novca te se radujemo uspješnoj suradnji.“, izjavila je guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, dr. Jasmina Selimović.
Širokopojasni pristup internetu uskoro dostupan na području Grada Zaprešića i susjednih općina
Petak, 04 Studeni 2022 00:00
04. studeni, 2022. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik
Širokopojasni pristup internetu uskoro dostupan
na području Grada Zaprešića i susjednih općina
Hrvatski Telekom, predvodnik digitalizacije Hrvatske, započeo je projekt izgradnje optičke infrastrukture na području Grada Zaprešića i općina Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća, čime će na utvrđenih 12.039 "bijelih" adresa na ovom području biti omogućen brzi (+40 Mbit/s) i ultra-brzi (+100 Mbit/s simetrično) širokopojasni pristup internetu. Riječ je o jednom od 13 projekata prema kojima će Hrvatski Telekom do kraja 2023. godine izgraditi optičke mreže koje omogućuju brzine od minimalno 100Mbit/s, i to za gotovo 150 tisuća novih korisnika na područjima gradova, općina te sub-urbanih i ruralnih dijelova Hrvatske.
Projekt se provodi sukladno strukturnim pravilima Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja te je ukupna vrijednost projekta izgradnje optičke infrastrukture na području Zaprešića i susjednih općina viša od 64 milijuna kuna. Hrvatski Telekom će investirati više od 37 milijuna kuna u ovaj projekt, dok će preostali iznos, od gotovo 27 milijuna kuna, sufinancirati Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Realizacijom ovog projekta unaprijedit će se korištenje digitalnih usluga kao što su e-Građani, e-škole, e-zdravlje, a velike brzine i dostupnost interneta pridonijet će daljnjem razvoju poduzetništva i gospodarske djelatnosti.
„Hrvatski Telekom, najveći privatni investitor u digitalizaciju Hrvatske, s prosječnim godišnjim ulaganjima većima od jedne i pol milijarde kuna, kontinuirano radi na povećanju dostupnosti svojih usluga te povezuje sve u Hrvatskoj s prilikama koje pruža digitalizacija. Ulaganjem u ovaj projekt osiguravamo stanovnicima Zaprešića i susjednih općina brz i kvalitetan pristup internetu što će, u konačnici, povećati kvalitetu života lokalnog stanovništva. Gospodarski efekti ovog investicijskog ciklusa iznimno su značajni budući da povećanje brzine interneta u jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj dovodi do osnivanja novih kompanija, otvaranja novih radnih mjesta te povećanja efikasnosti javnih i privatnih usluga“, izjavio je Milan Meden, direktor Sektora za implementaciju i operacije u pristupnoj mreži Hrvatskog Telekoma.
Next Generation Access – NGA mreža koju će Hrvatski Telekom izgraditi u sklopu ovog projekta bit će otvorena, što znači da će svi ostali operatori i davatelji usluga elektroničkih komunikacija imati otvoren pristup mrežama te će, isto kao i HT, biti u prilici nuditi svoje maloprodajne širokopojasne usluge krajnjim korisnicima na području koje projekt obuhvaća.
Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića izjavio je: „Zaprešić se prema istraživanjima već nekoliko godina nalazi u samom vrhu po indeksu razvijenosti te je među najboljim hrvatskim gradovima po kvaliteti života. Kontinuiranim ulaganjem u komunalnu i prometnu infrastrukturu, zdravstveni nadstandard, sport, kulturu, obrazovanje, a zatim i stvaranjem preduvjeta za razvoj gospodarstva, u Zaprešiću su ostvarene sve pretpostavke potrebne za kvalitetno i ugodno življenje. Ipak, iz godine u godinu, u gradu i susjednim općinama nastojimo podizati životni standard te se stoga radujemo ostvarenju svakog novog projekta koji će zaprešićkom kraju dati dodatnu vrijednost, pa tako i ovom koji će uvelike pridonijeti daljnjem društvenom i gospodarskom razvoju i osuvremeniti ga, a da pritom ne opterećuje naše proračune.“
Odabir Hrvatskog Telekoma od strane općina i gradova u ovim projektima dokaz je kako je kompanija prepoznata kao pouzdan tehnološki partner i najbolji izvođača radova koji može realizirati ovako zahtjevne projekte. U sklopu ovog projekta mreža nove generacije doći će u dijelove zemlje u kojima nije postojala, što će svim stanovnicima u tim krajevima omogućiti da, koristeći najmodernije tehnologije današnjice, stvaraju bolju budućnost. Hrvatski Telekom ostaje predan svojim investicijskim planovima jer su ulaganja u infrastrukturu koju gradimo ključna za novi ciklus gospodarskog rasta i šireg društvenog razvoja, a digitalizacija svih dijelova Hrvatske temeljni dio društvene svrhe Hrvatskog Telekoma.
Cyber kriminal je stvarnost – konferencija o izazovima računalne sigurnosti i „Noć hakiranja“ u Algebri
Srijeda, 24 Listopad 2018 00:00
Zagreb, 24. listopada 2018.
Cyber kriminal je stvarnost –
konferencija o izazovima računalne sigurnosti i „Noć hakiranja“ u Algebri
Tijekom listopada obilježava se u cijeloj EU mjesec kibernetičke sigurnosti ili „Cybersecurity Month“. Kao i prijašnjih godina, Algebra se uključuje u ovaj projekt organizacijom dvodnevne konferencije o kibernetičkoj sigurnosti te već tradicionalnog, cjelovečernjeg natjecanja elitnih etičnih hakera – „Hacking Night“.
Cyber kriminal se događa svaki dan: prema zadnjim procjenama financijska šteta od cyber kriminala na svjetskoj razini će do 2019. godine iznositi 2,1 milijardu dolara. Prvi i najvažniji korak u borbi s cyber kriminalom je podizanje svijesti ljudi o izazovima koje pred nas postavlja informacijsko doba. U sklopu obilježavanja europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti, Algebra 25. i 26. listopada organizira događanja čiji je cilj približiti javnosti važnost kibernetičke sigurnosti, načine kako formalni i neformalni obrazovni sustavi mogu odgovoriti na potrebe uzrokovane rapidnim rastom e-kriminaliteta, te pojasniti izazove s kojima se u području kibernetičke i računalne sigurnosti susreću građani, a s kojima organizacije.
