Europa i znanje: Konferencija EK i Sveučilišta Algebra Bernays 

Obrazovanje i gospodarstvo: partneri u stvaranju budućnosti 

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 9. srpnja, održana je konferencija „Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu”, u organizaciji Predstavništva Europ,ske komisije u Hrvatskoj i Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays, uz partnerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Instituta Ruđer Bošković. Posebna gošća i govornica na konferenciji bila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju.

Konferencija je okupila predstavnike organizatora, europskih institucija, Vlade Republike Hrvatske, akademske zajednice, istraživačkih institucija, poduzetnika, investitora, startupa i tehnološke zajednice, s ciljem otvaranja rasprave o tome kako Europa može ostati globalno konkurentna u području umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija, inovacija i tehnološke suverenosti. U fokusu konferencije bila su pitanja europske konkurentnosti, jačanja inovacijskog ekosustava, povezivanja istraživanja i tržišta, razvoja digitalnih i STEM vještina, financiranja tehnoloških inovacija te stvaranja uvjeta za rast europskih startupova i budućih tehnoloških jednoroga. Poseban naglasak stavljen je i na hrvatske primjere uspjeha te na ulogu akademske zajednice, istraživačkih institucija i industrije u razvoju globalno konkurentnih proizvoda i rješenja.

Foto: Marko Lopac 

Konferenciju su otvorili Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays.

Foto: Marko Lopac

Tehnologija, sigurnost i demokracija tri su pojma koja najbolje sažimaju fokus ove konferencije, ali i smjer u kojem Europa želi razvijati svoju konkurentnost. Tehnološka suverenost za Europu ne znači zatvaranje, protekcionizam ili odustajanje od otvorenosti, nego sposobnost da zadržimo pravo izbora. U svijetu u kojem su tehnologija, sigurnost i demokracija sve snažnije povezane, Europa mora razvijati vlastite kapacitete, ali pritom ostati vjerna svojim vrijednostima“– u uvodnom obraćanju istaknula je Čović Vidović. 

„Konkurentnost Europe više nije pitanje samo strategija, fondova ili velikih deklaracija, nego pitanje ljudi, znanja, tehnologije, kapitala i sposobnosti da dobre ideje pretvorimo u proizvode, tvrtke i radna mjesta. Europa nikada nije imala problem sa znanjem, ali prečesto smo gledali kako ideje nastaju ovdje, a rastu i globalno se razvijaju negdje drugdje. Zato nam treba jedinstveno i učinkovitije europsko tržište koje će privlačiti investicije, zadržavati talente i omogućiti da razvojni centri, patenti i intelektualno vlasništvo ostaju u Europi“ – kazao je Balen. 

Program je nastavljen fireside keynote razgovorom u kojem su sudjelovali Vlatko Matijević, CTO i suosnivač Orqe, te Damir Prusac, potpredsjednik za istraživačka partnerstva Infobipa. Razgovor, koji je moderirala Dina Hrastović iz Telegrama, bio je posvećen položaju hrvatskih tehnoloških tvrtki u globalnom okruženju te izazovima razvoja inovacija koje mogu konkurirati na svjetskom tržištu.

U okviru Mastermind Sessiona pod nazivom „Od istraživanja i inovacija do tržišta” sudjelovali su Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Sudionici su raspravljali o tome kako učinkovitije povezati znanost, obrazovanje i gospodarstvo te kako istraživačke rezultate pretvarati u proizvode, usluge i tvrtke koje mogu ostvariti tržišni uspjeh.

Foto: Marko Lopac 

“Hrvatska danas, slikovito rečeno, ima oko 60 posto europske produktivnosti, ali i oko 79 posto kvalitete života, što jasno pokazuje da prostor za napredak postoji, ali i da demografske mjere ne možemo promatrati odvojeno od pitanja kvalitete života. U tome važnu ulogu imaju obrazovne institucije, ali i sami građani, jer cjeloživotno učenje, usvajanje novih vještina i odgovorno korištenje tehnologije postaju preduvjet konkurentnosti. Istodobno, Hrvatska mora ozbiljnije raditi na privlačenju stranih studenata, osobito s tržišta na kojima postoji realan interes za studij u Europi” – poručio je Balković.

Službeno otvorenje konferencije obilježila su uvodna obraćanja Damira Habijana, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Nine Obuljen-Koržinek, ministrice kulture i medija.

„Ulazimo u novu fazu digitalne transformacije u kojoj je cilj dodatno ojačati europske i hrvatske digitalne kapacitete, učiniti javne procese bržima, sigurnijima i transparentnijima te razvijati rješenja koja će nas učiniti konkurentnijima i otpornijima. No, uz razvoj tehnologije moramo jednako snažno ulagati u sigurno digitalno okruženje, posebno kada je riječ o zaštiti djece i mladih na internetu. Zato Hrvatska jača svoj zakonodavni i institucionalni okvir, uz puno poštivanje privatnosti korisnika, te uspostavlja posebnu radnu skupinu posvećenu sigurnosti djece online. Kombinacijom infrastrukture, znanja, odgovorne uporabe tehnologije i jasnih pravila možemo graditi sigurniju, učinkovitiju i digitalno snažniju Hrvatsku i Europu“ – istaknuo je Habijan.

Foto: Božidar Žitnik

„Digitalna transformacija i razvoj umjetne inteligencije moraju se razvijati zajedno s društvom, kulturom, medijima i sigurnošću, jer već mijenjaju ekonomiju, način informiranja i digitalnu sigurnost. Zato Europa mora ulagati u digitalnu infrastrukturu, AI i sigurnije platforme uz jasna pravila, kako bi zaštitila korisnike i sama oblikovala svoju tehnološku budućnost“ – kazala je Obuljen-Koržinek. 

Središnja gošća konferencije, Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, održala je keynote govor o tehnološkoj suverenosti Europe. U svom obraćanju govorila je o europskoj viziji razvoja digitalne ekonomije, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, digitalne infrastrukture i demokratske otpornosti u vremenu globalne tehnološke utrke.

Foto: Božidar Žitnik 

„Zajedno stvaramo povijest, a Hrvatska u ovom području ima velik potencijal. Moj je glavni zadatak osigurati europsku digitalnu i tehnološku suverenost, jer upravo kroz snažnije vlastite kapacitete Europa može odgovoriti na gospodarske, sigurnosne i globalne izazove koji su pred nama. To ne znači zatvaranje prema svijetu, nego otvorenost za partnerstva, poštenu konkurenciju i suradnju s pouzdanim partnerima, uz sposobnost da sami biramo tehnologije na kojima gradimo svoju budućnost. Danas smo u pojedinim područjima još uvijek ovisni o neeuropskim pružateljima usluga, što možda trenutačno nije kriza, ali može postati ozbiljan rizik ako ne budemo ulagali na vrijeme. Zato moramo jačati europske lance opskrbe, ulagati u proizvodnju čipova, cloud infrastrukturu, razvoj umjetne inteligencije i AI gigatvornice, uz potreban privatni kapital koji će omogućiti da naše najbolje europske kompanije budu globalno konkurentne. Ako želimo pobijediti u globalnoj tehnološkoj utrci, moramo izgraditi europski ekosustav koji štiti našu demokraciju, smanjuje ovisnost o zemljama izvan Europe i daje nam mogućnost da sami oblikujemo svoju budućnost. Posebno je važno da AI razvijamo odgovorno, uz optimizaciju potrošnje energije i jačanje otvorenih rješenja, jer ona povećavaju otpornost, konkurentnost i neovisnost Europe. Naš je cilj u sljedećih sedam godina utrostručiti AI kapacitete na razini Europske unije, a taj posao želimo raditi zajedno s državama članicama, industrijom i partnerima poput Hrvatske“ – naglasila je Virkkunen.  

U panel raspravi „Financije i vještine kao temelj konkurentnosti Europe” sudjelovali su, uz Virkkunen, Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke te Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Rasprava je bila usmjerena na važnost ulaganja u znanje, vještine, istraživanje, razvoj i inovacije, kao i na ulogu europskih financijskih instrumenata u jačanju konkurentnosti europskog gospodarstva. 

