Kvalitetno planiranje europskih sredstava zahtijevat će i brže predviđanje tehnoloških trendova 

Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je sjednica Gospodarskog savjeta na kojoj su se okupili predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i poslovnog sektora s ciljem rasprave o ključnim izazovima i prilikama u planiranju i provedbi europskih sredstava u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje 2028. – 2034.

Sjednicu je otvorila predsjednica Gospodarskog savjeta Marijana Bačić, članica Uprave za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu uz uvodna obraćanja rektora Sveučilišta Algebra Bernays izv. prof. dr. sc. Mislava Balkovića, glavnog izvršnog direktora Tomislava Dominkovića te predsjednika Upravnog vijeća prof. dr. sc. Damira Juge i savjetnika Uprave Marija Petrovića, koji su istaknuli važnost sustavne suradnje akademskog, javnog i privatnog sektora u kontekstu budućih razvojnih politika i ulaganja:

Izvor: Sveučilišta Algebra Bernays  

„U kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira ključno je dodatno ojačati strateško planiranje, podići razinu profesionalizacije upravljanja te osigurati ranije i sustavnije uključivanje gospodarstva i privatnog sektora u procese programiranja i provedbe ulaganja, kako bi se maksimalno povećali učinci europskih sredstava na razvoj hrvatskog gospodarstva“ - izjavila je Bačić. 

Članovi Uprave Sveučilišta Algebra Bernays istaknuli su kako je za daljnji razvoj nužno strateški iskoristiti znanje i stručne kapacitete kako bi se stekla konkurentska prednost u području istraživanja i razvoja (R&D), uz jasnije i snažnije pozicioniranje istraživačkih institucija u europskom kontekstu. Naglašeno je da Sveučilište Algebra Bernays ima ulogu koordinatora europske alijanse sveučilišta DIVERSE koja okuplja više od 150 000 studenata i 15 000 nastavnika i istraživača, što predstavlja važan strateški potencijal, ali i zahtijeva osiguravanje odgovarajućeg i stabilnog financiranja za daljnji razvoj.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays  

U središtu programa bilo je keynote izlaganje državnog tajnika u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoja Mikulića, pod nazivom „Planiranje MFF-a 2028.–2034.: europski kontekst, hrvatska pozicija i implikacije za provedbu”, u kojem je predstavio europski kontekst planiranja novog financijskog razdoblja, hrvatske prioritete te ključne implikacije za provedbu kohezijskih i razvojnih politika nakon 2027. godine, naglasivši da je u novom Višegodišnjem financijskom okviru Hrvatskoj na raspolaganju više od 16 milijardi eura sredstava koja će, između ostalog, biti usmjerena i na digitalne i zelene tehnologije, čime se postavljaju okviri za nacionalne razvojne politike, odabir projekata i usklađivanje s dugoročnim ciljevima Europske unije. 

U sklopu programa provedena je i ad hoc Mentimeter anketa među sudionicima, koju je vodio Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays. Rezultati ankete pokazali su da najveći broj poduzetnika kao najpoželjnije oblike potpore ističe bespovratne grantove i snažnije porezne olakšice, dok se u pogledu razvojnih prioriteta najvažnijima smatraju ulaganja u digitalnu transformaciju, kibernetičku sigurnost, razvoj kompetencija zaposlenika te integraciju umjetne inteligencije u poslovanju, kao područja u kojima očekuju snažniju i ciljaniju potporu Europske unije unutar vlastitih organizacija.

U nastavku programa održana je panel rasprava pod nazivom „Što u planiranju i provedbi EU sredstava možemo raditi bolje u razdoblju 2028.–2034.?”, u kojoj su sudjelovali Luka Novosel, savjetnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Neven Kos, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove u Ministarstvu gospodarstva, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Ivan Lakoš, ravnatelj Sektora za međunarodnu suradnju u području digitalnih politika u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Dora Medved, članica Izvršnog odbora HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i voditeljica EU projekata u Hrvatskom Telekomu, te prof. dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays i direktor Algebra LAB-a.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays

Rasprava je bila usmjerena na ključne razvojne prioritete novog financijskog razdoblja, uključujući digitalnu infrastrukturu, umjetnu inteligenciju, istraživanje i razvoj te razvoj vještina. U panel raspravi naglašena je potreba za sustavnijim predviđanjem tehnoloških trendova, uz istodobno razumijevanje njihove inherentne nepredvidivosti, pri čemu je istaknuto da je teško bilo 2021. godine anticipirati pojavu alata poput ChatGPT-a već u sljedećem razdoblju. U tom kontekstu posebno je istaknuta važnost zadržavanja fleksibilnosti u planiranju i provedbi politika u nadolazećem razdoblju. Sudionici su također naglasili ključnu ulogu kvalitetne i detaljne evaluacije projekata, uz zaključak da je potrebno sustavno razvijati i jačati bazen stručnih evaluatora kako bi se osigurala učinkovitost, kvaliteta i mjerljivost budućih ulaganja.

