Europa i znanje: Konferencija EK i Sveučilišta Algebra Bernays 

Obrazovanje i gospodarstvo: partneri u stvaranju budućnosti 

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 9. srpnja, održana je konferencija „Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu”, u organizaciji Predstavništva Europ,ske komisije u Hrvatskoj i Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays, uz partnerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Instituta Ruđer Bošković. Posebna gošća i govornica na konferenciji bila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju.

Konferencija je okupila predstavnike organizatora, europskih institucija, Vlade Republike Hrvatske, akademske zajednice, istraživačkih institucija, poduzetnika, investitora, startupa i tehnološke zajednice, s ciljem otvaranja rasprave o tome kako Europa može ostati globalno konkurentna u području umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija, inovacija i tehnološke suverenosti. U fokusu konferencije bila su pitanja europske konkurentnosti, jačanja inovacijskog ekosustava, povezivanja istraživanja i tržišta, razvoja digitalnih i STEM vještina, financiranja tehnoloških inovacija te stvaranja uvjeta za rast europskih startupova i budućih tehnoloških jednoroga. Poseban naglasak stavljen je i na hrvatske primjere uspjeha te na ulogu akademske zajednice, istraživačkih institucija i industrije u razvoju globalno konkurentnih proizvoda i rješenja.

Foto: Marko Lopac 

Konferenciju su otvorili Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays.

Foto: Marko Lopac

Tehnologija, sigurnost i demokracija tri su pojma koja najbolje sažimaju fokus ove konferencije, ali i smjer u kojem Europa želi razvijati svoju konkurentnost. Tehnološka suverenost za Europu ne znači zatvaranje, protekcionizam ili odustajanje od otvorenosti, nego sposobnost da zadržimo pravo izbora. U svijetu u kojem su tehnologija, sigurnost i demokracija sve snažnije povezane, Europa mora razvijati vlastite kapacitete, ali pritom ostati vjerna svojim vrijednostima“– u uvodnom obraćanju istaknula je Čović Vidović. 

„Konkurentnost Europe više nije pitanje samo strategija, fondova ili velikih deklaracija, nego pitanje ljudi, znanja, tehnologije, kapitala i sposobnosti da dobre ideje pretvorimo u proizvode, tvrtke i radna mjesta. Europa nikada nije imala problem sa znanjem, ali prečesto smo gledali kako ideje nastaju ovdje, a rastu i globalno se razvijaju negdje drugdje. Zato nam treba jedinstveno i učinkovitije europsko tržište koje će privlačiti investicije, zadržavati talente i omogućiti da razvojni centri, patenti i intelektualno vlasništvo ostaju u Europi“ – kazao je Balen. 

Program je nastavljen fireside keynote razgovorom u kojem su sudjelovali Vlatko Matijević, CTO i suosnivač Orqe, te Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva Infobipa. Razgovor, koji je moderirala Dina Hrastović iz Telegrama, bio je posvećen položaju hrvatskih tehnoloških tvrtki u globalnom okruženju te izazovima razvoja inovacija koje mogu konkurirati na svjetskom tržištu.

U okviru Mastermind Sessiona pod nazivom „Od istraživanja i inovacija do tržišta” sudjelovali su Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Sudionici su raspravljali o tome kako učinkovitije povezati znanost, obrazovanje i gospodarstvo te kako istraživačke rezultate pretvarati u proizvode, usluge i tvrtke koje mogu ostvariti tržišni uspjeh.

Foto: Marko Lopac 

“Hrvatska danas, slikovito rečeno, ima oko 60 posto europske produktivnosti, ali i oko 79 posto kvalitete života, što jasno pokazuje da prostor za napredak postoji, ali i da demografske mjere ne možemo promatrati odvojeno od pitanja kvalitete života. U tome važnu ulogu imaju obrazovne institucije, ali i sami građani, jer cjeloživotno učenje, usvajanje novih vještina i odgovorno korištenje tehnologije postaju preduvjet konkurentnosti. Istodobno, Hrvatska mora ozbiljnije raditi na privlačenju stranih studenata, osobito s tržišta na kojima postoji realan interes za studij u Europi” – poručio je Balković.

Službeno otvorenje konferencije obilježila su uvodna obraćanja Damira Habijana, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Nine Obuljen-Koržinek, ministrice kulture i medija.

