Koliko vrijedi vaših tisuću eura?

Hipotetska situacija. Imali ste tisuću eura na početku prošle godine i odlučili ste se, kao i sve veći broj Hrvata, uložiti taj novac u plemenite metale poput zlata i srebra. Možda ste imali magičnu kuglu i vidjeli streloviti rast srebra. Sada to vaše ulaganje vrijedi oko 2000 eura. Možda ste zaključili da želite slijediti trendove pa ste uložili u zlato i vaše ulaganje sada vrijedi oko 1400 eura. No, postoji li bolje ulaganje i koliko smo mogli ostvariti ulaganjem u druge investicijske instrumente?
U ovoj analizi, ekonomski stručnjaci iz Centra Zlata usporedili su različite oblike ulaganja kako bi otkrili njihove performanse tijekom proteklih godinu dana te ih stavili u zajedničku perspektivu sa plemenitim metalima poput zlata i srebra.

Bankovna štednja i oročenje

Ukoliko ste se odlučili na neke znatno popularnije i, na papiru, sigurnije načine ulaganja, to vaše ulaganje sada vrijedi znatno manje. Da ste na početku godine hipotetskih 1000 eura ostavili na računu u banci, sada bi to vrijedilo 1001 eur i oko 70 centi, s tim da bi vam banka uzela naknade za održavanje računa pa je i tih 1.7 eura zarade upitno. Prema podacima portala Numbeo iz travnja 2025. godine, prosječna cijena jednog cappuccina u Hrvatskoj je oko dva i pol eura. Drugim riječima, niti jednu kavu si ne možete priuštiti s kamatom koju bi vam banka dala na 1000 eura novca na tekućem računu.  

S druge strane, možda ste zaključili da ćete vaših 1000 eura oročiti i to dugoročno jer razmišljate dugoročno. Banka vam je u ovih godinu dana prosječno isplatila 9 eura i 40 centi kao kamatu na oročeni depozit. Istovremeno, inflacija u Hrvatskoj, na godišnjoj razini iznosi 4,5%. To znači da vaš novac gubi 4,5% na vrijednosti u godini dana tako da su sve do sad nabrojane, sigurne, opcije pale ispod tog praga. Štednja u banci vas ove godine nije zaštitila od inflacije. Dapače, vi ste relativno siromašniji nego što ste bili ranije, gledano u kupovnoj moći, iako na papiru imate malo veći iznos. 

Trezorski zapisi i narodne obveznice

Postoji još takozvanih “sigurnih” opcija koje u svojoj suštini i nisu toliko “sigurne”, već vas isto tako čine siromašnijima nego što ste bili inicijalno. S uloženih 1000 eura u državne vrijednosnice poput trezoraca i narodnih obveznica, zaradili bismo oko 25 eura u posljednjih godinu dana.

Ako je stopa inflacije 4.5%, a ovogodišnji prinos 2.5%, to zapravo znači da smo u minusu 2%. Gubitak od 2% godišnje možda se ne čini tako velikim, no kad bismo, primjerice, narednih tri desetljeća svake godine gubili 2% vrijednosti, na koncu bi naše ulaganje imalo gotovo 50% manje kupovne moći nego što je imao inicijalni iznos.

U posljednjih nekoliko godina, svjedočili smo nizu krugova izdavanja trezorskih zapisa i narodnih obveznica, s preko 340,000 pojedinačnih upisa građana. Sve skupa, uloženo je preko 12 milijardi eura, a prinos je varirao između 2.5 do 3.75% na godišnjoj bazi. Koliko bi građani zaradili da su umjesto u državne vrijednosnice, uložili 12 milijardi eura u, primjerice, investicijsko zlato?

Taj iznos donio bi gotovo 4.3 milijardi eura zarade samo u zadnjih 12 mjeseci. Usporedimo to s oko 320 milijuna eura kamata koje su dosad ostvarene ulaganjem u državne vrijednosne papire i prisjetimo se da je inflacija izjela sav taj prinos te nas ponovno učinila siromašnijima nego što smo bili ranije.