Prvo nacionalno istraživanje o umjetnoj inteligenciji u gospodarstvu: Čak 70% hrvatskih tvrtki vidi AI kao izvor konkurentske prednosti, a polovica ga koristi u svakodnevnom poslovanju 

Čak 70% hrvatskih poduzeća vidi umjetnu inteligenciju kao izvor konkurentske prednosti, a gotovo polovica ju aktivno koristi u svakodnevnom poslovanju, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni umjetne inteligencije u gospodarstvu, koje je danas predstavljeno u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Istraživanje na uzorku od 659 poduzeća proveli su HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju u suradnji s agencijom Prizma CPI. Riječ je o prvom istraživanju takve vrste u Hrvatskoj, koje po prvi put daje konkretne odgovore kako hrvatsko gospodarstvo vidi i koristi umjetnu inteligenciju.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber, istaknula je kako je potrebno maksimalno ozbiljno prionuti temi umjetne inteligencije kako bi usred revolucionarnog tehnološkog napretka u Hrvatskoj osigurali porast zapošljavanja i stvaranje nove vrijednosti.

Foto: Božidar Žitnik

„Umjetnu inteligenciju moramo gledati kao pokretača inovacije, razvoja i alata koji će nam pomoći da stvorimo konkurentno i tehnološki napredno gospodarstvo.  HUP će kroz rad AI koordinacije osigurati kontinuiran rad i suradnju industrije, javnog sektora i akademske zajednice jer je upravo ta suradnja temelj da maksimalno iskoristimo mogućnosti koje nam tehnološki napredak donosi“, kazala je Weber.

Foto: Božidar Žitnik 

Na predstavljanju rezultata i dinamičnoj panel raspravi sudjelovali su Nikola Modrušan iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT Udruge, Ervin Jagatić, direktor za proizvode umjetne inteligencije u Infobipu, Tomislav Glavaš, član Uprave Bosqara te Roberto Gobo, direktor za digitalnu strategiju i tehnologiju u Valamaru.

Foto: Božidar Žitnik 

“Prvo nacionalno istraživanje daje konkretan uvid u stvarno stanje primjene AI tehnologija u hrvatskom gospodarstvu. Ovi rezultati potvrđuju da hrvatske tvrtke prepoznaju umjetnu inteligenciju kao ključnu polugu konkurentnosti, no istovremeno ukazuju na potrebu za jačanjem strateškog pristupa i ulaganja u znanje. Vjerujem da će ovo istraživanje biti temelj za konkretne politike, zajedničke inicijative i investicije koje će omogućiti održiv i inkluzivan razvoj AI ekosustava u Hrvatskoj.“ - poručio je Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju.

Rezultati istraživanja ukazali su na pozitivan smjer - 80% poduzeća je upoznato s umjetnom inteligencijom, a njih 45% imaju pozitivan stav prema njoj. AI se najčešće primjenjuje u područjima marketinga, prodaje i automatizacije sadržaja, a najrašireniji alat je ChatGPT, koji redovito koristi trećina tvrtki. Većina tvrtki, njih 70% smatra da AI ne može zamijeniti radna mjesta u njihovom poduzeću.

 Foto: Božidar Žitnik

„HUP AI B2B 2025. istraživanje predstavlja inicijalno snimanje stanja u sklopu plana provođenja godišnjeg transverzalnog istraživanja. S obzirom na niz aktivnosti u sklopu izrade Nacionalnog plana i Akcijskog plana za razvoj umjetne inteligencije u RH, istraživanje je više nego pravovremeno te će svakako biti podrška i podloga poduzetim kao i planiranim aktivnostima. Ujedno će omogućiti savladavanje uočenih izazova, iznalaženje trendova (mikro i makro), dubinske uvide (segmentacija, korelacije, i dr.) te postavljanje svojevrsnog benchmarka. Nadamo se da će rezultati koristiti poslovnoj zajednici, državnom i javnom sektoru te akademskoj zajednici.“- rekao je izv.prof.dr.sc Robert Kopal, član HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju i istraživač i znanstvenik koji je analizirao rezultate istraživanja.