„Ulazimo u novu fazu digitalne transformacije u kojoj je cilj dodatno ojačati europske i hrvatske digitalne kapacitete, učiniti javne procese bržima, sigurnijima i transparentnijima te razvijati rješenja koja će nas učiniti konkurentnijima i otpornijima. No, uz razvoj tehnologije moramo jednako snažno ulagati u sigurno digitalno okruženje, posebno kada je riječ o zaštiti djece i mladih na internetu. Zato Hrvatska jača svoj zakonodavni i institucionalni okvir, uz puno poštivanje privatnosti korisnika, te uspostavlja posebnu radnu skupinu posvećenu sigurnosti djece online. Kombinacijom infrastrukture, znanja, odgovorne uporabe tehnologije i jasnih pravila možemo graditi sigurniju, učinkovitiju i digitalno snažniju Hrvatsku i Europu“ – istaknuo je Habijan.

Foto: Božidar Žitnik

„Digitalna transformacija i razvoj umjetne inteligencije moraju se razvijati zajedno s društvom, kulturom, medijima i sigurnošću, jer već mijenjaju ekonomiju, način informiranja i digitalnu sigurnost. Zato Europa mora ulagati u digitalnu infrastrukturu, AI i sigurnije platforme uz jasna pravila, kako bi zaštitila korisnike i sama oblikovala svoju tehnološku budućnost“ – kazala je Obuljen-Koržinek. 

Središnja gošća konferencije, Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, održala je keynote govor o tehnološkoj suverenosti Europe. U svom obraćanju govorila je o europskoj viziji razvoja digitalne ekonomije, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, digitalne infrastrukture i demokratske otpornosti u vremenu globalne tehnološke utrke.

Foto: Božidar Žitnik 

„Zajedno stvaramo povijest, a Hrvatska u ovom području ima velik potencijal. Moj je glavni zadatak osigurati europsku digitalnu i tehnološku suverenost, jer upravo kroz snažnije vlastite kapacitete Europa može odgovoriti na gospodarske, sigurnosne i globalne izazove koji su pred nama. To ne znači zatvaranje prema svijetu, nego otvorenost za partnerstva, poštenu konkurenciju i suradnju s pouzdanim partnerima, uz sposobnost da sami biramo tehnologije na kojima gradimo svoju budućnost. Danas smo u pojedinim područjima još uvijek ovisni o neeuropskim pružateljima usluga, što možda trenutačno nije kriza, ali može postati ozbiljan rizik ako ne budemo ulagali na vrijeme. Zato moramo jačati europske lance opskrbe, ulagati u proizvodnju čipova, cloud infrastrukturu, razvoj umjetne inteligencije i AI gigatvornice, uz potreban privatni kapital koji će omogućiti da naše najbolje europske kompanije budu globalno konkurentne. Ako želimo pobijediti u globalnoj tehnološkoj utrci, moramo izgraditi europski ekosustav koji štiti našu demokraciju, smanjuje ovisnost o zemljama izvan Europe i daje nam mogućnost da sami oblikujemo svoju budućnost. Posebno je važno da AI razvijamo odgovorno, uz optimizaciju potrošnje energije i jačanje otvorenih rješenja, jer ona povećavaju otpornost, konkurentnost i neovisnost Europe. Naš je cilj u sljedećih sedam godina utrostručiti AI kapacitete na razini Europske unije, a taj posao želimo raditi zajedno s državama članicama, industrijom i partnerima poput Hrvatske“ – naglasila je Virkkunen.  

U panel raspravi „Financije i vještine kao temelj konkurentnosti Europe” sudjelovali su, uz Virkkunen, Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke te Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Rasprava je bila usmjerena na važnost ulaganja u znanje, vještine, istraživanje, razvoj i inovacije, kao i na ulogu europskih financijskih instrumenata u jačanju konkurentnosti europskog gospodarstva. 

„U proteklih nekoliko godina vidjeli smo da se gotovo svaka napredna tehnologija može koristiti i u sigurnosne pa i vojne svrhe, zbog čega Europa mora smanjiti ovisnost o udaljenim lancima opskrbe i jačati vlastite kapacitete. Naš je cilj omogućiti Europi da razvija, inovira i skalira ključne tehnologije unutar vlastitog tržišta, oslanjajući se na vrhunska sveučilišta, startupove i kompanije koje trebaju rasti i ostati u Europi. Zato je važno aktivirati sve europske instrumente, ali i snažnije uključiti privatne investitore u ulaganja u europske tvrtke i ideje“– izjavio je Primorac. 