Indeksni fondovi, dionice i ETF-ovi

Recimo da smo se odlučili na ulaganje u indeksne fondove koji prate vrijednost referentnih burzovnih indeksa. Kada ulažemo u fondove, moramo imati na umu da oni zaračunavaju različite naknade: ulazne i izlazne naknade od kojih svaka može iznositi od 1 do 2%, naknada za upravljanje do 1.2% te naknada depozitarnoj banci i regulatoru, obično oko 0.2%. Ako ulažemo u dionice putem brokera, potrebno je platiti brokersku proviziju (do 1%), naknadu za čuvanje (do 0.3%) i transakcijsku naknadu (primjerice 0.1%). Za kraj, prinos koji ostvarimo podložan je plaćanju poreza na kapitalnu dobit od 12%, a na ovo možemo uračunati i inflaciju od 4.5%.

Ulaganje u ETF-ove postalo je iznimno popularno u posljednjih nekoliko godina. Primjerice, imamo ETF na indeks S&P 500 koji prati vrijednost najvećih 500 američkih kompanija. Samo u SAD-u, u ETF-ove je investirano gotovo 12 bilijuna dolara. Usporedbe radi, prije samo 15 godina u ETF-ove je u ovoj državi bilo investirano manje od jednog bilijuna. Ovaj astronomski porast jedan je od uzroka velikog porasta cijena dionica na američkom tržištu za kojeg mnogi analitičari smatraju da je oblik velikog financijskog balona koji će kad-tad puknuti. 

Veliki priljev kapitala na američko tržište dionica doveo je do toga je je Nvidia, kompanija koja dizajnira mikročipove, trenutno vrijednija od 20 najvrednijih europskih kompanija - dio fenomena kojeg neki nazivaju specifičnim “AI balonom”. Puknuće ovog balona mnoge bi ulagače moglo ostaviti u minusu iz kojega će se izvlačiti godinama. Da se radi o balonu, u velikoj mjeri nagovještava i sama činjenica da plemeniti metali iskazuju iznimno snažan rast. Rast plemenitih metala kao “sigurnih utočišta” upravo je jedan od glavnih pokazatelja nesigurnosti na tržištu, a ta nesigurnost često prethodi velikim korekcijama tržišta.

Kada govorimo o troškovima ETF-ova, oni uključuju TER ili godišnji postotak kojeg upravitelj fonda uzima od investitora; spread ili razlika između kupovne i prodajne cijene; te naknade za transakcije koje neki pružatelji usluga naplaćuju. Osim toga, potrebno je uračunati i trošak konverzije, a zarada ostvarena ulaganjem u ETF-ove može biti podložna oporezivanju, ako je period ulaganja kraći od dvije godine. Kada se sve to zbroji, radi se o nezanemarivom iznosu kojeg investitor plaća nekoj trećoj strani, oko 2.5%, ne računajući inflaciju.

Kada zbrojimo i oduzmemo sve skupa, razvidno je da se dio prinosa na dionice i ETF-pve istopio kroz različite naknade, poreze i naknade na posrednike. Zarada na hipotetsko ulaganje od 1000 eura ovdje bi iznosila oko 150 eura.

Kriptovalute poput Bitcoina

Da ste kojim slučajem veliki pobornik kriptovaluta i da ste uložili 1000 eura na početku godine u Bitcoin, sada bi to vaše ulaganje vrijedilo 941 eur. Bili biste gotovo 6 posto na gubitku. I to, ne računajući godišnju inflaciju, porez, konverzijske i sve ostale troškove povezane s držanjem kriptovaluta.

Nekretnine

Ako za primjer uzmemo Zagreb, nekretnine su po različitim procjenama pokazale prosječni godišnji rast od 10%. U nekretnine nije moguće uložiti tek 1000 eura, no kada bismo gledali jedinični prinos na svakih 1000 eura koje smo uložili, on bi iznosio oko 100 eura. Ipak, kada govorimo o nekretninama, stvari nisu tako bajne jer moramo imati na umu različite troškove koje one iziskuju, a koji bitno umanjuju našu zaradu. Prođimo sada kroz sve vrste troškova kako bismo analizirali je li naša hipotetska nekretnina doista donijela spomenutu zaradu od 10%.

Za početak imamo poreze. Ako smo trgovali nekretninama, morali smo platiti porez na promet nekretninama te porez na dodanu vrijednost ako smo kao stjecatelj nekretnine obveznik PDV-a. Uz to, u Hrvatskoj je nedavno uveden i porez na nekretnine kojeg na godišnjoj razini plaćaju svi vlasnici više od jedne nekretnine.