Foto: Božidar Žitnik

Tvrtke koje već koriste umjetnu inteligenciju ističu jasne prednosti, a četvrtina navodi uštedu veću od jednog sata dnevno po zaposleniku. Ulaganja u AI bilježe pozitivan trend: gotovo 90% poduzeća planira zadržati ili povećati svoja ulaganja u ovu tehnologiju u nadolazećim godinama.

Unatoč velikom potencijalu, formalizirani strateški pristup još je u početnoj fazi, samo 3% poduzeća ima definiranu AI strategiju i tek mali broj sustavno ulaže u edukaciju zaposlenika. Ipak, prepoznaje se važnost razvoja analitičkih, kreativnih i kritičkih vještina za uspješnu integraciju umjetne inteligencije u poslovne procese.

Foto: Božidar Žitnik

„S obzirom na tijek izrade Nacionalnog i Akcijskog plana razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj, ovo je idealna prilika za definiranje ciljeva koji će omogućiti ne samo povećanje produktivnosti, već i razvoj inovacijskog kapaciteta hrvatskih poduzeća. Za rast eko sustava i zadržavanje znanja i ljudi u Hrvatskoj neophodno je iskoristiti sljedeće EU financijsko razdoblje“ istaknuo je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Ovo istraživanje dalo je temelje za bolje razumijevanje prilika i izazova koje AI donosi, zaključeno je na predstavljanju. HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju pozvali su na suradnju između poslovnog sektora, države i akademske zajednice s ciljem još bolje integracije umjetne inteligencije u poslovne procese.

AI će odigrati kritičnu ulogu za uspjeh tvrtki u sljedećih 5 godina 

• 76 posto lidera planira povećati svoje investicije u AI u idućoj fiskalnoj godini.
• Stopa rasta implementacije AI-ja u regiji iznosi više od 60 posto.
• Deepfake i druge maliciozne primjene AI-ja postaju sve sofisticiranije i teže za prepoznati.
• Najveći izazov u implementaciji domaćim kompanijama predstavlja kvaliteta podataka, koji se masovno prikupljaju ali moraju biti kvalitetno obrađeni i pripremljeni. 

Kompanije koje ne ulažu u implementaciju rješenja umjetne inteligencije (AI) u budućnosti će teško konkurirati na tržištu – zaključak je to dvanaeste po redu konferencije BE-terne na temu „AI beyond hype“. U zagrebačkom hotelu Esplanade okupili su se domaći i svjetski stručnjaci iz područja umjetne inteligencije kako bi predstavili pozitivne primjere, mogućnosti ali i moguće rizike AI-ja.

AI tehnologija trenutno je u drugoj fazi razvoja, u obliku generativne umjetne inteligencije poput ChatGPT-ja, Microsoft Copilota i drugih razgovornih modela. Da je riječ o ključnom trendu u porastu, kojeg mahom prate i vodeće domaće kompanije, govori podatak BE-terne koji pokazuje porast prosječne stope rasta implementacije AI-ja koji u regiji iznosi više od 60 posto.
 

foto: Božidar Žitnik

Konferenciju otvorio direktor BE-terne, Krešimir Mlinarić, naglasivši važnost praćenja digitalnih trendova poput AI-ja za poslovanje: „Razmišljati danas o tome da će nas AI zaobići podjednako je kao da su tvrtke pred kojih 20 godina odlučile da neće uvoditi računala kad su se ona pojavila. Trenutno svjedočimo velikom valu hrvatskih tvrtki koje su započele drugu fazu digitalizacije – koristeći umjetnu inteligenciju za optimizaciju zaliha, planiranje proizvodnje i slične aktivnosti. Ne znamo što će treća faza donijeti, ali tvrtke koje ne implementiraju AI rješenja bit će daleko manje konkurentne.“ 

foto: Božidar Žitnik

Na to se nadovezuje i istraživanje Deloittea koje ukazuje da 94 posto menadžera smatra da će AI odigrati ključnu ulogu za poslovni uspjeh u sljedećih 5 godina. Njihovo je istraživanje mišljenja visoko pozicioniranih menadžera u cijelom svijetu pokazalo da 76 posto lidera planira povećati svoje investicije u AI u idućoj fiskalnoj godini. 