„Želimo poticati ulaganja u kompanije koje djeluju na jedinstvenom europskom tržištu te dodatno ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije. Hrvatska je 2025. svrstana među deset najboljih zemalja prema kvaliteti poslovnog okruženja, što potvrđuje važnost reformi i ulaganja provedenih kroz naš plan oporavka i otpornosti“ – zaključila je Mikuš Žigman.   

U nastavku programa održane su i rasprave posvećene europskom zakonodavstvu u digitalnom dobu, sigurnosti djece i mladih na internetu, ulozi inkubatora u razvoju budućih tehnoloških jednoroga, primjeni umjetne inteligencije te razvoju hrvatske tehnološke scene. Sudionici su se složili kako Europa ima znanje, istraživački potencijal i vrijednosni okvir potreban za globalni tehnološki iskorak, ali da je za ostvarenje tog potencijala ključno dodatno ubrzati prijenos znanja u gospodarstvo, osnažiti ulaganja i sustavno razvijati vještine potrebne za digitalnu budućnost. 

U završnom dijelu konferencije održana je i sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays na kojoj su članovi Savjeta raspravljali o temi „Više maturanata, manje budućih tehnologa: kako ćemo graditi hrvatsku AI, digitalnu i industrijsku konkurentnost?”. U fokusu rasprave bili su trendovi ovogodišnjih prijava na državnoj maturi, s posebnim

naglaskom na podatke koji pokazuju kako je državnu maturu u 2026. godini prijavilo 30.703 pristupnika, što je blagi porast u odnosu na 2025., dok istodobno računarska i informatička skupina studija bilježi pad interesa od 14 posto. 

Članovi Gospodarskog savjeta raspravljali su o tome predstavlja li takav trend rano upozorenje za hrvatsko gospodarstvo, javnu upravu, industriju i investicije, osobito u kontekstu europskih rasprava o umjetnoj inteligenciji, tehnološkoj suverenosti i globalnoj konkurentnosti. Pritom je istaknuto kako Sveučilište Algebra Bernays do kraja lipnja bilježi rast od 8 posto prijava na sve studije, što dodatno otvara prostor za raspravu o ulozi visokog obrazovanja u privlačenju mladih prema područjima ključnima za digitalnu i industrijsku budućnost Hrvatske.

Ericsson Nikola Tesla obilježio 75 godina poslovanja i predstavio novi vizualni identitet 

Ericsson Nikola Tesla, jedna od vodećih kompanija na regionalnoj ICT sceni, priznata po svom doprinosu tehnološkom razvoju, jučer je svečano obilježila 75 godina uspješnog poslovanja te tim povodom predstavila i novi vizualni identitet.

Foto: Božidar Žitnik

Na događanju na kojem su se okupili brojni uzvanici među kojima i visoki predstavnici nacionalnih i lokalnih tijela, diplomatskog zbora, kupci i partneri, gospodarstvenici, članovi akademske zajednice, predstavnici korporacije Ericsson, medija te bivši i sadašnji zaposlenici, svečano je obilježena duga povijest tradicije, transformacije, inovacija i postignuća Ericssona Nikole Tesle.

Foto: Božidar Žitnik

Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla, u svojem je obraćanju istaknula kako su obljetnice posebna prilika koja nas potiče na refleksiju o putu koji smo prošli, na razgovor o trenutku u kojem se nalazimo i na razmišljanje o budućnosti koju želimo graditi i načinima kako to možemo ostvariti. Vođena time, posebno je naglasila na važnost svih sadašnjih i bivših zaposlenika koji su svojim radom i trudom doprinijeli njezinu uspješnom razvoju.
 Foto: Božidar Žitnik

„Tijekom godina, suočeni s izazovima, promjenama, ali i prilikama, izgradili smo snažnu i uspješnu kompaniju koja je ICT lider u Hrvatskoj i regiji, kompaniju koja svojim proizvodima, rješenjima i uslugama svakodnevno pozitivno utječe na živote milijuna ljudi. Ponosna sam i privilegirana što sam na čelu takve kompanije“, istaknula je Kovačević te nastavila: „Vlastitim znanjem, učenjem, odvažnošću, ustrajnošću, izvrsnošću, inovativnošću gradili smo nova poglavlja u životu kompanije, prilagođavali se tržišnim okolnostima, slijedili trendove i u brojnim primjerima bili predvodnici.“