Samo posjedovanje nekretnine sa sobom nosi i druge obveze u vidu raznih komunalnih davanja, a ako se radi o stanu, mora se plaćati i mjesečna pričuva. Ako želimo osigurati nekretninu, to pak iziskuje nove troškove u vidu plaćanja godišnje premije za osiguranje. Vlasnici nekretnina, s vremena na vrijeme, moraju izdvojiti novac za popravke, adaptacije i čišćenja. Ako je nekretnina zapuštena, prodaja po prihvatljivoj cijeni nemoguća je, a troškovi renovacije nažalost eksponencijalno rastu s prolaskom vremena.

Jedan od važnih faktora koji ulazi u cijenu nekretnine jest njena lokacija. Nekretnine nisu prenosive, a ako lokacija izgubi atraktivnost, na što apsolutno ne možemo utjecati, cijena nekretnine znatno će pasti. Kao primjer možemo uzeti ruralne krajeve Hrvatske koji su udaljeni od velikih gradskih središta. Stanovništvo je sve starije, teško je naći posao, mladi iseljavaju, a kuće se zbog svega toga prodaju ispod cijene.

Nekretnine su jedan od najmanje likvidnih oblika imovine. Poželite li prodati svoju nekretninu i unovčiti ju, to će vas vjerojatno koštati dosta vremena, a često i živaca. Pronaći adekvatnog kupca koji je spreman platiti fer tržišnu cijenu, bez pretjeranog cjenkanja i zavlačenja, nije jednostavno, a poželite li ubrzati proces prodaje, izgledno je da ćete morati pristati na nižu cijenu od tržišne kako biste se brzo domogli novca.

Unatoč tome što nekretnine mogu donositi prihod od rente, može doći do problema s njenim ubiranjem, što stvara direktne troškove vlasniku nekretnine. U takvim situacijama, nerijetko se događa da najmoprimci imaju veća prava od najmodavaca. U novinama svako malo možemo čuti o slučajevima gdje netko izbjegava plaćanje rente, najmodavac ga ne može izbaciti van, a sudski proces se oteže godinama. Ako dođe do izmjena zakona koje bi uklonile ovaj disbalans, moguće je da bi se na tržištu najma odjednom pojavio veliki broj od 600,000 praznih hrvatskih nekretnina koje zjape prazne. Takvo povećanje ponude moglo bi dovesti do situacije u kojoj cijena rente dramatično pada, umanjujući potencijalnu zaradu za najmodavce.

Sve u svemu, kada na baznih 1000 eura uloženih u nekretninu u prethodnih 12 mjeseci, uračunamo sve troškove koje smo možda imali kroz godinu, zajedno s inflacijom, pitanje je jesmo li doista zaradili prosječni iznos od 100 eura.

Plemeniti metali kao jedno od najefikasnijih ulaganja u posljednjih godinu dana

“Plemeniti metali, ponajprije investicijsko zlato i srebro, pokazali su se kao jedan od najefikasnijih i najsigurnijih oblika ulaganja u protekloj godini. Ovo nas ne treba čuditi, budući da se fizičko zlato i srebro smatraju tradicionalnom zaštitom vrijednosti od pojava kao što su visoka inflacija te gospodarskih i društvenih kriza”, komentira Saša Ivanović, glavni direktor Centra Zlata.

Izvor: Centar Zlato 

“Novac u vidu papirnatih valuta polako gubi kupovnu moć, a banke daju zanemarive kamate na štednju. Trezorski zapisi kao niskorizičan instrument s relativno niskim prinosom nisu adekvatan način za očuvanje vrijednosti i “borbu” protiv inflacije. Kriptovalute poput Bitcoina ove su godine podbacile i pokazale zašto je njihova volatilnost jedan od glavnih negativnih rizika za ulagače. ETF-ovi, dionice i nekretnine, unatoč solidnoj zaradi, isto tako iziskuju niz troškova koji, u ozračju visoke inflacije, bitno umanjuju njihov ukupan rezultat.”

“Ulagači stoga sve češće pribjegavaju sigurnim utočištima koja štite vrijednost njihovog novca, u ovom slučaju zlatu i srebru. Riječ je o instrumentima niskog rizika koji su u posljednjih godinu dana, ne samo pobijedili inflaciju, već donijeli i pozamašnu zaradu svojim ulagačima. Cijena zlata u proteklih je 12 mjeseci porasla za više od 43%, dok je cijena srebra u istom periodu skočila preko 110%. Drugi ulagački instrumenti uglavnom se nisu mogli pohvaliti ovakvim rastom i tu činjenicu je sada prepoznao veliki broj investitora.”

