Cijena zlata probija rekorde – je li pred nama velika kriza? 

Cijena zlata prošli je tjedan probila nikad prije dosegnutu razinu od 2300 eura, odnosno 2550 dolara po unci, čime se nastavio višegodišnji trend rasta cijene žutog plemenitog metala.

Eurska cijena zlata u zadnjih je pet godina porasla za više od 70%, a u zadnjih godina za 600%, što je ulagačima u zlatne poluge i zlatnike donijelo pozamašnu zaradu i pružilo zaštitu vrijednosti ušteđevine u periodu visoke inflacije i geopolitičkih nestabilnosti. 

Pad kamatnih stopa i neizvjesnost na tržištu guraju zlato prema gore 

Mnogo je faktora koji doprinose rastu cijene zlata, a koji od njih su odgovorni za najnoviji skok, pojašnjava Saša Ivanović, stručnjak za plemenite metale i direktor Centra Zlata:
 

“Pojednostavljeno rečeno, tržišta su u blagom strahu. Europska središnja banka snizila je kamatne stope, a to isto se očekuje i od američkog Feda. To je u prošlosti često bila naznaka dolaska nove recesije i čini se da se mnogi ulagači za to pripremaju. Povijesno gledano, pad kamatnih stopa gotovo uvijek dovodi do porasta cijene zlata jer se ulagači tada okreću ulaganju u zlato više nego inače.”

Zlato nosi reputaciju sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima, a čini se da mnogi očekuju upravo takva vremena.

Izvor:Gold

Analitičari Bank of America tako predviđaju burzovnu cijenu zlata od 3000 dolara po unci u sljedećih 12 do 18 mjeseci, navodeći kao glavni razlog nadolazeće smanjenje kamatnih stopa od strane američkog Sustava federalnih rezervi. Ako su u pravu, to bi značilo povećanje cijene od 15% u sljedećih godinu dana. 

Analiza stručnjaka iz LBMA, vodećeg strukovnog udruženja sudionika na tržištu zlata, pokazuje da do kraja ovog desetljeća možemo očekivati cijenu zlata od 7000 dolara po unci, što odgovara rastu od 180% u narednih malo više od pet godina. U prijevodu, narednih pet godina moglo bi za ulagače u zlato biti gotovo triput isplativije od zadnjih pet godina. 

Središnje banke gomilaju zlato, raste i potražnja investitora 

Ne čudi stoga da potražnja za zlatom, kao i cijena, probija povijesne vrhunce. Središnje banke diljem svijeta u 2024. godini nabavljaju zlatne rezerve u dosad neviđenim količinama, a rekordi se ruše i kod svjetske potražnje za investicijskim zlatnicima i zlatnim polugama. 

Da Hrvatska prati svjetske trendove kad je u pitanju investicijsko zlato, potvrđuje i Ivanović:

Izvor: Gold
“Ove godine bilježimo rast kupnji zlatnih poluga i zlatnika u Centru Zlata, što odražava situaciju u svjetskom gospodarstvu. Građani nisu zadovoljni niskim kamatama na štednju u bankama koje nisu dovoljne da pokriju gubitak vrijednosti novca uslijed inflacije, a najavljeni porez na nekretnine neke je ulagače okrenuo od ulaganja u nekretnine k ulaganju u zlato, što smo također primijetili.”

Investitori cijene zlatne poluge i zlatnike jer, osim što pružaju zaštitu od inflacije, jedan su od rijetkih oblika ulaganja koji je oslobođen od apsolutno svih poreza. Ipak, najbitniji faktor koji privlači investitore i štediše žutom plemenitom metalu definitivno je rast cijene zlata koji donosi zaradu, a čini se kako bi se taj rast mogao nastaviti i u narednim godinama.

12. siječnja, 2022. |Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik 

Zanimljivo je da je aranžer financiranja druga najveća američka, a zapravo treća na svijetu, po snazi i veličini, investicijska banka Bank of America. Postupak ulaganja svježeg kapitala namijenjenog daljnjem razvoju i rastu Bellabeata započeo je u travnju prošle, a trebao bi biti zaključen do kraja mjeseca siječnja ove godine.

„Bank of America je investicijska banka koja za svoje klijente investitore pronalazi perspektivne kompanije u koje će ulagati, tako da je Bank of America u tom poslovanju medijator, aranžer financiranja, okuplja investitore i vodi investiciju, a mi tako dobijemo ulagače iz Amerike i Evrope kojima prodajemo vlasničke udjele, odnosno dionice. Bellabeat se financira na način da prodaje vlasničke udjele, te nam se na taj način poveća tržišna vrijednost. Tako dobiveni svježi kapital ulažemo u razvoj i rast, nakon čega postižemo veću tržišnu valuaciju. Do sada smo sveukupno prikupili 100 milijuna dolara kapitalnog ulaganja od 28 investitora. Isto tako naglasio bi kako se investicijom Bank of America zatvara najveća runda dokapitaizacije do sada“, kaže Sandro Mur. Ovo je zapravo i sjajan primjer razlike pristupa banaka i njihovog zajedničkog razvoja i rasta u odnostu na banke u Europi, a osobito ukoliko gledamo banke u Hrvatskoj i njihov konzervativan i arhaičan pristup razvoju društva u kojem djeluju.

S druge strane, indikativno je i što kaže Stephen Bloom, glavni direktor, Bank of America Merrill Lynch: „Oduševljeno smo prionuli suradnji s Bellabeatom s kojim dijelimo iste ciljeve i vrijednosti. Tim visoko rangiranih stručnjaka Bank of America posvećen je Bellabeatu budući da ta tvrtka raspolaže visokovrijednom tehnologijom i iskustvom u području zaštite zdravlja i wellnesa, zahvaljujući kojima Bellabeat postiže vrhunsku tržišnu valuaciju. Poslovni profil i istaknuti položaj u sektoru čine ulaganje u Bellabeat atraktivnim za široki krug klijenata Bank of America, u velikom rasponu ulagačkih strategija i zemljopisnih područja.“

Novi kapital prikupljen prije izlaska na burzu (pre-IPO) Bellabeat će uložiti u razvoj novih verzija svojih nosećih tehnologija, dobivanje dozvola za njihovo korištenje u zdravstvenim ustanovama, za otvaranje lanca novih prodavaonica, od kojih jedne i u Zagrebu, u razvoj korporativnih wellness programa, akviziciju kompanija s kojima će proširiti i upotpuniti svoj asortiman, izgradnju vlastitog wellness kampusa i druge projekte.