„U proteklih nekoliko godina vidjeli smo da se gotovo svaka napredna tehnologija može koristiti i u sigurnosne pa i vojne svrhe, zbog čega Europa mora smanjiti ovisnost o udaljenim lancima opskrbe i jačati vlastite kapacitete. Naš je cilj omogućiti Europi da razvija, inovira i skalira ključne tehnologije unutar vlastitog tržišta, oslanjajući se na vrhunska sveučilišta, startupove i kompanije koje trebaju rasti i ostati u Europi. Zato je važno aktivirati sve europske instrumente, ali i snažnije uključiti privatne investitore u ulaganja u europske tvrtke i ideje“– izjavio je Primorac. 

„Želimo poticati ulaganja u kompanije koje djeluju na jedinstvenom europskom tržištu te dodatno ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije. Hrvatska je 2025. svrstana među deset najboljih zemalja prema kvaliteti poslovnog okruženja, što potvrđuje važnost reformi i ulaganja provedenih kroz naš plan oporavka i otpornosti“ – zaključila je Mikuš Žigman.   

U nastavku programa održane su i rasprave posvećene europskom zakonodavstvu u digitalnom dobu, sigurnosti djece i mladih na internetu, ulozi inkubatora u razvoju budućih tehnoloških jednoroga, primjeni umjetne inteligencije te razvoju hrvatske tehnološke scene. Sudionici su se složili kako Europa ima znanje, istraživački potencijal i vrijednosni okvir potreban za globalni tehnološki iskorak, ali da je za ostvarenje tog potencijala ključno dodatno ubrzati prijenos znanja u gospodarstvo, osnažiti ulaganja i sustavno razvijati vještine potrebne za digitalnu budućnost. 

U završnom dijelu konferencije održana je i sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta Algebra Bernays na kojoj su članovi Savjeta raspravljali o temi „Više maturanata, manje budućih tehnologa: kako ćemo graditi hrvatsku AI, digitalnu i industrijsku konkurentnost?”. U fokusu rasprave bili su trendovi ovogodišnjih prijava na državnoj maturi, s posebnim

naglaskom na podatke koji pokazuju kako je državnu maturu u 2026. godini prijavilo 30.703 pristupnika, što je blagi porast u odnosu na 2025., dok istodobno računarska i informatička skupina studija bilježi pad interesa od 14 posto. 

Članovi Gospodarskog savjeta raspravljali su o tome predstavlja li takav trend rano upozorenje za hrvatsko gospodarstvo, javnu upravu, industriju i investicije, osobito u kontekstu europskih rasprava o umjetnoj inteligenciji, tehnološkoj suverenosti i globalnoj konkurentnosti. Pritom je istaknuto kako Sveučilište Algebra Bernays do kraja lipnja bilježi rast od 8 posto prijava na sve studije, što dodatno otvara prostor za raspravu o ulozi visokog obrazovanja u privlačenju mladih prema područjima ključnima za digitalnu i industrijsku budućnost Hrvatske.

Vrijeme je za promjene - Dizajn interijera od sada na Sveučilištu Algebra Bernays 

Dizajn interijera novi je studijski modul Sveučilišta Algebra Bernays u sklopu prijediplomskog studija Dizajn. Novi modul Dizajn interijera logično se nadovezuje na postojeću strukturu studija jer se temelji na istim interdisciplinarnim pristupima i načelima kao i već postojeći moduli Dizajn vizualnih komunikacija i 3D dizajn i animacija. To je prvi takav samostalni studijski modul u Republici Hrvatskoj s potpunim fokusom na dizajn interijera kojim studenti kroz niz specijaliziranih i jedinstvenih kolegija stječu naziv prvostupnika/prvostupnice dizajna.

Studijski modul Dizajn interijera studentima daje priliku učiti kako ideje pretvoriti u prostore koji imaju prepoznatljiv identitet, atmosferu i pozitivan utjecaj na zdravlje i dobrobit ljudi, koristeći u tom procesu sve prisutnije alate pogonjene umjetnom inteligencijom. Kroz praktične projekte, eksperimentalni pristup i rad na stvarnim konceptima studenti razvijaju kreativnost, razumijevanje estetike prostora, suvremenih stilova života i trendova u dizajnu, lifestyleu, hospitalityju i vizualnoj kulturi. Studij ih pritom usmjerava na povezivanje kreativnosti, estetike, tehnologije i praktičnog rada, uz korištenje modernih digitalnih alata, naprednih generativnih AI sustava te oblikovanje virtualnih i metaverse prostora. Budući da se radi o novim kolegijima koji su nastali u vremenu intenzivnog razvoja alata baziranih na umjetnoj inteligenciji, studij osigurava visoku zapošljivost i konkurentsku prednost diplomanata u odnosu na diplomante tradicionalnih studija koji nisu svjesno dizajnirani za radna mjesta budućnosti.    

Oblikovanje prostora s identitetom uz suvremene tehnologije 

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays

Prostor nije samo mjesto u kojem boravimo, nego iskustvo koje svakodnevno živimo. Dizajn interijera zato povezuje estetiku, funkcionalnost i razumijevanje ljudi kako bi stvorio okruženja koja imaju karakter, svrhu i pozitivan utjecaj na korisnike: „Čvrsto stojim iza vizije da prostor izravno oblikuje našu produktivnost, emocije i psihofizičku dobrobit. Arhitektura unutrašnjih prostora medij je koji izravno diktira ljudsko iskustvo i svakodnevicu, zbog čega ova struka danas ima duboku stratešku i humanu ulogu. Naš je primarni cilj potaknuti studente da kroz duboko razumijevanje društva, tehnologije i prirode razviju autentičan autorski potpis. Želimo oblikovati samosvjesne kreativce - vizionare koji spremno i odgovorno dizajniraju prostor i time unaprjeđuju način života i rada“ – rekla je dr.sc. Lamila Simišić Pašić,  voditeljica Katedre za dizajn interijera. 

Kurikulum modula odnosno kolegiji koje studenti pohađaju u potpunosti je usmjeren na budućnost dizajna i budućnost tržišta rada, a strukturiran je kroz ključne vertikale: od osnova vizualnog oblikovanja, materijala i prostornih principa, pa sve do naprednih tipologija komercijalnih interijera. „Modul „Dizajn interijera“ koncipiran je na način da studenti kroz praktične projekte i suvremenu tehnologiju samostalno i s dubokim razumijevanjem koriste generativne digitalne alate i umjetnu inteligenciju u dizajnu interijera, sve kako bi stekli vještine potrebne za rad u modernim studijima dizajna. Želimo studentima osigurati obrazovanje koje odgovara potrebama suvremenog društva, kreativnih industrija i tržišta koje sve više prepoznaje važnost kvalitetno oblikovanog prostora. Poseban naglasak stavljen je na projektiranje, digitalne alate i vrhunske 3D vizualizacije te profesionalni razvoj unutar kreativnih industrija. Kroz ove cjeline i kolegije studenti spajaju teorijsku dubinu, praktičan rad i najnovije digitalne workflowe, razvijajući napredne i tržišno relevantne kompetencije.“ – rekao je prof.dr.sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays.

Upis na modul „Dizajn interijera“ ostvaruje se na temelju rezultata državne mature, prijemnog ispita i motivacijskog razgovora. Prijemni ispit obuhvaća provjeru crtanja, vizualnog izražavanja, razumijevanja modeliranja likova i razumijevanja prostora, dok se motivacijskim razgovorom procjenjuju informiranost kandidata i njihova motivacija za studij.

Modul upisuje ukupno 30 studenata, a prijava na portalu postani-student je u okviru prijave na studij Dizajna kojem modul pripada. Nastava se izvodi uživo, a program se provodi na hrvatskom jeziku. Studijski modul moguće je upisati već u akademskoj godini 2026./2027. Ukupan broj ECTS bodova koji se stječe završetkom četverogodišnjeg stručnog prijediplomskog studija je 240, a stječe se akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) dizajna (bacc.art).