„Umjetna inteligencija najbrže je prihvaćena tehnologija u povijesti“ - naglasio je Ratko Mutavdžić, Regional Technology Officer u Microsoftu. Riječ je o još mladoj tehnologiji, koja je još u povojima te će se njen puni potencijal vidjeti tek u budućnosti.  Unatoč tome, utjecaj AI-ja na radna mjesta već je vidljiv, a Aco Momčilović iz Future AI Consultinga naglašava primjer prevoditelja koje sve više zamjenjuje AI tehnologija i grafičkih dizajnera čiji je posao sve više automatiziran. Umjetna inteligencija u nekim je aspektima već sposobnija od čovjeka, primjerice bolje upravlja dronom od čovjeka a često je i više empatična od ljudi.
 

foto: Božidar Žitnik

O rizicima AI tehnologije govorio je direktor za digitalizaciju španjolskog telekomunikacijskog giganta Telefonica. S.A. i vodeći europski stručnjak za digitalizaciju Chema Alonso. Chema Alonso Youtuber je s 350 tisuća pratitelja koji se bavi tzv. ethical hackingom, hakiranjem sustava u svrhu poboljšanja sigurnosti. Alonso je na ovu temu naglasio važnost kibernetičke sigurnosti u doba umjetne inteligencije te opasnost od krađe identiteta pomoću deepfake tehnologije, koja može generirati realističan video sadržaj i manipulirati onime što je govornik izrekao. Chema Alonso podijelio je svoj uvid u strategije koje mogu pomoći raspoznati je li govornik autentičan ili ne: „U posljednjih par godina svjedočimo napretku deepfake tehnologije, koja postaje sve bolja i sofisticiranija. Razvijamo napredne algoritme kako bi razlikovali stvarnu od fabricirane snimke, primjerice analizirajući brzinu i učestalost treptanja.“

foto: Božidar Žitnik

Stručnjaci na panelu raspravljali su o primjeni umjetne inteligencije u poslovanju. Uz moderatora Dragana Petrica, urednika časopisa BUG, Milan Listeš iz BE-terne, Josip Kelava iz Tokića, Marin Grgurev iz Studenca i Ratko Mutavdžić iz Microsofta razmijenili su svoja iskustva i uvide, zaključivši da implementacija AI-ja u poslovanje predstavlja velik izazov tvrtkama, ali i potencijal za povratom vrijednosti ulaganja.

izvor: BE-terna

Trenutno najveći izazov kompanijama predstavlja kvaliteta podataka, koji se masovno prikupljaju ali moraju biti obrađeni da bi se mogli koristiti u AI rješenjima. Za one koji se tek spremaju krenuti u implementaciju AI-ja, panelisti se slažu da je najvažnije promisliti o postojećim poslovnim potrebama, te prilagoditi rješenja specifičnim zahtjevima kompanije. Kako bi ostvarile benefite koje nudi umjetna inteligencija, kompanije moraju biti spremne surađivati sa stručnjacima u ovom području te uložiti trud i vrijeme kako bi razvile i prilagodile AI rješenja kojima će ostati u korak s novim zahtjevima tržišta.

Algebra u 25 godina privukla više od 2.000 predavača i stručnjaka te potvrdila status najbolje obrazovne institucije
za digitalna i kreativna zanimanja budućnosti 

Umjetna inteligencija (AI) u obrazovanju i inovativni modeli u obrazovnoj metodologiji bile su krovne teme konferencije na kojoj su nagrađeni Algebrini najbolji predavači za svoje napore u podizanju kvalitete nastave i cjeloživotnih programa obrazovanja 

Algebrini predavači okupili su se danas na petoj po redu, nikad brojnijoj Trainer Talks konferenciji koja na jednom mjestu okuplja stručnjake iz gospodarstva i obrazovanja koji se jednom godišnje u nizu radionica i predavanja posvete temi kvalitete, unaprjeđenja i inovativnih metoda u razvoju nastave. Ove godine, krovne teme bile su umjetna inteligencija (AI) i novi modeli pristupa obrazovnim metodama, a konferencija je održana na Algebrinom novom kampusu, u prostorima Spark Event Spacea. Kroz Algebrine učionice do danas je prošlo više od 2.000 predavača i stručnjaka iz realnog sektora, a svi su oni zaslužni za podizanje kvalitete nastave i konkurentnosti obrazovnog sustava iz područja digitalnih i kreativnih zanimanja u segmentu visokoškolskog i cjeloživotnog obrazovanja.

