Analiza HUP‑ICT‑a otkriva stanje ICT industrije i korake za ubrzanje digitalne transformacije

Koristeći rezultate Digitalnog desetljeća i financijske podatke ICT sektora, HUP‑ICT predlaže mjere za snažnije ubrzanje digitalizacije, razvoj umjetne inteligencije i transformaciju gospodarstva. 

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan napredak u razvoju digitalne infrastrukture i jačanju ICT sektora, no rezultati Izvješća Europske komisije o Digitalnom desetljeću (Digital Decade Country Report) pokazuju da i dalje postoji značajan neostvareni potencijal u primjeni umjetne inteligencije, digitalizaciji gospodarstva, razvoju digitalnih vještina i korištenju naprednih digitalnih tehnologija. Upravo zato je HUP-ICT predstavio dokument „Stanje digitalizacije Hrvatske i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije“, kojim, na temelju europskih pokazatelja i analize domaće ICT industrije, predlaže konkretne mjere za ubrzanje digitalne transformacije Hrvatske.

Dokument objedinjuje analizu rezultata Hrvatske u okviru programa Digitalno desetljeće, pregled stanja hrvatske ICT industrije te preporuke HUP-ICT-a za daljnji razvoj digitalne infrastrukture, digitalizaciju gospodarstva, razvoj digitalnih kompetencija i modernizaciju javnih usluga. Cilj je pridonijeti oblikovanju javnih politika koje će omogućiti Hrvatskoj da ostvari ambiciozne ciljeve digitalne transformacije do 2030. godine. Analiza pokazuje da je hrvatska ICT industrija i tijekom 2025. nastavila stabilan rast.

Danas okuplja više od 10.000 poduzeća, zapošljava više od 56.000 stručnjaka, ostvaruje gotovo 8 milijardi eura prihoda, više od 2,4 milijarde eura izvoza, a u posljednjih pet godina prihodi sektora porasli su za čak 72 posto. Investicije su prošle godine porasle za 17,4 posto, dok su prosječne bruto plaće rasle gotovo 10 posto.

Foto: Božidar Žitnik

Istodobno, Hrvatska danas ima jednu od razvijenijih digitalnih infrastruktura u Europskoj uniji. Pokrivenost optičkim mrežama i 5G mrežom iznad je europskog prosjeka, što potvrđuje da su višegodišnja ulaganja operatora i korištenje europskih sredstava dala konkretne rezultate. „Unatoč pozitivnim pomacima, najveći razvojni jaz Hrvatske danas nije u infrastrukturi, već u njezinoj primjeni te razvoju istraživanja i inovacija, što se može postići jedino kontinuiranim dijalogom i partnerskim odnosom između privatnog sektora i Vlade Republike Hrvatske.“, ističe Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a.

Foto: Božidar Žitnik 

„Hrvatska napreduje u pogledu izgrađenosti digitalne infrastrukture zahvaljujući snažnom investicijskom ciklusu telekom operatora u zadnjih nekoliko godina i sa začelja EU u pogledu pokrivenosti optikom i mobilnim 5G mrežama prestigli smo prosjek europske unije. Kako bi osigurali potpunu pokrivenost Hrvatske digitalnom infrastrukturom u narednom razdoblju biti će potrebno osigurati sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira za subvencije gradnje optike u ruralnim područjima. Drugi izazov je bolja iskorištenost izgrađene infrastrukture u čemu zaostajemo za Europskom unijom i od strane građana, ali i poduzeća čiju digitalizaciju i korištenje umjetne inteligencije također treba ubrzati. U tom smislu očekujemo od države da pomogne u rješavanju problema vezanih uz digitalnu infrastrukturu, od gradnje i postupka izdavanja dozvola do smanjenja parafiskalnih nameta, poput prava puta  te njenog korištenja kroz vaučere i digitalizaciju i AI“, ističe Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP ICT-a.

Predsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen istaknuo je kako Hrvatska danas ima priliku prijeći iz faze razvoja digitalne infrastrukture u fazu snažnog povećanja produktivnosti i konkurentnosti. "Hrvatski ICT sektor pokazuje da ima znanje, kvalitetne tvrtke i međunarodno konkurentna rješenja. Sada je vrijeme da kroz procese planiranja proračuna i EU sredstava taj potencijal iskoristi cijelo gospodarstvo. Umjetna inteligencija, digitalizacija poslovnih procesa i razvoj digitalnih kompetencija više nisu pitanje tehnološkog razvoja, nego gospodarskog rasta i međunarodne konkurentnosti Hrvatske", zaključuje Balen.