Više informacija o studijskom programu pronađite na službenoj stranici Sveučilišta Algebra Bernays.

Sveučilište Algebra Bernays pokreće sveučilišni studij psihologije, nakon uspješno završenog postupka izdavanja Dopusnice Agencije za znanost i visoko obrazovanje i uz suglasnost Hrvatske psihološke komore. Sveučilište Algebra Bernays tako se pridružuje hrvatskim sveučilištima koje izvode ovaj specifičan i tražen studij za kojim postoji izražena potreba u društvu. Nastava na prijediplomskom studiju psihologije počinje već ove jeseni, od akademske godine 2026./2027. 

Studij je kreiran na čvrstim znanstvenim temeljima i konkretnim vještinama potrebnima za rad u obrazovanju, zdravstvu, organizacijama, ljudskim potencijalima, istraživanjima, civilnom sektoru i drugim područjima u kojima se psihološka znanja sve snažnije primjenjuju. Diplomanti po završetku stječu naziv sveučilišni prvostupnik/sveučilišna prvostupnica psihologije (univ. bacc. psych.) i imaju mogućost nastavka obrazovanja na sveučilišnom diplomskom studiju psihologije. Studij je u potpunosti usklađen s europskim kurikulumom i EuroPsy standardom, čime se studentima daje širi međunarodni okvir obrazovanja i dodatna prepoznatljivost kvalifikacije u europskom prostoru.

Foto: Božidar Žitnik 

„Pokretanje studija psihologije za Sveučilište Algebra Bernays predstavlja važan strateški iskorak i prirodan nastavak razvoja naših studijskih programa. S obzirom da već danas na studijima dizajna, digitalnog marketinga, ekonomije, komunikacija i razvoja računalnih igara izvodimo desetak kolegija iz područja primijenjene psihologije, ovaj je studij logičan nastavak razvoja naših kapaciteta, znanja i istraživanja u polju psihologije. Uzevši u obzir razvoj umjetne inteligencije i rapidnu digitalizaciju poslovanja i čitavog društva, ovim studijem u fokus stavljamo razumijevanje čovjeka i njegove interakcije u suvremenom svijetu, sve kako bismo za svoje diplomante osigurali održive karijere i visoku konkurentnost na tržištu rada“, istaknuo je prof. dr. sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays. 

Kolegiji iz temeljnih i primijenjenih područja psihologije uz integraciju AI-a

Studij sadržava širok raspon kolegija iz ključnih područja psihologije, poput biološke, razvojne, socijalne, kognitivne, kliničke, zdravstvene, školske i organizacijske psihologije. Važan dio programa su i metodologija istraživanja, statistika, psihološko mjerenje, psihološki testovi, intervjuiranje, grupni rad te komunikacijske i savjetodavne vještine. Uz obvezne kolegije, program sadrži i velik broj izbornih kolegija, sve što će studentima omogućiti da istraže područja koja poput potrošačkog ponašanja, psihologije medija, pozitivne psihologije, forenzičke psihologije, poduzetničke psihologije i ergonomijske psihologije.

Studij sadrži i brojne sadržaje povezane s primjenom umjetne inteligencije i razumijevanjem njezina utjecaja na pojedince, organizacije i društvo. Brzina tehnoloških promjena koje donosi AI stvara sve veću potrebu za stručnjacima koji razumiju ljudsko ponašanje, donošenje odluka, prilagodbu promjenama, mentalno zdravlje i kvalitetu međuljudskih odnosa te je stoga uključivanje ovih sadržaja u studij bilo ne samo potreba, već i nužnost.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays

„Psihologija je među profesijama čija će vrijednost u budućnosti dodatno rasti jer se temelji na dubokom razumijevanju čovjeka, empatiji, etičkom prosuđivanju i složenim interpersonalnim vještinama koje tehnologija teško može zamijeniti. Vjerujem da je danas više nego ikada važno obrazovati stručnjake koji će razumjeti čovjeka u njegovoj cjelovitosti: emocije, ponašanje, razvoj, odnose, mentalno zdravlje, ali i digitalno i tehnološki ubrzano društvo u kojem živimo. Program smo gradili s jasnom idejom za pružanje snažne znanstvene osnove studentima, uz značajan prostor za praktičan rad, mentorstvo i upoznavanje stvarnih okruženja u kojima psiholozi djeluju – želimo im predstaviti psihologiju nove generacije. Zato važan dio studija čine praksa, suradnja s više od 30 partnerskih institucija i razvoj vještina koje su ključne za budući rad u obrazovanju, zdravstvu, organizacijama, istraživanjima i drugim područjima primjene psihologije“, istaknula je izv. prof. dr. sc. Ana Havelka Meštrović, pročelnica Sveučilišnog odjela za psihologiju Sveučilišta Algebra Bernays. 

Psihologija u interdisciplinarnom okruženju

Jedna od posebnosti studija je snažan naglasak na praktičnoj primjeni znanja. Praksa je obvezni dio programa već na prijediplomskoj razini, a studenti će je obavljati uz mentorstvo licenciranih psihologa u stvarnim profesionalnim okruženjima. Suradnja s partnerskim institucijama uključuje škole, klinike, bolnice, organizacije, HR odjele i druge sustave u kojima psihološka znanja imaju konkretnu primjenu. Uz praksu, važan dio studija čini i rad s modernom opremom. Studenti će imati priliku upoznati se s različitim suvremenim tehnologijama poput EEG-a, eye trackera i psihofizioloških mjerenja, čime se teorijska znanja povezuju s istraživanjem pažnje, percepcije, emocija, stresa i drugih aspekata ljudskog ponašanja.

Takav pristup otvara prostor za projekte koji psihologiju povezuju sa suvremenim izazovima, od korisničkog iskustva, istraživanja ponašanja i mentalnog zdravlja do obrazovanja, razvoja organizacija i primjene tehnologije u razumijevanju čovjeka. 

Prijave su otvorene putem službenih stranica Sveučilišta Algebra Bernays.

Iskorak Sveučilišta Algebra Bernays – prvo u Hrvatskoj uz InvestEU jamstvo za inovativno financiranje studenata 

Studentima programskog inženjerstva bit će omogućeno studiranje s odgođenim plaćanjem po principu ISA – Income Share Agreementa 

Danas je u prostorima Sveučilišta Algebra Bernays potpisan Sporazum o suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) i Quotandom kojim je Sveučilište Algebra Bernays napravilo prvi korak u potpisivanju krovnog ugovora skupine odabranih obrazovnih institucija s EIF-om u Luxembourgu.

Potpisivanjem ugovora, Sveučilište Algebra Bernays postat će prva visokoobrazovna institucija u Republici Hrvatskoj koja je osigurala podršku Europskog investicijskog fonda (EIF) kroz InvestEU program, čime studentima omogućuje pristup inovativnim modelima financiranja obrazovanja.

Riječ je o ugovoru o jamstvu kojim EIF preuzima značajan kreditni rizik financiranja studenata, omogućujući Sveučilištu Algebra Bernays da ponudi povoljnije i dostupnije uvjete financiranja. Program je usmjeren isključivo na područje obrazovanja i razvoja vještina, s naglaskom na povećanje dostupnosti studiranja i poticanje zapošljivosti, a bit će dostupan studentima prijediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija programskog inženjerstva.

Foto: Božidar Žitnik

Potpisivanju sporazuma nazočili su i izv. prof. dr. sc. Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB), Georgiana Buturiou, voditeljica Odjela za mikrofinanciranje, zajmodavce i fintech EIF-a, Lino Pujol, suosnivač Quotande, Ferdinand Wollenberg, analitičar EIF-a te doc. dr. sc. Iva Ivanković, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih RH koji su se tom prilikom obratili javnosti.