„Punih dvadeset i pet godina Algebra je usmjerena na jačanje i razvoj vještina potrebnih za snalaženje u sve izazovnijoj i konkurentnijoj areni poslova i karijera, a u tome ključnu ulogu igraju upravo naši predavači – stručnjaci s bogatim iskustvom rada u realnom sektoru. Prilika za napredak ili zaokret u karijeri, bolji, plaćeniji posao ili pak novo područje znanstvenog djelovanja, sve su to trenuci na koje izravan utjecaj imaju Algebrini nastavnici i predavači.


U naših 25 godina djelovanja, Algebra je neprestano širila djelokrug poslovanja, iako smo se uvijek držali sfere digitalnog obrazovanja, a upravo iz tog područja bilježimo i najveći interes polaznika, bilo da se radilo o programiranju, bazama podataka, kibernetičkoj sigurnosti, digitalnom marketingu i drugim znanjima koja su brzo primjenjiva u praksi.“ – u uvodnom je govoru rekao doc. dr. sc. Mislav Balković, dekan Algebre.

U akademskoj godini 2018./2019. Algebra je prva u Hrvatskoj uvela inovativni sustav ocjenjivanja nastavnika – ALBON: Algebrin model vrednovanja nastavnika. Kriteriji evaluacije predavača i asistenata transparentno su bodovani i prikazani u realnom vremenu, na razini akademske godine, svakom predavaču i asistentu kroz portal za nastavnike i studente Infoeduku. ALBON se temelji na sljedećim kriterijima: objavljeni radovi, kvaliteta ispita, distribucija ocjena na kolegiju, točnost dolaska na nastavu ili unosa bodova i ocjena, rezultati studentske ankete o kolegiju, dodatne aktivnosti u podršci studentima, mentorstvo završnih i diplomskih radova, sudjelovanje u edukaciji nastavnika ili međunarodnoj razmjeni te drugim kriterijima koji su podložni promjenama, a transparentno su objavljeni na početku svake akademske godine. 

Anja Raić Škarić, rukovoditeljica Odjela za razvoj i kvalitetu cjeloživotnog obrazovanja istaknula je Algebrinu predanost u privlačenju stručnjaka iz gospodarstva: „Jedina smo institucija u Hrvatskoj koja sustavno, zadnjih 25 godina, radi intenzivno sa stručnjacima iz prakse te ih uvodi u svijet obrazovanja – kako na razini cjeloživotnog i obrazovanja odraslih, tako i na razini visokog obrazovanja. Brinemo se da ih detektiramo kao najbolje u svojoj struci i zainteresiramo za prenošenje znanja, a onda ih dodatno pripremamo i školujemo za podučavanje te pratimo i nagrađujemo njihov napredak kroz vrlo precizne procedure i onboardinge. Uz to, svim predavačima pomažemo u stjecanju nastavnih ili pak znanstveno nastavnih zvanja te pratimo i vrednujemo njihov rad kroz sustave poput ALBON-a, a prosječna ocjena naših nastavnika i predavača koji dolaze iz redova gospodarstva te predaju na cjeloživotnom obrazovanju je 5,6 od maksimalnih 6 bodova.“ 

Tema umjetne inteligencije izazvala je pozornost i na današnjoj konferenciji. Pojavom generativnih AI alata poput chat GPT-a dogodila se revolucija u načinu na koji promišljamo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. Mnogi su u brzom razvoju umjetne inteligencije vidjeli i potencijalnu prijetnju, dok nemali broj obrazovnog i nastavnog osoblja zazire od njene upotrebe u nastavi. 

Umjetna inteligencija za Algebrine profesore i predavače nije bauk, već alat koji poboljšava kvalitetu njihovog učenja i svakodnevnog rada na projektima. Studente se ohrabruje da koriste generativne AI alate na način koji poboljšava kvalitetu njihovog učenja i svakodnevnog rada na projektima. Vedran Dakić, voditelj katedre za operacijske sustave kaže da studentima ne brane korištenje AI alata u nastavi, čak ni na ispitima jer je poznavanje materije ono što je ključno: „Kritičko i racionalno promišljanje ključno je pri korištenju svih alata u nastavi pa je tako slučaj i s generativnim AI alatima kakav je npr. ChatGPT. Oni ne smiju biti sami sebi svrha, na nama je da ih utiliziramo na način koji je optimalan za korištenje u nastavi, a to znanje onda prenesemo i na naše studente, koji moraju provjeravati činjenice do kojih dolaze korištenjem umjetne inteligencije. Za tu provjeru važno je imati temeljno znanje o materiji i sposobnost brzog prepoznavanja pogreški, kako su dokazali i primjeri koje smo danas predstavili, a upravo iz tog razloga studentima čak niti na ispitu AI ne može puno pomoći bez prethodnog učenja i visoke doze osobne odgovornosti prema gradivu kojeg polažu.“

