Regulatorni zahtjevi sve složeniji, a povećanje produktivnosti glavni prioritet industrije 

Nedostatak kvalificirane radne snage i neusklađenost vještina s potrebama tržišta identificirala je gotovo polovica anketiranih tvrtki kao glavne prepreke za jačanje gospodarske pozicije Hrvatske u Europi, u anketi o prerađivačkoj industriji koju je HGK provela krajem godine. Anketirane tvrtke također smatraju da ključni potencijali rasta leže u naprednoj proizvodnji i automatizaciji (31%) te obnovljivim izvorima energije i čistim tehnologijama (26%). Rezultati ove ankete predstavljeni su na konferenciji Hrvatske gospodarske komore - Vrijeme je za industriju, održane 3. prosinca u Zagrebu.

"U razgovorima o budućnosti hrvatske industrije, vječna je tema udjela industrije u BDP-u, kao i očekivanja daljnjeg pada. Tu danas pomičemo gol. Ne trebamo govoriti o udjelu, već o povećanju produktivnosti, i to kroz povećanje kompetencija radne snage i tehnološki napredak. Naše tvrtke smatraju da je jedna od glavnih prepreka inovacijama u prerađivačkoj industriji nedostatak financiranja. Prema našim analizama, oko 40 posto tvrtki ocjenjuje korištenje raspoloživih EU fondova i poticaja učinkovitim za povećanje konkurentnosti i rasta. No, postoji prostor za poboljšanje u apsorpciji tih sredstava. Posebno ističem da smatram da bi natječaji trebali biti kontinuirano otvoreni. Bez toga dolazi do mimoilaženje između razvojno-strateške faze tvrtki kada se ne mogu prijaviti na natječaj i operativne faze, kada se mogu prijaviti, ali relevantni natječaji su možda istekli",  poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš.

Foto: Božidar Žitnik

Gotovo dvije trećine anketiranih tvrtki spremno je odgovoriti na zahtjeve novih propisa i standarda unutar EU, a širenje na nova tržišta, povećanje proizvodnih kapaciteta, te unapređenje vještina su im glavni razvojni prioriteti. Dok je rješavanje izazova administrativne i regulatorne složenosti za gotovo svaku drugu ispitanu tvrtku, ključ jačanja konkurentnosti.
 Foto: Božidar Žitnik

"Vlada čvrsto vjeruje u potencijal hrvatske industrije i kontinuirano poduzima korake kako bi uklonila birokratske prepreke, olakšala poslovanje i potaknula ulaganja. Administrativno rasterećenje, koje provodimo, omogućava poduzetnicima fokus na stvaranje vrijednosti, dok izmjene Zakona o poticanju ulaganja kao i Zakon o državnim potporama za istraživačko-razvojne projekte osiguravaju konkretnu podršku za ulaganja, inovacije i zelene projekte. Naš cilj je globalno konkurentna industrija, odgovorna prema okolišu i spremna na izazove digitalne i zelene tranzicije. Kroz strateška ulaganja u obnovljive izvore energije, pametne tehnologije i energetski učinkovite procese, zajedno s gospodarstvenicima i inovatorima te akademskom zajednicom, gradimo snažnije, otpornije i održivo gospodarstvo", rekao je državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva Goran Romek. 

Digitalna tranzicija predstavlja priliku za inovacije koje mogu smanjiti troškove i povećati produktivnost. Polovica tvrtki je već započela ili provela digitalnu transformaciju poslovanja, no čak jedna četvrtina anketiranih iz prerađivačke industrije ne smatra tu temu relevantnom.

Foto: Božidar Žitnik

"Nedostatak kvalificirane radne snage te zelena i digitalna tranzicija pokazali su se kao najveći izazovi domaće industrije. S obzirom da Hrvatska nema razvijenu automobilsku industriju, nedostatak kvalificirane radne snage jedan je od izazova s kojim se naša kompanija već duže vrijeme suočava. Kako bismo tome doskočili, intenzivno surađujemo s obrazovnim institucijama, provodimo vlastite programe edukacije i potičemo razvoj karijera unutar kompanije. Taj proces uključuje praktičnu obuku, mentorstvo i prilagođene edukacijske module kako bismo razvili kadrove koji mogu odgovoriti visokim zahtjevima naših kupaca", rekao je Marinko Došen, predsjednik upravnog odbora AD Plastik.

Foto: Božidar Žitnik 

Kada je umjetna inteligencija u pitanju, udio poduzeća s razvijenom AI strategijom porastao je s 37 na 44 posto, prema posljednjoj analizi koju je HGK provela s Best Advisoryjem. Ušteđeno vrijeme dobiveno primjenom AI-a tvrtke najviše koriste za povećanje produktivnosti (oko 70 posto) i nove zadatke (oko 60 posto). Tek 10 posto tvrtki provodi redovne edukacije, što je dvostruko više u odnosu na pet posto prošle godine. 