“Kada za primjer uzmemo posljednjih 20 godina, cijena zlata imala je prosječni godišnji rast od 11%. Dakle, ovo su iznimne godine za zlato, no one su također posljedica trenda opadanja povjerenja u papirnati novac, a tom se trendu ne nazire kraj u narednim godinama”, objašnjava Ivanović.

Kripto rekordi, rast investicija i Donald Trump: Predviđanja stručnjaka o velikom povratku FinTecha ove godine 

Više od 90 tržišnih lidera na trećem izdanju Money Motiona otkriva što nas čeka 

Umjetna inteligencija i blockchain, dva su tehnološka napretka koja su sasvim preuzela rast i razvoj FinTech industrije. Svaki je izvještaj i tržišno predviđanje polazilo upravo od potencijala tehnoloških inovacija i optimizacije procesa - do prije šest mjeseci. Posljednjih smo pola godine svjedoci novostima koje su preuzele pozornost svih ključnih igrača na tržištu i imat će dugotrajan učinak na sve nas.

Bitcoin je, podsjetimo, po prvi put prešao vrijednost od 100 tisuća američkih dolara u prosincu 2024. godine. Ovaj je rast potaknut brojnim faktorima, no među vodećim je i pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima SAD-a. Trump je tijekom kampanje bio, a kasnije i ostao, vrlo vokalan oko svoje podrške kripto tržištu te politikama kojima namjerava pojačati tehnološke inovacije i prilagoditi, ako ne i ukinuti tržišne regulacije. 

Istovremeno, globalna ulaganja u FinTech dosegla su 8.4 milijarde dolara u zadnjem kvartalu prošle godine, što je porast od 12 posto u odnosu na onaj ranije i prvi znak stabilizacije nakon dvije godine sazrijevanja tržišta. 

Ovo su tek neki od vodećih trendova koji će utjecati na razvoj industrije u nadolazećim godinama, a to najbolje zna više od 90 stručnjaka koje očekujemo na pozornicama trećeg izdanja najveće FinTech konferencije centralne i istočne Europe. Money Motion, u suradnji s vodećim regionalnim brendovima - ASEE, Monri i Mastercard - održat će se 27. i 28. ožujka na Zagrebačkom Velesajmu. 

“Hrvatska se unutar regije ističe kao lider u usvajanju novih platnih trendova, uključujući korištenje digitalnih novčanika i drugih alternativnih metoda plaćanja, poput kriptovaluta. Interes za kriptovalutama na našem tržištu, prema Monrijevim podacima, u zadnjih pet godina bilježi kontinuirani godišnji rast od 20 posto. Siguran sam da će kriptovalute i ove godine biti jedna od važnih tema na Money Motion konferenciji. Uz nju, Zagreb će i ovog ožujka ponovo potvrditi status financijskog središta regije povezujući sudionike konferencije kroz razmjenu znanja i ideja, ali i važne prilike za stvaranje novih poslovnih suradnji”, poručuje Damir Čaušević, CEO Monri Paymentsa i suosnivač Money Motiona.

Izvor: Money Motion | Autor: Samir Cerić Kovačević

Kao središnje mjesto za FinTech trendove, razmjenu kontakata i rješenja, Money Motion je regiji po prvi put predstavio čelne ljude brojnih tradicionalnih financijskih igrača, ali i njihovih izazivača na tržištu. Predstavnici više od 700 kompanija okupili su se na prva dva izdanja konferencije kako bi čuli predavanja lidera poput Andriusa Bičeike, člana uprave Revoluta, Panagiotisa Kriarisa, komercijalnog direktora i voditelja poslovnog razvoja u Unzeru, koji se ove godine vraća na glavnu pozornicu, i Anne Maj, izvršne direktorice globalnog platnog servisa Bridge. Od njihi brojnih drugih posjetitelji konferencije otkrivaju aktualne prioritete u industriji - ključne izazove i kako ih vodeći igrači pomoći najnovijih tehnologija pokušavaju riješiti.  

„Nalazimo se u vrlo zanimljivom trenutku za našu industriju u kojem tehnologija transformira način na koji razmišljamo o novcu, plaćanjima i razmjeni vrijednosti. Digitalna imovina, poput kriptovaluta, CBDC-ova i tokeniziranih sredstava, već je počela transformirati financijsku industriju, a njen puni potencijal tek ćemo vidjeti u budućnosti. Mastercard aktivno surađuje s vodećim igračima u industriji osiguravajući da su sigurnost, povjerenje i inovacije uvijek u središtu svakog razvoja. Kroz godine smo svjedočili migraciji s gotovine na kartice, a sada prelazimo u novo poglavlje koje kombinira prednosti novih tehnologije i postojeće financijske infrastrukture”, kaže Christian Rau, SVP Global Partnerships Digital Assets, Blockchain and Fintech Enablement, koji je svojim predavanjem osvojio publiku na prvom izdanju Money Motiona, a ove se godine vraća na glavnu pozornicu.