 
S njime se slaže i Zlatan Morić, voditelj Algebrine katedre za kibernetičku sigurnost: „Umjetna inteligencija obrazovanje će transformirati na najradikalniji, ali vjerojatno i najpozitivniji način do sada koji će pružiti svakom učeniku i učitelju na planetu osobnog asistenta u učenju i podučavanju. Mogućnosti koje AI već danas nudi omogućavaju značajnu uštedu vremena u aspektu asistencije u nastavi, a profesorima olakšavaju pripremu i „fine tuning“ nastavnih materijala. Ipak, ne smijemo zanemariti ni opasnosti koje svaka nova tehnologija nosi, pa tako i ova, a one se očituju kroz korištenje AI-a u negativne svrhe kroz manipulativne tehnike kao što su deepfake i slične.“ 

Algebra svoje stručnjake pronalazi u nekim od najboljih domaćih i inozemnih kompanija kao što su Infobip, IN2, Ericsson Nikola Tesla, Atlantic Grupa, JGL, Q agency, FOREO, HT, Combis, Repsly i brojne druge. Jedan od njih je i Darko Radišić, dugogodišnji član Uprave najvećeg hrvatskog konditora Kraša i vlasnik tvrtke DRIMAL d.o.o. koji je na Visokom učilištu Algebra nositelj kolegija Međunarodni marketing: „Algebra me privukla kao mjesto koje povezuje teoriju i praksu. Pristalica sam proaktivnog pristupa s jasnom tržišnom orijentacijom koja ne dozvoljava da se "gledamo u ogledalo", već kako je to marketinški guru Philip Kotler pojasnio "gledajmo kroz prozor" i uvijek ćemo nešto novo vidjeti. Algebra je inovativna, s novim kampusom stvoreni su izvrsni uvjeti za rad i razvoj i ako se tome pridodaju svake godine sve brojnije grupe domaćih i stranih studenata, sve to za mene predstavlja "novi prozor" i priliku da učim i da se razvijam. Koristim svoje poslovne kontakte i odlazim sa studentima u posjete različitim kompanijama, nastojim osim stručnim podučiti ih i običnim svakodnevnim stvarima koje su vrlo bitne u formativnim godinama, a veseli me feedback sa zahvalom nakon završetka studija. Zapravo taj social networking možda je i najveća vrijednost ovog posla, bogatiji smo za mnoga poznanstva i prijateljstva s ljudima sa svih strana svijeta.“ 

Matko Čeme, predavač na programu Razvojni programer mobilnih aplikacija (android developer), ujedno Voditelj podrške i implementacije za "healthcare" rješenja u IN2 grupi osvrnuo se na iskustvo rada u Algebri koje mu je, kako sam tvrdi, proširilo vidike i kompetencije:  „Rad u Algebri obogatio me u više segmenata, proširio moje vidike i kompetencije, kao i doprinio zadovoljstvu s onim što radim. Posebno mi je drago kada nekim polaznicima promijenimo život, kao na primjer kada dugotrajno nezaposlene osobe educiramo za programiranje te ih priredimo za tržište rada na kojemu mogu zaraditi iznadprosječnu plaću, kao i kada najmlađe polaznike kroz igru učimo programirati i logički razmišljati kako bi im olakšali rješavanje situacija u budućem životu, a pritom i oni nas predavače obogate svojom svježinom i zanimljivim razmišljanjima.“ 

Na ovogodišnjoj Trainer Talks konferenciji nagrađeni su i nastavnici koji su na inovativne načine doprinijeli nastavnim procesima i vannastavnim aktivnostima Visokog učilišta Algebra, a među njima su za posebne projekte nagradu dobili Nada Kaurin Knežević s Algebrine Katedre za ekonomiju za provedbu kolegija “Karijera: Timski rad”, zatim Jasmin Redžepagić i Vedran Dakić, s Katedre za operacijske sustave za uspješno lansiranje i vođenje podcasta ThatITShow te Siniša Bogdanović, s Katedre za dizajn za osmišljavanje i provedbu više sezona međunarodnog studentskog natjecanja “International Creative Design Challenge (ICDC)“ koje redovito privlači i pažnju medija.