Foto: Božidar Žitnik 

„Digitalna infrastruktura je hrvatska priča o uspjehu ali je za nastavak razvoja potrebno riješiti problematiku daljnje izgradnje VHCN mreža i uklanjanje barijera koje koče privatne investicije. Nužno je unaprijediti pravni okvir prostornog planiranja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, smanjiti parafiskalne i lokalne namete, uključujući trošak prava puta. Također je važno osigurati daljnje korištenje bespovratnih sredstava za razvoj ruralnih i otočnih područja. Prema procjeni HUP ICT-a potrebno je osigurati dodatnih 300 mil. eura za pokrivanje cca 250.000 kućanstava u ruralnim područjima i 50 mil. eura za poticajnu shemu gigabitnih priključaka, kojima bi se moglo pokriti cca 100.000 korisnika.“, izjavila je Martina Dragičević, voditeljica HUP koordinacije za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica HUP ICT-a.

Foto: Božidar Žitnik 

„Tvrtke okupljene oko HUP ICT-a stavile su se na raspolaganje gospodarstvu i javnom sektoru da sve ono što je dobro unutar ICT sektora iskoriste kao polugu rasta i razvoja društva u cjelini. Upravo zbog toga organizirali smo platformu i konferenciju Digitalna revolucija koja služi razmjeni dobrih primjera implementacije tehnologija, ali i inicijativu 'AI Business inovation spirit' kojom naši mentori pomažu tvrtkama da pripreme vlastite planove implementacije AI i transformacije poslovanja“, izjavio je Bojan Hadžisejdić, voditelj HUP-ove koordinacije za umjetnu inteligenciju.

HUP-ICT smatra kako ostvarenje ciljeva Digitalnog desetljeća zahtijeva nastavak snažnog partnerstva države, gospodarstva i akademske zajednice te stabilan regulatorni okvir koji će poticati privatna ulaganja, inovacije i razvoj domaćih digitalnih rješenja. Zaključno, kako bi Hrvatska ostvarila ciljeve Digitalnog desetljeća do 2030. i Strategije digitalne Hrvatske 2032, HUP-ICT predlaže skup konkretnih mjera usmjerenih na povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva. Među ključnim prijedlozima ističu se 5 skupina prijedloga iz skupine područja izgradnje i poticanja širokopojasnog interneta u ruralnih područjima, poticaji i potpore u digitalizaciji hrvatskih poduzeća, ubrzana i inovativna izgradnja javnih servisa, razvoj, privlačenje i zadržavanje talenata i stvaranje konkurentnog okruženja za razvoj inovativnih ICT kompanija.

Prvi put u Hrvatskoj održana edukacija po Hack&Learn principu 

Nephos organizirao „Containers in a day“ Hack&Learn event u Microsoftu 

Tehnološki konzultanti iz Nephosa održali su u prostorima Microsofta Hrvatska cjelodnevnu radionicu „Containers in a day“ tijekom koje su sudionici iskusili kako izgleda uživo postaviti kontejnere i pokrenuti aplikacije u oblaku. 

Ovo je prvi put da se ovakav tip edukacije, čiji je cilj na vremenski najučinkovitiji način usvojiti nova znanja i vještine te svladati izazove modernih tehnologija, održava u Hrvatskoj i regiji. Hack&Learn radionice naslanjaju se na hackathon principe tijekom kojih sudionici imaju priliku učiti kroz rad u strukturiranoj okolini uz nadzor trenera koji im u svakom trenutku može pomoći savjetom, bez previše uplitanja u njihov rad. 

“Princip korištenja hackathona u edukacijske svrhe, na kojem smo bazirali naš Hack&Learn, počeli su primjenjivati i globalni IT vendori poput Microsofta, Amazona i Googlea kako bi educirali inženjere o najnovijim tehnologijama. U svojoj osnovi, oslanja se na učenje kroz praksu u visoko interaktivnom okruženju,“ rekao je Bojan Hadžisejdić, direktor Nephosa. „Sudionici Hack&Learna rade u timu na rješavanju „izazova“ (eng. challenge) koji su dio kompletnog scenarija. Rješavanjem problema koji sliče izazovima iz stvarnog radnog okruženja, a bez detaljnih uputa što moraju napraviti, omogućit će polaznicima primjenu stečenih znanja na svom radnom mjestu odmah po završetku programa“. 


Svakom timu je tijekom radionice na raspolaganju trener, koji ima zadatak pratiti što i kako tim radi te ih usmjeravati, ne otkrivajući im rješenje problema s kojim se nose. Svaki „izazov“ u svom opisu sadrži scenarij, definiciju gotovosti (eng. definition of done) te skup resursa, odnosno linkova, putem kojih je moguće pronaći sve što je potrebno za rješenje određenog dijela „izazova“.  