Foto: Božidar Žitnik 

„Partnerstvo Europskog investicijskog fonda s Quotandom i Sveučilištem Algebra Bernays je iznimno korisno jer omogućava dugoročne prilike za razvoj kako studentima, tako i hrvatskom gospodarstvu, ali i Europskoj uniji”, izjavio je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke i dodao: „Studenti se pri izboru svoje buduće karijere ne moraju ograničavati samo na obrazovne programe koje si mogu priuštiti već mogu odabrati one koji odgovaraju njihovu talentu, ali i potrebama tržišta rada. Jamstva EIF-a umanjit će im financijski teret u ranim fazama karijere kada im je najpotrebnije i omogućiti im da s otplatom studentskih kredita započnu tek kada ostvare dostatne prihode. Na ovaj način, ulažemo u bolju kvalitetu života, održivu budućnost Hrvatske, te Europu koja je konkurentna, inkluzivna i prosperitetna.”

Foto: Božidar Žitnik

Ukupan volumen garancijskog fonda za Sveučilište Algebra Bernays iznosi više od milijun eura, a može se koristiti za garancije za plaćanje studija kroz izdvajanje iz buduće plaće, tzv. Income Share Agreement (ISA) ili odgodu plaćanja. Kroz ovaj mehanizam EIF će pokrivati do 80 % rizika neispunjavanja obveza portfelja odgođenih školarina. Ovime se omogućuje uključivanje i onih talenata koji inače možda ne bi imali pristup tradicionalnim oblicima financiranja.

Foto: Božidar Žitnik 

Druge obrazovne institucije diljem Europske unije već su uključene u različite EIF-ove programe jamstava, poput Esade Business & Law School i IESE Business School u Španjolskoj, kao i tehnoloških edukacijskih centara poput Code for All u Portugalu, od kojih su neki izravno ili neizravno uključeni u EIF-ove programe već nekoliko godina.

Modeli Income Share Agreement prisutni su u Njemačkoj još od 1995. godine, dok se modeli otplate temeljeni na prihodima koriste i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Portugalu, Italiji, Španjolskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i šire. U središtu ovog novog modela financiranja studenata, koji se sada uvodi u Hrvatskoj, nalazi se pristup temeljen na Income Share Agreement (ISA), koji studentima omogućuje studiranje bez početnog financijskog ulaganja.
 Foto: Božidar Žitnik

Prema ovom modelu, studenti s otplatom započinju nakon završetka studija, i to tek nakon što se zaposle, pri čemu izdvajaju fiksni postotak svoje bruto mjesečne plaće. Maksimalno razdoblje otplate iznosi do 10 godina. Važno je naglasiti kako Sveučilište Algebra Bernays aktivno provodi procjenu kandidata, pri čemu je najvažniji kriterij za financiranje upravo procjena profesionalnog potencijala i budući uspjeh u koji institucija ima visoku razinu povjerenja.

Foto: Božidar Žitnik 

„Naš sporazum i buduće sudjelovanje u krovnom ugovoru s EIF-om, u društvu vrhunskih europskih sveučilišta, snažna je poruka povjerenja prema našim studijima, nastavnicima i procesima, ali i spremnosti da mlade usmjerimo, izgradimo kao kompletne ljude i zatim im pomognemo oblikovati karijeru. Vjerujemo u studente koji redovno polažu ispite, u njihovu sposobnost da završe studij, pronađu zaposlenje i izgrade uspješne karijere. Upravo zato smo spremni ponuditi modele financiranja koji se oslanjaju na njihov budući uspjeh“, poručuje rektor Sveučilišta Algebra Bernays, izv. prof. dr. sc. Mislav Balković.

Poseban naglasak stavljen je na IT i digitalne kompetencije, područja u kojima Sveučilište Algebra Bernays već godinama bilježi visoku zapošljivost svojih diplomiranih studenata. Upravo zato ovaj model financiranja dodatno reflektira povjerenje u nastavak razvoja industrije i njezin kontinuirani rast, kao i u potrebu za kvalificiranim stručnjacima.

Foto: Božidar Žitnik

„Vjerujemo u ICT kao jedan od najznačajnijih hrvatskih izvoznih sektora koji će i u budućnosti nastaviti rast na krilima umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i kvantnog računarstva te tražiti talentirane pojedince. Ovaj program omogućit će da još veći broj mladih dobije priliku biti dio tog razvoja“, istaknuo je.

Sveučilište Algebra Bernays dio je jamstvenog sporazuma koji obuhvaća osam europskih obrazovnih institucija. Razdoblje u kojem se studenti mogu kandidirati i uključivati u program završava 2028., a provodi se s Europskim investicijskim fondom (EIF) te španjolskom konzultantskom tvrtkom Quotanda kao koordinatorom i pružateljem usluga. U okviru zajedničkog InvestEU programa, osigurana su značajna sredstva za razvoj obrazovnih modela koji povećavaju dostupnost studiranja i potiču razvoj vještina relevantnih za tržište rada.

Kvalitetno planiranje europskih sredstava zahtijevat će i brže predviđanje tehnoloških trendova 

Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je sjednica Gospodarskog savjeta na kojoj su se okupili predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i poslovnog sektora s ciljem rasprave o ključnim izazovima i prilikama u planiranju i provedbi europskih sredstava u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje 2028. – 2034.

Sjednicu je otvorila predsjednica Gospodarskog savjeta Marijana Bačić, članica Uprave za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu uz uvodna obraćanja rektora Sveučilišta Algebra Bernays izv. prof. dr. sc. Mislava Balkovića, glavnog izvršnog direktora Tomislava Dominkovića te predsjednika Upravnog vijeća prof. dr. sc. Damira Juge i savjetnika Uprave Marija Petrovića, koji su istaknuli važnost sustavne suradnje akademskog, javnog i privatnog sektora u kontekstu budućih razvojnih politika i ulaganja:

Izvor: Sveučilišta Algebra Bernays  

„U kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira ključno je dodatno ojačati strateško planiranje, podići razinu profesionalizacije upravljanja te osigurati ranije i sustavnije uključivanje gospodarstva i privatnog sektora u procese programiranja i provedbe ulaganja, kako bi se maksimalno povećali učinci europskih sredstava na razvoj hrvatskog gospodarstva“ - izjavila je Bačić. 

Članovi Uprave Sveučilišta Algebra Bernays istaknuli su kako je za daljnji razvoj nužno strateški iskoristiti znanje i stručne kapacitete kako bi se stekla konkurentska prednost u području istraživanja i razvoja (R&D), uz jasnije i snažnije pozicioniranje istraživačkih institucija u europskom kontekstu. Naglašeno je da Sveučilište Algebra Bernays ima ulogu koordinatora europske alijanse sveučilišta DIVERSE koja okuplja više od 150 000 studenata i 15 000 nastavnika i istraživača, što predstavlja važan strateški potencijal, ali i zahtijeva osiguravanje odgovarajućeg i stabilnog financiranja za daljnji razvoj.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays  

U središtu programa bilo je keynote izlaganje državnog tajnika u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoja Mikulića, pod nazivom „Planiranje MFF-a 2028.–2034.: europski kontekst, hrvatska pozicija i implikacije za provedbu”, u kojem je predstavio europski kontekst planiranja novog financijskog razdoblja, hrvatske prioritete te ključne implikacije za provedbu kohezijskih i razvojnih politika nakon 2027. godine, naglasivši da je u novom Višegodišnjem financijskom okviru Hrvatskoj na raspolaganju više od 16 milijardi eura sredstava koja će, između ostalog, biti usmjerena i na digitalne i zelene tehnologije, čime se postavljaju okviri za nacionalne razvojne politike, odabir projekata i usklađivanje s dugoročnim ciljevima Europske unije. 

U sklopu programa provedena je i ad hoc Mentimeter anketa među sudionicima, koju je vodio Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays. Rezultati ankete pokazali su da najveći broj poduzetnika kao najpoželjnije oblike potpore ističe bespovratne grantove i snažnije porezne olakšice, dok se u pogledu razvojnih prioriteta najvažnijima smatraju ulaganja u digitalnu transformaciju, kibernetičku sigurnost, razvoj kompetencija zaposlenika te integraciju umjetne inteligencije u poslovanju, kao područja u kojima očekuju snažniju i ciljaniju potporu Europske unije unutar vlastitih organizacija.