Hoće li vas AI zamijeniti? Saznajte na petoj CRO Commerce konferenciji

Ovu godinu je obilježio dolazak umjetne inteligencije na velika vrata. Kakve promjene su se već dogodile, a koje nas tek čekaju, najbolje zna udruga eCommerce Hrvatska koja okuplja preko 500 hrvatskih trgovaca koji prodaju preko interneta, te uskoro organizira petu CRO Commerce konferenciju (powered by Paket24).

Jubilarna konferencija u organizaciji trgovaca će se održati 29.9. na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu pod temom “Humans vs Machines”, a osim prezentacija na temu AI-a, moći ćete slušati predavanja i radionice na kojima će sudjelovati brojni eCommerce stručnjaci iz Hrvatske i regije.  

Što nam donosi ChatGPT 

Iako umjetna inteligencija zasad ne može u potpunosti zamijeniti neko radno mjesto, svi pokazatelji nam govore da će se mnoge profesije morati prilagoditi novom načinu rada, u kojem će opstati samo oni koji znaju kako koristiti AI alate poput ChatGPT-a. 

Stoga je tema ovogodišnje konferencije “Humans vs Machines”, kojom se želi motivirati sudionike da se okrenu prema budućnosti i educirati ih za sve što umjetna inteligencija (AI) donosi u svijetu online prodaje.   

Primjerice, mnogi trgovci već uveliko koriste ChatGPT u svrhu pisanja opisa proizvoda, oglasa i blogova, dok ga neki koriste i u svrhu pripreme marketinških planova i analize poslovanja, čime štede i vrijeme i novac.   

Istraživanje pokazalo da ¾ stanovništva kupuje na internetu 

Geopost je sedmu godinu za redom proveo istraživanje E-shopper barometar na bazi od 36.000 intervjua obavljenih online u 22 europske i 9 zemalja izvan EU. 

Obzirom na rat u Ukrajini i njegove gospodarske posljedice, europski e-kupci i dalje vode računa o cijenama, dok su Hrvatski online kupci aktivniji u traženju velikih popusta, i to puno više od ostatka Europe. Čak 70% redovnih online kupaca se veseli velikim sniženjima kao što su Black Friday, Cyber Monday i sezonske rasprodaje, dok ih 62% smatra da kupnja putem interneta štedi novac. 

Više o rezultatima najnovijeg istraživanja, koje donosi važne informacije o razvoju e-trgovine i zaključke o najnovijim trendovima online kupnje, također ćete moći saznati na CRO Commerce konferenciji.

Rezervirajte 29.9. za cjelodnevni eCommerce program i party za sve sudionike  

foto: Božidar Žitnik

Konferenciju će otvoriti predsjednik udruge eCommerce Hrvatska Marcel Majsan uz predstavnike Ekonomskog Fakulteta u Zagrebu, koji su partneri konferencije. Nakon uvodnog dijela, predavanja će se podijeliti na dvije pozornice gdje ćete moći saznati koje novosti donosi AI tehnologija, kako odabrati najbolju dostavnu službu za svoje poslovanje, koji su najnoviji trendovi u eCommercu i kako povećati profitabilnost vašeg webshopa. 

Neće biti izostavljene ni goruće ovogodišnje teme o promjenama u Google Analyticsu, te nove zakonske promjene u trgovanju, pa savjetujemo da svoje ulaznice osigurate na vrijeme jer je broj sudionika ograničen.  

Konferenciju možete pratiti isključivo uživo, a cijena ulaznice, u koju je uključen i ručak i kokteli na partyu, iznosi 200 eura. Više informacija možete pronaći na službenoj stranici konferencije. 

Za naše čitatelje smo osigurali 20 % popusta koji možete ostvariti unosom kupona na stranici konferencije: [NOVIMILENIJ20]

GLAMI koristi umjetnu inteligenciju sličnu ChatGPT-ju za bolje razumijevanje modnih proizvoda 

Moda se značajno razvila u posljednjih nekoliko godina, a njen digitalni dio sada je jedna od tehnološki rastućih industrija u svijetu e-trgovine. Modne internetske platforme nastale su kako bi zadovoljile potrebe potrošača koji žele ostati u trendu, ali također žele imati koristi od automatizacije koju „fizički" svijet nudi godinama. Međutim, s mnoštvom proizvoda u ponudi i tisućama modnih e-trgovina, kupcima može biti izazov pronaći ono što traže na lak i jednostavan način.