Analiza IT industrije HGK

Foto: Božidar Žitnik

Analiza IT industrije HGK za 2023. godinu pokazuje rast, ali i prve znakove usporavanja. Bilježi se blago usporavanje rasta broja zaposlenih, poslovnih prihoda i prihoda od izvoza. Ipak, IT sektor ostaje jedan od najpropulzivnijih u Hrvatskoj. Brojka od gotovo 7 tisuća IT poduzeća, predstavlja udio od 4,3 posto u ukupnom broju poduzeća u zemlji koja čine 3,6 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. Prosječna EBITDA marža u sektoru iznosi 18 posto, što je za 6,9 postotnih bodova više od hrvatskog prosjeka.
 Foto: Božidar Žitnik

"Hrvatski IT sektor nastavlja pisati priču o izvanrednom uspjehu – u samo četiri godine broj IT poduzeća porastao je za gotovo 67 posto, dok su prihodi na inozemnim tržištima skočili nevjerojatnih 119 posto, dosegnuvši 1,74 milijarde eura. Ovi impresivni rezultati ne samo da potvrđuju snagu našeg IT sektora na globalnoj razini, već ga pozicioniraju kao ključni motor gospodarskog razvoja Hrvatske. Dodatno, prosječna neto plaća u sektoru iznosi 1.683 eura – čak 46,7 posto više od nacionalnog prosjeka, što pokazuje kako IT industrija postavlja također i nove standarde u zapošljavanju i uvjetima rada", pojasnio je Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT HGK.

Vrijednost bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu su IT poduzeća povećala za visokih 91 posto u 2023. godini u odnosu na godinu prije, što je najviši godišnji rast u petogodišnjem razdoblju.

Rekordna ulaganja u ubrzanu izgradnju i modernizaciju infrastrukture 

Prema upravo pristiglim informacijama iz kompanije A1, čini se kako mogu biti ponosni na prošlu rekordnu godinu obzirom na ulaganja i izgradnju infrastrukture. Kompanija je prošle, 2023. investirala više od 200 milijuna eura, što je najviše u dosadašnjoj povijesti rada u Hrvatskoj. Naravno, to se se prvenstveno odrazilo na ubrzanu izgradnju fiksnih gigabitnih priključaka kao i na modernizaciju mobilne mreže što je dovelo do nove razine korisničkog iskustva. 

Na najvećoj gigabitnoj fiksnoj mreži u Hrvatskoj dostupne su komercijalne brzine od 2 Gbps uz premium opremu – WiFi 6 router i mesh uređaji s kojima je svaki kut doma pokriven kvalitetnim WiFi signalom. U 2023. izgrađeno je 140 tisuća gigabitnih, optičkih priključaka diljem Hrvatske. Infrastrukturna oprema koja se u okviru modernizacije postavlja u A1 optičku mrežu već sada podržava brzine do 50 Gbps i spremna je za sve potrebe korisnika u budućnosti. Čak 800 tisuća hrvatskih kućanstva ima dostupan A1 gigabitni priključak, a nastavkom ubrzane izgradnje 2025. obuhvatit će se milijun kućanstava. To znači da će 70 posto hrvatskih kućanstava imati pristup gigabitnom internetu. Također, A1 Hrvatska je uz pomoć EU fondova izgradila optičku mrežu za 45 tisuća kućanstava na širem području Kaštela, Ivanić-Grada i Solina. Upravo je Solin prvi hrvatski grad potpuno pokriven optičkom mrežom izgrađenom uz pomoć EU fondova. Taj je projekt prepoznala i Europska komisija te je dodijelila A1 Hrvatska EU Broadband Award, kao predvodniku u gradnji mreže vrlo velikog kapaciteta.

Izvor: A1 Hrvatska 

Investicijom od 109.28 milijuna eura na javnoj dražbi za izdavanje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, osigurani su dugoročni resursi koji su osnova za ambiciozne planove rasta i ulaganja u razvoj mobilnih usluga u idućih 15 godina. Modernizacijom i izgradnjom mobilne 5G mreže pokriva se 92 posto populacije. Energetski efikasnom radijskom opremom, koristeći frekvencijski spektar u pojasevima na 700, 800 i 900 MHz na jednom radijskom pojačalu osigurano je kvalitetno 5G pokrivanje, a istovremeno optimizirana potrošnja električne energije. Na više od 200 baznih stanica implementirani su solarni paneli i inovativni free cooling sistemi čime je ušteđeno gotovo 2 GWh električne energije.   
 

Izvor: A1 Hrvatska 

„Temelj za pružanje svih usluga i najvišu razinu korisničkog iskustva su značajna ulaganja i modernizacija mrežne i IT infrastrukture“, objašnjava Vladimir Skender, glavni direktor za mrežu A1 Hrvatska te dodaje: „Želimo da naši korisnici do 2030. surfaju na potpuno zelenoj mreži i zato razvijamo i primjenjujemo inovacije koje smanjuju ugljični otisak.“ A1 Hrvatska je do sada smanjila vlastite emisije CO2 za 76 posto kroz razne inicijative modernizacije infrastrukture i ozelenjivanja mreže. Na dobrom je putu ostvariti ambiciozan cilj Telekom Austrija grupe – nultu neto emisiju CO2 do 2030. godine.

Zagreb, 10. srpnja 2018. 

Uz minimalnu upisninu četvrtkom, najesen započnite obrazovanje za web dizajn, programiranje, računalne mreže, EU fondove ili internetski marketing čak 34% povoljnije

Tijekom sljedeća dva četvrtka, Algebra nudi popust od 34 posto na iznose školarine za programe obrazovanja iz područja programiranja, sistemske i mrežne administracije, mrežnih tehnologija, grafičkog i web dizajna te EU fondova. Zainteresirani polaznici popuste mogu ostvariti još 12. i 19. srpnja u svim Algebrinim poslovnicama širom Hrvatske, a programi obrazovanja mogu se pohađati online ili uživo od predstojeće jeseni.