Foto: Božidar Žitnik

Osvrnula se i na budućnost kompanije te rekla kako se uz daljnje snaženje strateškog partnerstva s Ericssonom kompaniji otvaraju velike mogućnosti dodatnog rasta i razvoja, kroz razvoj vlastitih proizvoda i rješenja, širenje izvoza u strateškim poslovnim segmentima. „Potencijal je izuzetno velik jer sve napredne zemlje svijeta svoje strategije zasnivaju na digitalnom i zelenom. U sljedećem poslovnom poglavlju novu energiju zasigurno će nam dati i naš novi vizualni identitet“, zaključila je Gordana Kovačević.

Foto: Božidar Žitnik

Franck Bouétard, predsjednik Nadzornog odbora ENT-a, istaknuo je odlučnost kompanije i brzinu u prevladavanju izazova, kao i spremnost na iskorake u nova poslovna područja kako bi se omogućila stabilnost i rast. Na svečanosti su govorili i ugledni gosti iz Ericssona:

Foto: Božidar Žitnik

voditelj segmenta Mreže za kritičnu infrastrukturu Stefan Koetz,

Foto: Božidar Žitnik

te direktor Razvojno-inženjerske jedinice za integrirane radiopristupne mreže u Ericssonu Igor Tasevski, koji su kroz dugogodišnju suradnju s kompanijom dobro upoznali tim i snagu ENT-a. Istaknuli su širinu kompetencija koje Ericsson Nikola Tesla ima, predanost kontinuiranim poboljšanjima, motiviranost i ustrajnost u rješavanju najsloženijih zadataka. Videoporuku podrške i čestitke poslala je i članica izvršnog poslovodstva Ericssona Jenny Lindqvist, koja je istaknula kako ENT uspješno implementira 5G mrežu u Hrvatskoj i regiji te rekla kako se raduje nastavku daljnje suradnje s kompanijom i kupcima.

Foto: Božidar Žitnik

U povodu 75. obljetnice Ericssona Nikole Tesle, Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, uputio je iskrene čestitke zaposlenicima i rukovodstvu kompanije. „Tijekom svih ovih godina, ova je kompanija dala značajan doprinos razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija i možemo slobodno reći da ste lider u području visokih tehnologija“, istaknuo je Habijan. Uz to, naglasio je važnost sinergije između javnog i privatnog sektora u procesu digitalizacije i digitalne transformacije.

Zaposlenicima i rukovodstvu Ericssona Nikole Tesle vrijedan jubilej također su čestitali Marko Pavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora te saborski zastupnik i Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika RH za ekonomiju. Istaknuli su kako desetljećima ENT njeguje i razvija izvrsnost kroz sve segmente svog poslovanja, a na tim temeljima uspjeh je neizostavan. 

Predstavljen novi vizualni identitet i slogan

Foto: Božidar Žitnik

Interes okupljenih izazvalo je predstavljanje novog vizualnog identiteta kompanije. Antonija Lončar, direktorica marketinga, komunikacija i DOP-a u ENT-u, istaknula je da je jedna od ključnih uloga za ovu promjenu podrška realizaciji strategije poslovanja kompanije u narednom razdoblju, pri čemu je fokus stavljen na dodatni rast u području vlastitih ICT rješenja za digitalizaciju različitih industrija te javnih usluga i servisa. „Od sada ćemo naša rješenja, marketinške materijale, ponude i ostalo brandirati žigom Ericssona Nikole Tesle i tako puno snažnije vizualizirati i, vjerujemo, kapitalizirati naš portfelj i potencijal koji imamo“, rekla je Lončar. Ova novina također je u skladu s prilagodbama sustava upravljanja kompanije i globalne korporacije.

Novi zaštitni znak je akronim ENT, dok je središnji dio logotipa stiliziran na način da kroz njega prolazi zraka svjetlosti koja predstavlja ključne pojmove sadržane u esenciji branda – izvrsnost, inovativnost, ustrajnost. Vizualni identitet, rađen u suradnji s agencijom Fabular Branding,  oplemenjen je i sloganom Enlightening New Technologies koji objedinjava područje djelovanja te aspiraciju za budućnost.

Ova obljetnica nije samo proslava prošlosti, već i snažna poruka o ambiciji i posvećenosti Ericssona Nikole Tesle daljnjem rastu i napretku.