Stoga je za organiziranje mode iz fragmentiranih e-shop izvora ključno razumjeti i vizualne i tekstualne informacije o proizvodu. Na ljestvici 14 zemalja vodeće europske modne tražilice GLAMI.group, čiji je dio i GLAMI.hr s 3 milijuna sesija mjesečno, to je moguće učiniti samo automatizacijom. Nadalje, dovoljno visokokvalitetno automatsko katalogiziranje u nijansiranom modnom sektoru može se postići samo uz napredno strojno učenje čovjeka-u-petlji.

GLAMI koristi tehnologiju strojnog učenja od 2015. godine kako bi kupcima pružio najbolje moguće iskustvo pretraživanja modnih proizvoda. Tako danas njegov posvećeni AI tim izrađuje aplikacije kao što su preporuke proizvoda, sličnosti, kategorizacija i još mnogo toga kako bi svakom posjetitelju GLAMI.hr pružio besprijekorno putovanje otkrivanja mode odnosno dao priliku kupcima u Hrvatskoj, ali i modnim e-trgovinama da iskoriste tehnologiju umjetne inteligencije. 

Jezični agnostik Merlin: Višejezično AI rješenje 

Ključno recentno poboljšanje pozadine (backend) GLAMI platforme bilo je implementacija općenitijeg i učinkovitijeg mehanizma za razumijevanje proizvoda. Novi sustav može gotovo magično raditi na više jezika istovremeno, što mu je dalo ime Language Agnostic Merlin (LAM). LAM-ova arhitektura izrađena o od strane internih stručnjaka i po vlastitoj mjeri koristi moderne tehnologije u obradi prirodnog jezika (sposobnost računala da razumije ljudski jezik) i računalnog vida (sposobnost računala da interpretira slike) za otkrivanje značajki ključnih proizvoda. Na primjer, LAM koristi ključnu tehnologiju zvanu Transformer koja pokreće i omiljeni ChatGPT, a njegove višejezične mogućnosti dovode, između ostalog, do manjeg broja pogrešaka na manjim tržištima, smanjenja broja potrebnih modela strojnog učenja i skraćivanja vremena potrebnog za širenje na nova tržišta, što je značajan cilj za mnoge tvrtke za e-trgovinu. 

Koje koristi GLAMI ima od LAM-a

Prepoznavanje značajki proizvoda, kao što su boja, veličina ili model, važno je za kvalitetu kataloga i mnoge nizvodne sustave u GLAMI-ju. Budući da LAM također razumije i hrvatski jezik, GLAMI-jev AI tim pomoću njega je potpuno je rekategorizirao veliki katalog od 700.000 proizvoda u 200+ kategorija proizvoda uključujući, na primjer, podkategorije kao što su mokasine i espadrile. Time je postotak nekategoriziranih proizvoda smanjen na samo 1%, a istovremeno je smanjena i količina profesionalnog održavanja po standardiziranom svojstvu proizvoda. Osim toga, zahvaljujući raznolikoj obuci, LAM je robusniji, što omogućuje automatizaciju feedova za e-trgovine s izuzetnim proizvodima. LAM se tako sada primjenjuje za prepoznavanje više od 130 značajki proizvoda, poput V-izreza ili cvjetnog uzorka, dok AI tim optimizira korištenje resursa oblaka i temeljnu infrastrukturu. 

Budućnost umjetne inteligencije u modi i izvan nje

Industrijske primjene umjetne inteligencije koje vidimo na horizontu su duboko razumijevanje namjera i preferencija kupaca u stilu, funkciji i veličini te inovativna sučelja koja koriste razgovorne ili 3D aspekte, primjerice virtualno isprobavanje odjeće. Na kraju, kako se AI tehnologija nastavlja razvijati, GLAMI očekuje da će se pojaviti još naprednije značajke koje će modnu industriju učiniti još pristupačnijom i ugodnijom za kupce. GLAMI-jeva uspješna upotreba umjetne inteligencije slične ChatGPT-u služi kao inspiracija za druge tvrtke koje žele proširiti svoj doseg,  a one koje prihvate ove tehnologije u nastajanju bit će na čelu tržišta, mijenjajući način na koji kupujemo i komuniciramo s platformama za e-trgovinu. 

GLAMI će stoga svoja znanja i iskustva stečena primjenom strojnog učenja i umjetne inteligencije nastaviti koristiti i dalje razvijati za poboljšanje vlastite platforme, ali i za doprinos AI i open-source zajednici u cjelini.