U nastavku programa održana je panel rasprava pod nazivom „Što u planiranju i provedbi EU sredstava možemo raditi bolje u razdoblju 2028.–2034.?”, u kojoj su sudjelovali Luka Novosel, savjetnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Neven Kos, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove u Ministarstvu gospodarstva, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Ivan Lakoš, ravnatelj Sektora za međunarodnu suradnju u području digitalnih politika u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Dora Medved, članica Izvršnog odbora HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i voditeljica EU projekata u Hrvatskom Telekomu, te prof. dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays i direktor Algebra LAB-a.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays

Rasprava je bila usmjerena na ključne razvojne prioritete novog financijskog razdoblja, uključujući digitalnu infrastrukturu, umjetnu inteligenciju, istraživanje i razvoj te razvoj vještina. U panel raspravi naglašena je potreba za sustavnijim predviđanjem tehnoloških trendova, uz istodobno razumijevanje njihove inherentne nepredvidivosti, pri čemu je istaknuto da je teško bilo 2021. godine anticipirati pojavu alata poput ChatGPT-a već u sljedećem razdoblju. U tom kontekstu posebno je istaknuta važnost zadržavanja fleksibilnosti u planiranju i provedbi politika u nadolazećem razdoblju. Sudionici su također naglasili ključnu ulogu kvalitetne i detaljne evaluacije projekata, uz zaključak da je potrebno sustavno razvijati i jačati bazen stručnih evaluatora kako bi se osigurala učinkovitost, kvaliteta i mjerljivost budućih ulaganja.

Sveučilište Algebra Bernays pokreće prvi privatni doktorski studij iz polja računarstva 

Tri godine, dva kampusa, jedan doktorat: prilika za globalnu karijeru u računarstvu, umjetnoj inteligenciji i podatkovnoj znanosti 

Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske izdala je službenu dopusnicu za izvođenje združenog doktorskog studija Computer and Data Science, koji zajednički pokreću Sveučilište Algebra Bernays iz Hrvatske i Fakulteta za informacijske študije (FIŠ) iz Novog Mesta, Slovenija. Radi se o prvom međunarodnom združenom doktorskom studiju iz područja računarstva i podatkovnih znanosti u Hrvatskoj, čime se postavljaju novi standardi za visoko obrazovanje u regiji.

- Riječ je o jedinstvenom programu koji priprema doktorande ne samo za znanstvene karijere, nego i za pozicije lidera u globalnoj digitalnoj ekonomiji - ističe izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays. Studij je oblikovan za vrijeme u kojem se granice između istraživanja i primjene brišu. Trenutačno, algoritmi upravljaju svjetskim burzama, umjetna inteligencija piše prijedloge zakona, a senzorske mreže u realnom vremenu prate klimatske promjene. Naš program pomaže studentima znanstvena saznanja pretvoriti u patente, startupe ili projekte koji konkretno doprinose razvoju europske inovacijske scene, a posebice domaćeg obrazovnog prostora – nastavio je.

Program traje tri godine, izvodi se na engleskom jeziku i uključuje rad na dva kampusa: u Zagrebu i Novom Mestu, uz pristup vrhunskim istraživačkim infrastrukturama poput zagrebačkog  privatnog oblaka Nimbus i slovenskog Rudy HPC klastera. Kurikulum kombinira dubinsko znanstveno istraživanje s interdisciplinarnim pristupom, pokrivajući teme od umjetne inteligencije, kvantne optimizacije i strojnog učenja, bioinformatike i personalizirane medicine do regulative EU o umjetnoj inteligenciji i valorizacije intelektualnog vlasništva.

Prof. dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays, tvrdi kako ova inicijativa Sveučilišta Algebra Bernays dodatno potvrđuje predanost institucije za daljnji razvoj u području znanstvene izvrsnosti:

Razvoj znanosti i poticanje inovacija su temelj za dugoročni prosperitet i održivi razvoj društva. Naš doktorski program omogućava studentima da istraživačke ideje pretvore u konkretna rješenja za izazove koje svijet tek očekuju. Vjerujemo da je budućnost obrazovanja u povezivanju znanstvene izvrsnosti s industrijskom primjenom i stvaranju globalno konkurentnih inovacija – rekao je Mršić.

Posebna vrijednost programa jest intenzivna povezanost s više od 70 aktivnih znanstveno-istraživačkih projekata koje dvije partnerske institucije zajednički provode, financiranih od strane Europske komisije i nacionalnih znanstvenih fondova. Doktorandi će kroz te projekte razviti vještine ključne za inovacijski ciklus: od identificiranja natječaja, pisanja projektnih prijedloga, oblikovanja proračuna i radnih paketa, do isporuke projektnih rezultata i izvještavanja o učincima. 

Praktično iskustvo značajno povećava zapošljivost studenata - bilo da žele nastaviti akademsku karijeru, pridružiti se istraživačkim i razvojnim odjelima globalnih kompanija ili pokrenuti vlastiti startup kroz Algebra LAB inkubator ili HPC istraživački centar Slovenije. 

Alumni Sveučilišta Algebra Bernays i FIŠ-a već danas vode data science timove u kompanijama poput Infobipa, Ericsson Nikola Tesle i Rimac Technology, upravljaju portfeljima etike umjetne inteligencije za Europske direktore i predaju na sveučilištima od Beča do Singapura. Neki su svoje doktorske projekte pretvorili u venture-backed startupe koji razvijaju rješenja za detekciju prijevara, bioinformatiku ili digitalne blizance za pametnu industriju.

Kroz stalno mentorstvo, povezivanje s investitorima i pristup patentnim savjetnicima, program omogućuje doktorandima da vlastita istraživanja prevedu u tržišno relevantne proizvode i usluge koje će ostaviti trag u svijetu znanosti i tehnologije.

Upisi na doktorski studij Computer and Data Science kreću uskoro, a više informacija o programu dostupno je na mrežnim stranicama Sveučilišta Algebra Bernays i Fakulteta za informacijske študije.

Započeo proces spajanja Algebre i Bernaysa: nastaje Sveučilište Algebra Bernays, najveće privatno sveučilište u Hrvatskoj 

Na konferenciji za medije 2. srpnja, osnivači i čelnici Sveučilišta Algebra i Veleučilišta Edward Bernays predstavili su potpisivanje memoranduma o razumijevanju kojim je započeo proces spajanja dva uspješna i poznata hrvatska visoka učilišta. Buduća ustanova naziva „Sveučilište Algebra Bernays“ službeno će započeti s radom u idućoj akademskoj godini, a biti će uvjerljivo najveće privatno sveučilište u Hrvatskoj. Očekuje se kako će studirati oko 2.800 studenata na čak 28 studijskih programa, a zapošljavati će 250 djelatnika iz redova nastavnog i nenastavnog osoblja. Za više detalja i informacija pripremili smo i poseban TV prilog u našoj narednoj TV emisiji Novi milenij.

Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju, ustanove još uvijek nisu formalno spojene, već je pokrenut proces spajanja slijedom postignutog razumijevanja o ključnim ciljevima. Očekivano trajanje procesa je nekoliko mjeseci i uključuje brojne organizacijske i formalne korake koji će omogućiti uspjeh Sveučilišta Algebra Bernays. Spajanje Algebre i Bernaysa prvi je slučaj udruživanja dvije uspješne i zdrave obrazovne institucije, koje kontinuirano rastu i bilježe porast interesa za svoje studijske programe.

Koncept udruživanja podrazumijeva razmjenu vlasničkih udjela između osnivača i spajanje dva visoka učilišta u jedno, a naziv simbolizira udruživanje i kontinuitet najboljih praksi.