Izvor: Money Motion | Autor: Samir Cerić Kovačević

Upravo su nove tehnologije potaknule brojne trendove koji su teme predavanja i panela na glavnoj pozornici Money Motiona, ali i pozornici ‘FinTech 2030’ koja predviđa financijskih svijet pred nama.  

“U sljedećim godinama očekujem daljnji rast personaliziranih iskustava koja će omogućiti jednostavnost i sigurnost pri svakom obliku plaćanja, bilo da je riječ o fizičkim karticama, mobilnim uređajima, biometrijskim rješenjima ili blockchainu. Ključ uspjeha leži u suradnji – između industrijskih lidera, regulatora i inovatora. Naše dugogodišnje partnerstvo s kriptoplatformama i tradicionalnim financijskim institucijama pokazuje kako se tehnologije mogu iskoristiti za povećanje inkluzije i stvaranje prilika za sve. Na konferenciji Money Motion nećemo samo razgovarati o inovacijama koje oblikuju današnji svijet plaćanja, već i o našoj viziji kako će budućnost digitalnih plaćanja omogućiti globalnu povezanost i prosperitet“, dodaje Rau. 

Više informacija o Money Motionu možete potražiti na službenim stranicama konferencije, a Early Bird ulaznice po cijeni od 250,00 eura dostupne su na platformi Entrio.

Više od 80 stručnjaka u Zagrebu otkriva što se događa s bankama, hoće li tokeni zamijeniti novac i kako se zaštititi od nadolazećih rizika 

Na konferenciju Money Motion dolaze predstavnici HNB-a, vodećih regionalnih banaka i tehnoloških lidera te investicijskih fondova i udruga 

Kupovina mobilnih bonova putem m-banking aplikacije, primjena generativnih AI rješenja kako bi spriječili značajno više kartičnih napada, povratak Bitcoina i rušenje vlastitih rekorda vrijednosti pa i dating aplikacija koja povezuje ljude temeljem njihove kreditne sposobnosti. Ovo su samo neke od vijesti koje su obilježile prva tri mjeseca FinTech svijeta ove godine.

No, pred industrijom su brojni izazovi. Početkom sljedeće godine na snagu stupa nova regulativa DORA - Uredba o operativnoj otpornosti za financijski sektor kako bi se postavili još viši standardi sigurnosti digitalnih rješenja ususret kibernetičkim rizicima. Krajem prošle godine započela je pripremna faza za implementaciju digitalnog eura koja će trajati dvije godine, a uključivat će razvoj i testiranje tehnoloških rješenja. Ruku pod ruku s ovim temama dolazi i pitanje budućnosti novca kao takvog i je li tokenizacija realno rješenje za razmjenu vrijednosti u tradicionalnom financijskom sustavu te koja je uloga banaka u takvoj stvarnosti i što danas čine da bi ostale relevantne za svoje korisnike. 

Odgovore na sva ova pitanja očekujemo na najvećoj FinTech konferenciji u regiji. Money Motion 2024 - uz potporu Nexija, OTP banke, Mastercarda, ASEE-a i Monrija - održat će se 21. i 22. ožujka na Zagrebačkom Velesajmu. Tijekom dva dana više od 80 stručnjaka izmijenit će se na tri pozornice, a 2000 sudionika imat će priliku, osim vrhunskih predavanja, obići čak 30 prezentera u expou, uspostaviti nove kontakte i dogovore u obilježenim prostorima za networking za koje se pobrinuo House of Blockchain - jedinstveni prostor u Zagrebu za web3, kripto i blockchain entuzijaste gdje se mogu sresti, surađivati i zajednički raditi na projektima koji će oblikovati budućnost digitalne ekonomije. 

Nadalje, posjetitelji će se moći odmoriti u MoMo Loungeu i Food Courtu uz ukusne zalogaje. Na tim će se lokacijama dnevni program u popodnevnim satima pretvoriti u MoMo Mingle uz hranu i piće te DJ Pips i DJ LukadeLux. Legendarni završni party u petak vraća se u popularni zagrebački Peti Kupe uz DJ Pytzek i DJ Ivna Ji. 