Kroz svoj rad Nephos je u suradnji sa svojim međunarodnim partnerima ovakve programe proveo s više od 300 organizacija u svijetu te educirao preko 3.000 inženjera. 


Tvrtka Nephos pomaže partnerima i korisnicima usvojiti digitalnu transformaciju kao podlogu za rast i povećanje konkurentnosti na tržištu. U svom se radu oslanja na Cloud platforme kao što su Microsoft Azure, Microsoft/Office 365, Google Cloud Platform i Amazon Web Services te svoj portfelj usluga za razvoj novih poslovnih modela i rješenja s visokom dodanom vrijednošću. 

Nephosov pogled na cloud utemeljen je na stvarnom iskustvu stručnjaka koje su prikupili radeći na projektima diljem svijeta. 

Više informacija o tvrtki i projektima pročitajte na službenoj stranici nephos.eu. 

13. prosinca, 2021.| Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik 

Prilikom otvaranja konferencije predstavnici organizatora Ivan Marković (Unitfly) i Tomislav Tipurić (Nephos) istaknuli su da se na Advanced Technology konferenciji uvijek govorilo o tehnologijama budućnosti i otvaralo nove teme. Konferencija je svoj ugled u IT zajednici zaslužila fokusom na inženjerske teme i pristup bez marketinških i prodajnih predavanja u rasporedu.




Ove godine mnogo se razgovaralo i o trendovima u IT industriji, od kibernetičke sigurnosti do edge computinga.

Prvoga dana sudionici su mogli birati između 27 predavanja koja su se održavala paralelno u 4 dvorane. Dalibor Raičković (100 POSTO – Inovativna IT rješenja) na primjeru razvoja softvera za digitalizaciju poslovanja i upravljanje financijskim podacima istaknuo je najveće izazove, ali i kako su riješeni tijekom procesa razvoja.


Ivan Marković i Bruno Dobrota (Unitfly) predstavili su Process Mining, disciplinu koja donosi set tehnika za podršku unaprjeđenju poslovnih procesa temeljenih na činjenicama. Ana Roje Ivančić i Ognjen Bajić (Agilist IT) kroz niz demoa su prikazali mogućnosti nove generacije GitHub Issues rješenja. Bojan Hadžisejić (Nephos) tijekom svog predavanja dotaknuo se 5G tehnologije te objasnio ključne pojmove i njihov utjecaj na arhitekture budućih rješenja.

Drugog dana održano je 25 predavanja. Omar Kudović (Sys Company) objasnio je kako funkcionira CloudApp sigurnost, kako može pomoći u svakodnevnom radu te kako se postavlja u okruženje Microsoft 365. Dalibor Kofjač i Marijana Presečki (Ekobit) upoznali su publiku s pojmom proširene stvarnosti, gdje se koristi u poslovnom svijetu i kako su naočale proširene stvarnosti pronašle svoje mjesto u poslovnom okruženju.

Na okruglom stolu Iz trenda u svakodnevnicu – od clouda i AI-a do blockchaina Tomislav Tipurić (Nephos) kao moderator s Kristijanom Glibom (Beyondi), Ivanom Markovićem (Unitfly) i Igorom Pavlekovićem (Microsoft) razgovarao je o tehnologijama koje i dalje često nazivamo „trendovima budućnosti“, iako se itekako intenzivno koriste. Zaključili su da cloud postaje standard i da se proces prihvaćanja clouda jako ubrzao u posljednjih godinu i pol, te da zapravo ne postoji problem sigurnosti s cloudom, već s povjerenjem.


Tek nas očekuje šire prihvaćanje zero trusta, koji predstavlja novi način razmišljanja i postavljanja sustava te mijenja paradigmu sigurnosti. Što se robotike tiče, prvi puta imamo tehnologije pomoću kojih možemo analizirati procese – a nakon što se izmjeri proces, moguće je napraviti jako puno pozadinskih automatizacija.


U konačnici su zaključili da je nepobitno da tehnologije imaju ogroman utjecaj na čovječanstvo, a da je na inženjerima odgovornost kakvu nisu imali do sada – da ljudima omoguće kvalitetniji život uz pomoć tehnologije.


Advanced Techology Dayse zajednički su organizirali marketinška agencija MPG te tvrtke Nephos i Unitfly. Na zatvaranju konferencije najavili su Advanced Technology Days 17 u tradicionalnom terminu krajem 2022.