Foto: Bpžidar Žitnik

Dužnost rektora Sveučilišta Algebra Bernays obnašat će dosadašnji rektor Algebre izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, dosadašnji dekan Bernaysa izv. prof. dr. sc. Damir Jugo preuzima dužnost predsjednika Upravnog vijeća Sveučilišta. Osnivač i dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Bernaysa Mario Petrović bit će dio upravljačke strukture nove grupacije koja će nastati ovim udruživanjem, a čiji je završetak planiran za posljednji kvartal 2024. godine kada će se potpisati završni ugovor, promijeniti nazivi u registrima i započeti odgovarajući postupci kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Agencije za znanost i visoko obrazovanje. 
 Foto: Božidar Žitnik

„Algebra je nastala prije više od 25 godina u skromnoj sobi, s vizijom inovacija koje će rezultirati ponudom kvalitetnog obrazovanja. Uz iznimnu motivaciju i volju nas osnivača i podršku zaposlenika i suradnika koji su prepoznali i dijelili naše vrijednosti, danas je postala jedna od najvećih obrazovnih ustanova u zemlji, s više od 2.100 domaćih i stranih studenata i oko 15.000 polaznika kraćih edukacijskih programa godišnje. Tranzicijom u sveučilište i spajanjem s renomiranom ustanovom kakva je Veleučilište Edward Bernays činimo još jedan avangardni potez za unaprjeđenje sustava obrazovanja, kako u segmentu visokog obrazovanja, tako i u dijelu cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, specijalističkih i stručnih edukacija, kroz proširenje portfelja naših proizvoda i usluga“ – izjavio je predsjednik Uprave Algebre, Tomislav Dominković.

Foto: Božidar Žitnik 

„Bernays je prije 11 godina nastao na entuzijazmu ponajboljih komunikacijskih stručnjaka današnjice u Hrvatskoj s ciljem unaprjeđenja komunikacijske struke u Hrvatskoj. Zajednička iskustva Algebre i Bernaysa u području visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, kada se zbroje, idu prema početku petog desetljeća. To zajedničko iskustvo odlučili smo pretočiti u sinergiju koja će nam omogućiti da zajedno rastemo brže, efikasnije i da se širimo na područja znanosti i visokog obrazovanja na koja ne bismo mogli jedni bez drugih ili bi nam za to trebalo više vremena, a napose kada govorimo o poslijediplomskoj i doktorskoj razini. Na tom tragu je za očekivati da će se nakon formiranja Sveučilištu Algebra Bernays uskoro priključiti i neki od vodećih znanstvenika i stručnjaka u područjima u kojima je planirano širenje i razvoj novih studijskih programa i projekata“, rekao je Mario Petrović, predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta Edward Bernays. 

Učinci ovog udruživanja bit će velika sinergija koja će rezultirati proširivanjem portfelja prijediplomskih i diplomskih studija, prožimanjem sadržaja postojećih studija te iskorakom u nova područja i polja znanosti posebno na poslijediplomskoj i diplomskoj razini obrazovanja.

Foto: Božidar Žitnik

„Najava strateškog spajanja Sveučilišta Algebra i Veleučilišta Edward Bernays označava veliki korak naprijed u našem zajedničkom cilju promicanja znanstvene izvrsnosti i povećanja produktivnosti u svim našim akademskim i istraživačkim aktivnostima. Spajanje Sveučilišta Algebra i Veleučilišta Bernays temelji se na zajedničkoj viziji stvaranja inovativnog i dinamičnog obrazovnog okruženja koje potiče izvrsnost u znanosti, istraživanju i obrazovanju. Naš fokus na znanstvenu izvrsnost omogućit će još učinkovitije provođenje istraživačkih projekata te prijenos znanja i tehnologija u njihovu stvarnu primjenu u gospodarstvu. Sinergija naših znanstvenih timova otvorit će nove mogućnosti za multidisciplinarna istraživanja i inovacije, te ćemo moći još aktivnije sudjelovati u međunarodnim znanstvenim mrežama i projektima“ – rekao je izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra. 

Plan je da se kroz idućih pet akademskih godina pokrene niz novih studija, projekata te programa obrazovanja odraslih i specijaliziranih MBA programa koji će zahvatiti znatno šira područja u odnosu na ona koja su Algebra i Bernays zauzimali samostalno.

Foto: Božidar Žitnik 

„Stvaranje Sveučilišta Algebra Bernays sigurno će pridonijeti pozitivnim promjenama u hrvatskom visokom obrazovanju. Sinergija koju će udruživanje naših ustanova stvoriti omogućit će nam da iskoristimo baš svaku priliku da naše studije, projekte i programe obrazovanja učinimo još kvalitetnijim i suvremenijim, ali i da pokrenemo nove koje društvo i gospodarstvo trebaju. Kad s nekim dijeliš viziju kako obrazovanje treba izgledati, kao što je to slučaj s osnivačima Algebre i Bernaysa, lako je usuglasiti se oko većine detalja, spojiti dvije uspješne ustanove i stvoriti novo sveučilište koje donosi sjajne stvari našim studentima, zaposlenicima, suradnicima i svima onima koji će to tek postati“, rekao je izv. prof. dr. sc. Damir Jugo, dekan Veleučilišta Edward Bernays. 

Sveučilište Algebra Bernays djelovat će od 30. rujna 2024. u sveučilišnom kampusu u Zagrebu na adresi Gradišćanska ulica 24 u koji će preseliti dosadašnji Bernaysovi studijski programi, studenti, nastavnici i djelatnici.

Foto: Božidar Žitnik

Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre istaknuo je da je današnje potpisivanje memoranduma između Algebre i Bernaysa naznaka da postoji prostor za daljnje iskorake privatnog obrazovanja u Hrvatskoj: „Proces pripajanja nastavit ćemo odgovorno, gledajući interese studenata i zaposlenika te dugoročnu viziju osnivača. Imamo zajednički cilj – nastaviti osiguravati domaćim i stranim studentima, polaznicima, učenicima, stručnjacima vodećih hrvatskih firmi i institucionalnim klijentima, vrhunsko obrazovanje i usluge koje prvenstveno čine razliku za njih same. U tom duhu i niti vodilji, želja nam je nastaviti stvarati još veće vrijednosti za društvo u cjelini.“

Sveučilište Algebra godinu otvara velikom game dev konferencijom na kojoj je posebni gost John Romero 

John Alfonso Romero autor je popularnih igara Doom, Quake i Wolfenstein te popularizator FPS (first person shooter) žanra. U Zagrebu će boraviti dva dana, 21. i 22. siječnja, u sklopu Global Game Jam-a u organizaciji Sveučilišta Algebra 

Sveučilište Algebra godinu otvara u velikom stilu – trodnevnim game dev eventom i najvećom konferencijom u regiji 'Future Perspectives of Game Development' na kojoj je poseban uzvanik legendarni dizajner videoigara i jedan od osnivača FPS žanra, John Alfonso Romero.

'Uzbuđen sam što 2024. godinu započinjem snažno u okruženju game developera i gejmera na Algebrinom Global Game Jam-u u Zagrebu! Često me pitaju o mojoj povijesti i povijesti FPS-a, a to je upravo ono što će biti okosnica mog govora 'DOOM Guy: Life in First Person' na Algebrinoj konferenciji 22. siječnja. Za igrače koji žele znati više o tome koji su to tajni sastojci koji su utkani u naš DNA i radi kojih je nastao DOOM, ovo je konferencija koju ne smiju propustiti. Prikazat ću i nikad viđeni behind the scenes materijal iz moje posljednje igre, SIGIL II' – izjavio je Romero. 

Trodnevni game dev event započet će u nedjelju 21. siječnja kada će fanovi imati priliku zaigrati Doom protiv Romera, dok će se u paralelnim dvoranama odvijati prvi esport turnir u potpunosti u organizaciji Sveučilišta Algebra u kojem će snage u CS2 odmjeriti najhrabriji timovi. Za besprijekorno iskustvo igranja pobrinuo se Telemach Hrvatska koji će igračima omogućiti igranje na najbržoj optičkoj mreži, a pobjednike očekuje novčana nagrada u iznosu 1.000 eura te dodatne nagrade u obliku društvenih igara i gaming opreme koju osiguravaju domaći gaming brend White Shark i Carta Magica. 

U ponedjeljak 22. siječnja posjetitelje koji žele naučiti više o tome kako izgleda rad u industriji razvoja igara očekuje mnoštvo sadržaja. 