Konferenciju će otvoriti vrhunska Anna Maj, vodeći glas na FinTech sceni, a otkrit će nam na koji način najnovije tehnologije mijenjaju cijeli ekosistem plaćanja. Na glavnoj će pozornici kibernetičke rizike raspraviti i definirati panel koja okuplja čak šest vrhunskih stručnjaka iz tog područja - Florian Jensen, Paul Moreno (Catawiki), Vlatko Čanev (NLB DigIT), David Capezza (Visa), Belma Ohranović (Raiffeisen BANK BH) i Viktor Olujić (ASSE Croatia). 

Jesu li banke i FinTech tvrtke i prijatelji i neprijatelji ili pak potpuni stranci, raspravit će Balázs Békeffy (OTP banka), Christoph Schoefboeck (Erste banka), Mario Žižek (Addiko banka), Goran Varat (Podravska banka) i Irina Bručić (Nexi Hrvatska). Jutarnju kavu na pozornici s guvernerom Borisom Vujčićem popit će Božidar Pavlović, a jesu li stablecoinovi budućnost novca otkrit će Nadiem Sissouno iz MentoLabsa i Nikola Škorić iz Electrocoina. 

Zanimljiv dio programa svakako će biti i natjecanje obećavajućih startupova iz čak 12 zemalja, koje će se održati na Startup pozornici tijekom prvog dana konferencije, a nagrade - od novčanog fonda u vrijednost od 10.000 eura do dodatnih nagrada Infobipa i Microsofta - bit će dodijeljene na kraju drugog dana konferencije na glavnoj pozornici. 

Kako je Money Motion upravo odraz zajedničkog napretka FinTech zajednice, smatra Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj koji Money Motion također prati od samih početaka: - Nas u Mastercardu duboko je inspirirala razina angažmana, inovacija i suradnje koju smo prošle godine doživjeli u Laubi. Uzbuđeni smo što ćemo na toj osnovi i ove godine dalje istraživati teme inovacija i budućnosti digitalnih plaćanja. Budući da smo u središtu tih razgovora, nastavljamo oblikovati i biti oblikovani tehnologijama plaćanja - i pritom osiguravamo vrijednost i potrošačima i našim partnerima.

Izvor: Money Motion - Samir Cerić Kovačević  

Uz organizacijski tim konferencije još od prošle godine stoji i OTP banka čiji će predstavnici u ovogodišnjem programu naglasiti važnost prihvaćanja tehnoloških napredaka za razvoj i relevantnost banaka krajnjim korisnicima. 

- Promjene su stalna kategorija, ali nikada nisu bile brže nego u današnjem vremenu. Konferencije koje okupljaju stručnjake i pionire u inovacijama, koje omogućuju susrete, izmjene mišljenja i iskustava su bitne kako bismo osigurali svoje mjesto na samom vrhu tržišta u svom području industrije ili interesa. Bankarstvo se digitaliziralo, zahvaljujući tome usluge za klijente postaju brže i jednostavnije za korištenje, ali ne smijemo izgubiti dodir i kontakt s klijentima u svrhu omogućavanja najbolje moguće usluge za svakog pojedinačnog klijenta. Na Money Motion konferenciji svi imamo priliku doživjeti, saznati i podijeliti najvažnije informacije o budućim koracima kako na najbolji način oblikovati svoju digitalnu budućnost. Zato smo tu i zato podržavamo i pomažemo ostvariti ovakva događanja u Hrvatskoj - Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke. 

Za kraj, predsjednik uprave ASEE-a Igor Gržalja je dodao: - S ponosom ponovno podržavamo Money Motion konferenciju koju smo s velikim žarom i entuzijazmom gradili od samih početaka. Drugu godinu zaredom uspjeli smo okupiti impresivna imena iz fintech industrije, pružajući neusporedivu platformu za umrežavanje i razmjenu ideja. Ponosan sam što, uz našu podršku, Money Motion Zagreb i Hrvatsku stavlja na mapu svjetske fintech zajednice te sam siguran kako će konferencija s nama rasti još dugi niz godina. 

Ulaznice za Money Motion 2024 dostupne su za 249 eura na službenim stranicama konferencije i na platformi Entrio. Ukoliko za konferenciju planirate putovati u Zagreb, posjetite službene stranice konferencije kako biste iskoristili popuste osigurane u partnerskim hotelima.

Izvor: Money Motion