„Prvi smo u Hrvatskoj pokrenuli novi studij razvoja računalnih igara s namjerom zahvaćanja studenata koji razmišljaju izvan okvira te koji su sposobni na kreativan način pronalaziti rješenja kompleksnih problema. Program studija osmišljen je kako bi studentima pružio duboko razumijevanje razvoja videoigara kao neraskidive kombinacije programerskih znanja i vještina, dizajna i raznih umjetničkih smjerova. Vjerujem da će nam ova konferencija pomoći u popularizaciji izgradnje karijera u propulzivnoj industriji razvoja igara, kao i da ćemo njome doseći cilj snažnijeg privlačenja stranih studenata, odnosno, internacionalizacije“ – rekao je izv.prof.dr.sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra. 

Uz Romera, na konferenciji će se naći mnoga poznata lica iz svijeta razvoja računalnih i videoigara te predstavnici domaćih i regionalnih game dev studija poput Outfit7, Croteam, Nanobit, RawFury, Pine Studio i Today's Game Studios, koji će otvoriti teme novih tehnologija i prilika u industriji, strategija financiranja game dev projekata te će se nastojati pronaći odgovor na pitanje što je važnije u kreiranju igara – kreativnost ili tehničke vještine? 

Global Game Jam u organizaciji Sveučilišta Algebra bit će održan za sve prijavljene sudionike od ponedjeljka 22. siječnja kada će lokalnu temu Jam-a najaviti Romero na konferenciji, do srijede 24. siječnja kada će pobjednike odabrati stručni žiri kojeg čine predstavnici game dev industrije, Telemacha i White Sharka. 

Ulaznice za konferenciju, esport turnir te Global Game Jam dostupne su putem sustava Entrio do 19. siječnja 2024. ili do popunjenja mjesta.

Algebra na svoj 25. rođendan dovršila proces akreditacije i postala Sveučilište 

Sveučilište Algebra, u aktualnoj akademskoj godini 23./24. pokrenulo je tri dodatna stručna studijska programa,
a čak tri nova sveučilišna studija kreću od iduće akademske godine 

Algebra je, dobivši dopusnicu i pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje te završno pozitivno mišljenje, i formalno postala prvo privatno sveučilište u Hrvatskoj koje u fokus razvoja studenata stavlja digitalnu paradigmu zanimanja budućnosti. Mentorski program Sveučilišta Algebra odradilo je Sveučilište u Zagrebu kroz svoju sastavnicu Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER). Misija Sveučilišta Algebra je razvijati dinamično i inovativno okruženje za učenje koje osnažuje studente i polaznike da budu lideri u razvoju i primjeni digitalnih tehnologija u različitim područjima. Osnivanjem Sveučilišta Algebra, rektor izv.prof.dr.sc. Mislav Balković postao je i punopravni član Rektorskog zbora Republike Hrvatske.

„Proces pokretanja Sveučilišta Algebra započeli smo prije gotovo šest godina, iako je to priča koju na neki način zapravo gradimo od osnivanja, dakle punih 25 godina. Neizmjerno smo ponosni na činjenicu da smo baš na dvadeset i peti rođendan ostvarili jedan od ciljeva koji smo se nadali jednom ostvariti još od početka našeg postojanja. U posljednjih šest godina, proveli smo izbor u zvanje novih docenata i profesora te izradili elaborate za tri nova prijediplomska sveučilišna studija – programsko inženjerstvo, informatiku te poslovnu ekonomiju i digitalno poslovanje te razvili sustavnu Strategiju razvoja Sveučilišta koja se sastoji od četiri ključne komponente – razvoj Sveučilišta kao inkluzivne i tolerantne zajednice, njegovanje izvrsnosti u obrazovanju, jačanje utjecaja znanstvene i umjetničke produkcije te jačanje međunarodne suradnje i strateških partnerstava“ – izjavio je rektor Sveučilišta Algebra, izv.prof.dr.sc. Mislav Balković. 

Aktualnu akademsku godinu Algebra je započela s rekordnom brojkom od preko 2.000 upisanih studenata. „Povećanje broja upisanih brucoša od 18% u odnosu na prošlu akademsku godinu jasan je signal da je Algebra institucija koja uživa određeni porast povjerenja mladih koji streme digitalnim karijerama, a posebno smo zahvalni za takav rezultat u situaciji kada je cijela zemlja zabilježila pad od čak 18,8% u broju učenika srednjih škola u proteklih 10 godina“ – dodao je Balković. 

Uz rektora Balkovića, na osnivačkoj sjednici Sveučilišta, imenovani su i novi prorektori; dr.sc. Nataša Trojak imenovana je prorektoricom za nastavu i studente, dr.sc. Ana Tecilazić prorektoricom za kvalitetu, prorektorom za međunarodnu suradnju imenovan je prof. dr. sc. Vladimir Šimović, dok je izv. prof.dr.sc. Leo Mršić preuzeo ulogu prorektora za istraživanje i razvoj Sveučilišta Algebra. Silvija Grgić, dosadašnja prodekanica za kvalitetu i razvoj, imenovana je rukovoditeljicom Sektora za stručne službe Sveučilišta Algebra. 

Izvor: Algebra

Na konstituirajućoj sjednici održanoj u prostorijama novog zagrebačkog kampusa Algebre, oformljeni su i novi Gospodarski savjet te Senat Sveučilišta. Funkcija novog Gospodarskog savjeta bit će poticanje kvalitetne suradnje Sveučilišta i gospodarstva u području prilagođavanja obrazovnih programa potrebama tržišta rada i poslova budućnosti. 

Za predsjednicu Gospodarskog savjeta izabrana je Marijana Bačić, članica Uprave i glavni operativni direktor za poslovne korisnike HT-a koja je tom prilikom izjavila: „Zahvaljujem na izboru kolegama članovima Savjeta, bit će mi zadovoljstvo obnašati ovu funkciju. Tehnologija i obrazovanje ključne su okosnice razvoja društva i bez njih nema ni inovacija niti napretka. Drago mi je što su upravo ti ciljevi sastavnice nove Strategije Sveučilišta Algebra jer se oni podudaraju i s našim vrijednostima koje njegujemo u HT-u.“ 

Gospodarski savjet čine tvrtke koje predstavljaju reprezentativni presjek hrvatskog gospodarstva, čime odražavaju i multidisciplinarnost te širinu studijskih programa koje Sveučilište Algebra nudi svojim studentima i odraslim polaznicima. U djelovanje Savjeta uključeni su vodeći ljudi Hrvatskog telekoma, Ericsson Nikola Tesle, airt, APIS IT, 404 agency, Infobip, Atos, SPAN, NovaTV, RTL, HURA, Imago, Bruketa Žinić i Grey, Franck, Podravka, Jamnica, PBZ, Kofein agency, Marvin agency, Nanobit, Pine Studio, Good Game Global, AKD, Hrvatska pošta, Oraclum, Hrvatska udruga poslodavaca, Večernji list, Specijalna Bolnica Sveta Katarina, ali i kolege sa Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu te Studija računarstva pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. 

Sveučilište Algebra  uz nove sveučilišne studije planira i dalje razvijati i svoje stručne studije kroz članstvo u Europskoj Udruzi Institucija Visokog Obrazovanja (European Association of Institutions in Higher Education - EURASHE). Osnovana 1990. godine, EURASHE je dinamična mreža koja broji preko 50 članova diljem Europe, a ima ključnu ulogu u oblikovanju stručnog visokog obrazovanja u Europi. Udruga djeluje kao katalizator suradnje, pružajući platformu institucijama za razmjenu najboljih praksi, razvoj zajedničkih standarda i zagovaranje stručnog visokog obrazovanja na nacionalnoj i europskoj razini. Cilj joj je jačati i promicati inovativno, kvalitetno, stručno visoko obrazovanje i istraživanje usmjereno prema korisnicima. Pet tematskih prioriteta definiranih u EURASHE strategiji 2023-2025 obuhvaćaju ključna pitanja poput cjeloživotnog učenja, zapošljivosti, osiguranja kvalitete, istraživanja i inovacija.

Visoko učilište Algebra novu akademsku godinu započinje s rekordnom brojkom od 2.000 upisanih studenata

Visoko učilište s najbolje ocijenjenim sustavom osiguravanja kvalitete  u Hrvatskoj, u novoj akademskoj godini 23./24. pokrenulo je tri nova inovativna studijska programa, Klub inovatora te Centar za podršku studentima

Novu akademsku godinu Visoko učilište Algebra započinje s rekordnom brojkom od čak 2.000 upisanih studenata, čime je postala jedna od pet najvećih hrvatskih institucija koje izvode stručne studije. Povećanje broja brucoša od čak 15% u odnosu na prošlu akademsku godinu jasan je signal da je Algebra institucija koja vjerojatno uživa najveći porast povjerenja mladih koji streme digitalnim karijerama.

Algebrin Welcome day obilježio je početak akademske godine 2023./2024., a održan je drugu godinu zaredom u prostorima Spark Event Spacea, na zagrebačkom kampusu Algebre - najmodernijoj i najvećoj privatnoj edukacijskoj infrastrukturi u Republici Hrvatskoj, a koje se prostire na više od 12.000 četvornih metara. Na svečanom događanju okupilo se 650 domaćih i stranih brucoša te pedesetak međunarodnih studenata na razmjeni koji su ispunili prostore kampusa i potvrdili da je interes za inovativne obrazovne programe kod novih generacija još intenzivniji.

Studente je uvodno pozdravio dekan Visokog učilišta Algebra, izv. prof. dr. sc. Mislav Balković i zaželio svima uspješan početak nove akademske godine: „Hvala vam što ste odabrali Algebru kao svoj prvi korak u daljnjem razvoju uspješne karijere. Nakon razdoblja srednje škole, ovo je prvi put da ste suočeni s jednom novom vrstom odgovornosti, koja sa sobom nosi modele rada s kakvima se još niste susretali. Pozivam vas da pristupite savjesno svim zadacima koji su pred vama i koji neće uvijek biti jednostavni. Kolegije smo osmislili na način da vam budu korisni, da kroz njih steknete konkurentna znanja, ali i da vam budu zanimljivi. Danas, u sve većoj areni poslova i karijera, zadali smo si ambiciozan cilj neprekidnog unapređenja naših programa i nastave - stoga gotovo svake godine uvodimo neke novitete pa su tako i kolegiji koje ćete slušati ove godine bolji i drugačiji nego ikada do sada. Pri tome uvijek uzimamo u obzir ankete komentare koje dobivamo od studenata te mišljenja poslodavaca s kojima surađujemo i kod kojih studenti realiziraju stručne prakse. Brojka od 2.000 studenata koju smo na današnji dan prešli uistinu je impresivna i ide uz bok s Algebrinom usmjerenosti na inovacije u obrazovnom sustavu. Tako smo ove godine pokrenuli jedini stručni kratki studij u Republici Hrvatskoj iz područja digitalnih tehnologija, jedina smo obrazovna institucija u zemlji koja je pokrenula prijediplomski studij razvoja računalnih igara i prvo smo visoko učilište koji je uspostavio suradnju s University of London s čime smo omogućili svim našim studentima koji studiraju prema programima koje je vrednovala njihova sastavnica Goldsmiths priliku da po završetku studiranja dobiju dvije diplome – našu i britansku.“

Prodekanica za razvoj i kvalitetu Visokog učilišta Algebra, Silvija Grgić osvrnula se na novosti u segmentu podrške studentima: „Od ove godine pokrećemo Centar za akademsku podršku studentima. Cilj nam je obuhvatiti uz akademske aktivnosti i one u profesionalnom razvoju studenata kao budućih akademskih građana. Planiramo organizirati radionice koje će pomoći studentima poboljšati elemente koji im utječu na uspješan akademski razvoj kao što su radionice akademskog pisanja, podrške u komunikacijskim i prezentacijskim vještinama, pristupu učenju, uz neizostavno savjetovanje u vidu razgovora sa stručnim osobama koje su tu za sve prijedloge i podršku studentima u nastavi.“

Predstavljen je i Algebrin Odjel za međunarodnu suradnju, posebno Erasmus+ program u okviru kojeg  Algebra ima preko 100 sklopljenih bilateralnih ugovora s visokim učilištima u EU te preko 40 sporazuma i ugovora o suradnji s visokim učilištima izvan EU. Studenti imaju mogućnost provesti tjedan, nekoliko tjedana, semestar, akademsku godinu, ljetne ili zimske praznike u inozemstvu u nekoj od Algebrinih partnerskih institucija van Hrvatske, a Algebra također organizira vlastitu ljetnu i zimsku školu na kojoj strani studenti mogu slušati module iz područja poput umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i digitalnog marketinga u Hrvatskoj.

Pametne tehnologije, inovacije i intenzivna suradnja s poslodavcima

Da Visoko učilište Algebra posebnu pažnju posvećuje znanstvenim inovacijama, novim tehnologijama te start-up projektima, dokazuju i aktivnosti Algebra LAB-a. Predstavila ih je njegova rukovoditeljica, doc. dr.sc. Maja Brkljačić, istaknuvši da fakultet nije mjesto isključivo namijenjeno studiranju, već da se u okviru Algebra LAB-a, nasljednika najstarijeg i prvog poduzetničkog inkubatora u regiji ZIP-a, koji je do sad inkubirao 15 uspješnih generacija, studenti imaju priliku uključiti u razne tematske hackathone iz područja AI-a, svemirskih tehnologija te pametnih i zelenih industrija.

Studentima se u Algebri pružaju brojne mogućnosti kroz izravnu suradnju s poslodavcima, istaknuo je Domagoj Švigir iz Algebrinog Centra karijera: „Centar karijera središnje je mjesto za pružanje podrške studentima, u obliku savjetovanja, izvannastavnih edukacija, povezivanja s poslodavcima i poduzetnicima te kroz druge oblike intervencija s ciljem ranog razvoja karijere i unaprjeđenja osobnih vještina. U fokusu su nam stručne prakse, ali organiziramo i posjete poslodavcima kod kojih studenti imaju priliku saznati sve što ih zanima o poslovanju kompanija, a nama su ti susreti dodatno korisni jer nam pomažu oplemeniti i naše studijske programe kako bi oni uistinu odgovarali na stvarne potrebe tržišta rada.“

Silvio Papić, voditelj Algebrinog studija sistemskog inženjerstva predstavio je Algebra Klub Inovatora (AKI) koji je pokrenut ove godine, a već bilježi zavidne rezultate svojih studenata koji su odnijeli medalje na nekoliko domaćih i stranih izložba inovacija: „U AKI su dobrodošli svi oni koji žele sudjelovati u procesu definiranja ideja koje će kroz projektni rad u timovima pretvoriti u stvarnost. Misija Algebra kluba inovatora je poticati kreativnost, inovativno razmišljanje, razmjenu znanja i iskustava među studentima Visokog učilišta Algebra kroz edukaciju, radionice i rad na projektima, te pružati podršku studentima u realizaciji njihovih ideja“ – istaknuo je Papić.

Studentima su na raspolaganju i brojne sportske aktivnosti poput stolnog tenisa, badmintona, sportskog penjanja, planinarenja, košarke, futsala u okviru fakultativnog AlgebraFIT programa kojeg vodi Tin Petračić, a za one koji se više vide u e-Sportu aktivna je i Algebrina studentska gaming sekcija koja prihvaća nove članove i čiji je tim pobjednik ovogodišnjeg Student Esports Tournamenta.

U okviru Welcome Day-a održane su i mentorske radionice za sve brucoše u tridesetak manjih grupa kojima su koordinirali voditelji Algebrinih studijskih programa i ostali mentori kako bi time studentima dali dublji uvid u ono što ih očekuje u novoj akademskoj godini i kako bi već prije prvog dana nastave uspostavili osobni odnos studenata i njihovih mentora.